točka 11

[anonimno]

kolika bi mi mogla biti mirovina,odnosno koliko iznosi ako odem po točki 11,dvo dragovoljac,razvodnik,15 g staža sve u vojsci + 1g civilstva,a ne uspijem dobiti hrvi?(obolio u službi,odnosno ratu) unaprijed zahvaljujem i molim pomoć!

[anonimno]

Mislim da je to slično kao i 6a,ali bez otpremnine odnosno otpremnina je 3 pros,dohotha oko 10 000 kn,a 6a sada dobivaju oko2500 kn ako se ne varam,neka neko ovo opovrgne ako ima drugu informaciju!

[anonimno]

Djelatne vojne, policijski službenici i ovlaštene službene osobe

 

 

DJELATNE VOJNE I OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE

 

Uvjeti

 

 

Pripadnici djelatnog sastava HV, ovlaštene službene osobe u MUP-u, djelatnici s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnim službama, i ovlaštene službene osobe u Ministarstvu pravosuđa, pravo na mirovinu, osim prema odredbama ZOMO, ostvaruju pod povoljnijim uvjetima i prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj 128/99, 129/00, 16/01 i 22/02, u nastavku teksta: ZOPIMO DVO,PS i OSO).

 

 

Navedeni osiguranici imaju pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama ZOMO, a visina mirovine određuje se prema ZOPIMO DVO,PS i OSO, tj. na povoljniji način, ako su najmanje 10 godina proveli u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.

 

 

Ako osoba koja ostvaruje pravo na mirovinu u trenutku stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, potrebno je da je na navedenim poslovima stvarno provela najmanje 20 godina (članak 1. Zakona).

 

 

 

U vrijeme od 10 godina, odnosno 20 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u statusu hrvatskog branitelja i to u jednostrukom trajanju.

 

 

Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, mogu ostvariti pravo i na:

 

 

 

a) starosnu mirovinu, na temelju rješenja ministra o prestanku službe, zbog potrebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža i od toga mora biti najmanje 15 godina staža osiguranja ( ne 15 godina stvarno provedenih na poslovima na kojima se staž beneficira, već zbroj razdoblja u kojem je osiguranik radio na beneficiranom radnom mjestu u efektivnom trajanju benefikacija za to razdoblje, trebaju iznosit 15 godina) i to na poslovima djelatne vojne osobe, policijskog službenika ili ovlaštene službene osobe, bez obzira koliko osiguranik ima godina života. U 15 godina uračunava se i vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

 

 

 

b) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad («6a» - Zakona o pravima DVO, PS i OSO), na temelju odluke ministra, a za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću i pod uvjetom da ima navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja. U staž osiguranja za ispunjenje uvjeta staža od 20 godina ne uračunava se staž s povećanim trajanjem već samo u stvarnom trajanju. Ova mirovina određuje se kao da osiguranik ima navršenih 40 godina mirovinskog staža.

 

 

 

c) invalidsku mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad pod uvjetom da nadležna zdravstvena komisija, a zatim tijela vještačenja Zavoda kod osiguranika utvrde invalidnost i da je osiguraniku jedna trećina radnog vijeka pokrivena mirovinskim stažem. Ovo u slučaju kada je invalidnost uzrokovana ozljedom izvan rada ili bolešću. Ako je invalidnost utvrđena kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada se pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na navršeni mirovinski staž, i

 

 

 

d) samo djelatne vojne osobe mogu ostvariti starosnu mirovinu i u slučaju kada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovinu zbog osobitih zasluga za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog. Ovu mirovinu stječe osiguranik bez obzira na mirovinski staž koji je navršio i bez obzira na godine života. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.

 

 

Izračun mirovine

 

Za razliku od odredaba ZOMO, vrijednosni bodovi za izračun mirovine djelatne vojne osobe, policijskog službenika i ovlaštene službene osobe

 

 

- u 1999. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. godini,

 

- u 2000. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998. i 1999. godini,

 

- u 2001. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998.,1999. i 2000. godini,

 

- u 2002. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. i 2001. godini,

 

- u 2003. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godini,

 

- u 2004. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000. 2001., 2002. i 2003 god.,

 

- u 2005. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,

 

- u 2006. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,

 

- u 2007. godini utvrđuju se od plaće, ostvarene u 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godine,

 

- od 1. siječnja 2008. i nadalje – u bilo kojih, za osiguranika najpovoljnijih, uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998.

 

 

 

Vrijednosni bod izračunava se tako da se plaća utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.

 

 

Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

 

 

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima i polaznim faktorom.

 

 

Utvrđeni bodovi povećavse za 45%.

 

 

Mirovina se izračunava tako da se dobiveni osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

 

 

Ovako određena svota mirovine smanjuje se ovisno o visini i to:

 

 

1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

 

2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna,

 

3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna,

 

4) za 20% svota od 5.000,01 kuna i nadalje.

