Neovlašteno ulaz na privatni posjed

[frilol]

Građevinska firma mi je ušla neovlašteno na moju parcelu i napravila deponiju pijeska, kojeg su razvozili po okolnim zemljama zbog pripreme za magistralni vodovod. Kad sam ih pitao tko im je dozvolio da tu rade deponi samo su šutjeli, a sve su izrovali sa strojevima, potrgali beton od ograde sa kamionima....Drugi dan su se maknuli na drugu lokaciju.zvao sam tu firmu i rekli su se javiti ali ništa od javljanja, ni nakon napisanog email. Što napraviti dalje? Hvala 

[Ruby_Danderfluff]

Svakako, ako nije prošlo više od 30 dana od smetanja, tužiti građevinsku firmu za smetanje posjeda i tražiti u tužbi da im se naloži uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja i popravak štete (pri čemu predlažem prvo provesti postupak osiguranja dokaza u kojem će izaći vještak i utvrditi visinu štete).

[Matrix]

prije 9 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

utvrditi visinu štete).

Obzirom na specifičnost parnica radi smetanja posjeda je upitna dopuštenost spajanja  sa zahtjevom za naknadu štete. 

[frilol]

prije 6 sati , Matrix je napisao:

Obzirom na specifičnost parnica radi smetanja posjeda je upitna dopuštenost spajanja  sa zahtjevom za naknadu štete. 

Može te pojasniti malo više. Zbog čega je upitna dopuštenost zahtjeva za naknadu štete? 

[Matrix]

prije 4 sati , frilol je napisao:

Može te pojasniti malo više. Zbog čega je upitna osnovanost sa zahtjevom za naknadu štete? 

Iz razloga što u parnici radi smetanja posjeda takav zahtjev nije procesno dopušten, na takav stav upućuju odredbe čl.441 ZPP, prema kojim će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Međutim to nije zapreka da se u odvojenoj parnici zahtijeva naknada štete, no ne treba ispustiti iz vida da je svrha naknada štete njen popravak, odnosno da se stanje imovine oštećenika dovede u stanje kakvo je bilo prije štetne radnje, a što se posredno može ishoditi i kroz kondemnatornu odluku suda po zahtjevu radi smetanja posjeda ( nalog tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje). 

Tek ako uspostavom prijašnjeg stanja šteta nije u potpunosti nadoknađena, imalo bi smisla ići sa tužbom radi njene naknade. 

[Ruby_Danderfluff]

, Matrix je napisao:

Obzirom na specifičnost parnica radi smetanja posjeda je upitna dopuštenost spajanja  sa zahtjevom za naknadu štete. 

Je, da, možda sam se krivo izrazila.