Jump to content
Mineane

Javni bilježnik, solemnizacija, ništetan ugovor, tužba, ovrha, agencija za naplatu

Preporučene objave

Imam (po mom mišljenju) ništetni kredit iz 2004. zbog "promjenjive kamatne stope koja se mijenja isključivo odlukom banke" i za to ću ih tužiti prvo tražeći ništetnosti ugovora, a potom za naknadu sa zateznim kamatama. 

No, taj je kredit bio solemniziran kod javnog bilježnika koji je (pišem ukratko što za mene kao laika znači solemnizacija) trebao provjeriti -- ne samo formalno nego i sadržajno -- taj ugovor. 

Da je tako bilježnik i učinio, ne bi mi ništa mogao solemnizirati, već me upozoriti kako su odredbe o kamati ništetne. 

(Eventualno bi mogao -- na moje inzistiranje -- ipak taj ugovor solemnizirati uz napomenu da me je upozorio, ali da sam ja to ipak tražio.)


Čini mi se da je bilježnik propustio odraditi svoj posao (iz neznanja ili namjerno, što je u konačnici svejedno) pa pitam: ima li osnove tužiti i bilježnika, te za što? 

Npr. za naknadu nematerijalne štete jer sam zbog otkaza kredita, kasnije ovrhe, a potom gnjavaže od strane agencije koja je otkupila taj ništetni ugovor, imao noćne more, nesanicu, itd. (pišem napamet, samo za primjer).

Ili je ipak, što bi rekli u Dalmaciji, izija vuk tovara? :-)  

 

Usput, da li tužiti -- i za što -- i agenciju koja je, kao i bilježnik, "znala ili morala znati" da me ovršuje temeljem ništetnog kredita. To je onda prijevara ili što već ...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dana 14.06.2019. godine je nastupila zastara za stavljanje zahtjeva za parnicu za naknadu štete i isplatu zbog ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, tako da sada možete tužiti isključivo za ništetnost ugovorne odredbe o valuti.

Ništetnost je proizašla iz odluke VTS-a i VSRH-a u povodu kolektivnog potrošačkog spora i donesena je 2017. godine, slijedom čega javni bilježnik nije imao na temelju čega 2004. godine posumnjati da je ova ugovorna odredba ništetna, tim više što ta ugovorna odredba nije ništetna u svim vrstama ugovora, ona je dopuštena i dalje se ugovara, samo je ništetna za ugovore o kreditima kod osam hrvatskih banaka koji su sklapani u razdoblju od 2004. do 2008. godine.

Dakle, nema osnove tužiti javnog bilježnika sve da i unatoč proteku vremena imate materijalne dokaze kojima biste dokazali da je javni bilježnik postupao nesavjesno ili suprotno pravilima struke.

Naknadu nematerijalne štete još nitko nije tražio, no pitanje je i je li za to nastupila zastara: tri godine od nastanka štete je davno prošlo.

Agencija, kao i javni bilježnik, do 2017. godine to nije mogla naslutiti.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
 
 
 
 
prije 1 sat, Ruby_Danderfluff je napisao:

Dana 14.06.2019. godine je nastupila zastara za stavljanje zahtjeva za parnicu za naknadu štete i isplatu zbog ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, tako da sada možete tužiti isključivo za ništetnost ugovorne odredbe o valuti.

Ništetnost je proizašla iz odluke VTS-a i VSRH-a u povodu kolektivnog potrošačkog spora i donesena je 2017. godine, slijedom čega javni bilježnik nije imao na temelju čega 2004. godine posumnjati da je ova ugovorna odredba ništetna, tim više što ta ugovorna odredba nije ništetna u svim vrstama ugovora, ona je dopuštena i dalje se ugovara, samo je ništetna za ugovore o kreditima kod osam hrvatskih banaka koji su sklapani u razdoblju od 2004. do 2008. godine.

Dakle, nema osnove tužiti javnog bilježnika sve da i unatoč proteku vremena imate materijalne dokaze kojima biste dokazali da je javni bilježnik postupao nesavjesno ili suprotno pravilima struke.

Naknadu nematerijalne štete još nitko nije tražio, no pitanje je i je li za to nastupila zastara: tri godine od nastanka štete je davno prošlo.

Agencija, kao i javni bilježnik, do 2017. godine to nije mogla naslutiti.

Hvala na odgovoru.

Onda tužim za utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora.

Valuta nije problem jer je bio EUR.

 

Ako gosp. Sessa (i sudovi EU) kaže da ništetnost ne zastarijeva, a sudovi u HR se drže 5 godina zastare za preplaćeno, onda će se to ujednačiti.

Pitam se, kako? Po HR zakonodavstvu ili ipak EU. Ja idem s tužbom za utvrđenje ništetnosti, pa ako/kad to dobijem ću vidjeti što dalje.

 

Agencija to i dalje pokušava ovršiti, iako znaju -- ili moraju znati -- da je i moj ugovor ništetan.

Već su mi -- temeljem te nelegalne ovrhe na temelju ništetnog ugovora -- do sada uzeli nešto novaca.

I htjeli bi još.  :-) 

Onda paralelno s prethodnom tužbom i ovdje treba tužba da sud odredi da ne smiju ovršavati dok se ne riješi ništetnost.

Ili čekam presudu o ništetnosti pa potom agenciju tužim za sve što su mi neopravdano uzeli, s kamatama? 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×