 

 

Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga članka, ne može iznositi manje od svote mirovine određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

 

 

Djelatne vojne, policijski službenici i ovlaštene službene osobe

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

Zastupnike u Hrvatskom saboru

Bivše političke zatvorenike

Ostalo

[anonimno]

http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/revija/9/55-82.pdf tu sve piše

[anonimno]

Pa ova točka 11 ti je navedena pod " c" ovdje gore, to je sa stranica mirovinskog,a iz "zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja dvo,oso i pravosudne policije" jel tak?

[anonimno]

valjd,ako je ona pod b mislim 6a,onda tu mora bt i ta 11 samo koliko je to love?

[anonimno]

ČL. 11 - kako točno glasi ?

nigdje ga ne mogu iskopati.

 

 

[anonimno]

Članak 1.

 

(1) Ovim se Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti:

 

1) djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,

 

2) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova,

 

3) ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene službene osobe pravosuđa).

 

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

 

(3) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa.

 

(4) Odredbe ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, ako je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova ili pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.

 

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.

 

Članak 2.

 

(1) Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to:

 

1) svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:

 

a) stvarno provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,

 

b) na dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju letjeli najmanje 90 sati godišnje,

 

c) na poslovima vatrogasca,

 

d) pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u operativnim dežurstvima;

 

2) svakih 12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:

 

a) članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,

 

b) tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,

 

c) mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,

 

d) u obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora, kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,

 

e) stalnim članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,

 

f) pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih snaga.

 

3) svakih 12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja:

 

a) na poslovima miniranja i razminiranja,

 

b) u borbenom dijelu gardijske postrojbe,

 

c) u borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,

 

d) na podmornici u opremi,

 

e) na dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,

 

f) na dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi za obuku i odgoj,

 

g) na dužnostima pomorskog diverzanta,

 

h) na dužnostima ronitelja,

 

i) na izvidničko-diverzantskim dužnostima,

 

j) na dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90 sati godišnje.

 

(2) Vojnim službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta iz stavka 1. točke 1b. do d. i točke 2. i 3. ovoga članka na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih dužnosti računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 3.

 

(1) Ovlaštenoj službenoj osobi unutarnjih poslova, odnosno ovlaštenoj službenoj osobi pravosuđa računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na poslovima ovlaštene službene osobe računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.

 

(2) Pripadniku postrojbe specijalne policije unutarnjih poslova računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na službi u postrojbi specijalne policije računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.

 

(3) Odlukom Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost utvrđuju se poslovi iz stavka 1. ovoga članka na kojima rade ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa.

 

Članak 4.

 

Osiguraniku iz članka 1. ovoga Zakona kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, propisana starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu (članak 30., odnosno članak 178. i 179. Zakona o mirovinskom osiguranju) snižava se, i to:

 

1) po jednu godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,

 

2) po jednu godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,

 

3) po jednu godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.

 

Članak 5.

 

Na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog, vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju.

 

Članak 6.

 

Na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima, odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 7.

 

(1) Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:

 

1) u 1999. godini - za 1998. godinu,

 

2) u 2000. godini - za 1998. i 1999. godinu,

 

3) u 2001. godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,

 

4) u 2002. godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,

 

5) u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,

 

6) u 2004. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,

 

7) u 2005. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,

 

8) u 2006. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,

 

9) u 2007. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. godinu,

 

10) od 1. siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina 1. siječnja 1998.

 

(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

 

(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.

 

(4) Osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.

 

Članak 8.

 

(1) Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 7. ovoga Zakona, povećanih za 45 posto.

 

(2) Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

 

Članak 9.

 

(1) Pri određivanju starosne ili prijevremene starosne mirovine, osiguraniku koji ima manje od 40 godina mirovinskog staža, dodaje se staž osiguranja, s tim da ukupni ostvareni i dodani staž može iznositi najviše 40 godina mirovinskog staža, i to:

 

1) u 1999. godini - 5 godina staža osiguranja,

 

2) u 2000. godini - 4 godine staža osiguranja,

 

3) u 2001. godini - 3 godine staža osiguranja,

 

4) u 2002. godini - 2 godine staža osiguranja,

 

5) u 2003. godini - 1 godina staža osiguranja.

 

(2) Osiguraniku-ženi dodaje se staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka nakon dodavanja staža osiguranja iz članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju.

 

Članak 10.

 

(1) Osiguraniku koji je obezno osiguran i prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se na način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje prema članku 7. i 8. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen nakon toga dana određuje se kao osnovna mirovina.

 

(2) Osiguraniku koji do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran u sustavu obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a na taj dan je bio mlađi od 40 godina, starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se kao osnovna mirovina.

 

(3) Osnovna mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini:

 

1) 0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

 

2) 25% mirovine određene prema članku 7. i 8. ovoga Zakona za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

 

(4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, osnovna mirovina iz članka 47. stavka 3. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno članovima obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, osnovna mirovina iz članka 48. stavka 3. toga Zakona određuje se prema stavku 3. ovoga članka.

 

Članak 11.

 

Ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva proglasi osiguranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu.