ustupanje naslijeđenog

[anonimno]

Da li je moguće na ostavinskoj raspravi ustupiti naslijeđeni dio svojim nasljednicima.

Tata je jedini nasljednik svoga brata, te pošto je on gospodin u godinama, svoju imovinu je raspodijelio za svog života pa bi tako napravio i sa ovim nasljedstvom. Da ne mora ponovno raditi darovni ugovor on bi to ustupio meni i sestri. Da li je to moguće obaviti odmah na ostavinskoj raspravi?

[notarica]

Na ostavinskoj raspravi ne.

Ali možete odmah nakon nje ako se donese pravomoćno rješenje.

[Bodul]

Molio bih ako mi netko može odgovoriti je li moguće naknadno ustupanje u dopunjenom ostavinskom postupku?

 

U konkretnom slučaju ostavinska je bila prije 20-tak godina. Jedan od dva nasljednik se nije odazvao na raspravu pa je sudskim rješenjem njemu pripao onaj dio na koji ima pravo odnosno svakome je pripalo po 1/2. Rješenje je pravomoćno i temeljem njega je izvršena ukjnižba.

 

Sada se pokazuje da ima još naknadno pronađenih nekretnina koje nisu ranije bile obuhvaćene raspodjelom, pa će se podnijeti zahtjev za dopunu ostavinske.

 

Je li moguće da u tom dopunskom postupku jedan nasljednik (baš onaj koji nije bio prisutan kod ostavinske prije 20-tak godina) ustupi drugom nasljedniku svoju 1/2 i onih nekretnina koje su u prvom postupku već raspodjeljene.

 

I još nešto: Je li onaj koji primi ustupljeni dio mora platiti porez (ustupanje od jednog brata drugom bratu, odnosno jednog brata nasljednicima drugog brata)?

 

I, također: Je li uopće moguće ustupiti nekoj trećoj osobi, tj. koja nije nasljednik.

 

[notarica]

Bodul je napisao:

 

Je li moguće da u tom dopunskom postupku jedan nasljednik (baš onaj koji nije bio prisutan kod ostavinske prije 20-tak godina) ustupi drugom nasljedniku svoju 1/2 i onih nekretnina koje su u prvom postupku već raspodjeljene.

 

Ne. To je već pravomoćno rješeno, i provedeno u gruntovnici.

Vi sada možete sklapati kupoprodajni ili darovni ugovor. I to sa osobom koja je bila nasljednik, ili sa bilo kojom drugom osobom, nema veze.

Što se tiče poreza, oslobođeni su samo srodnici u pravoj liniji, braća i sestre nisu.

[Bodul]

Hvala lijepa na odgovoru.

[KronicnaStranka]

notarica je napisao:

Bodul je napisao:

 

Je li moguće da u tom dopunskom postupku jedan nasljednik (baš onaj koji nije bio prisutan kod ostavinske prije 20-tak godina) ustupi drugom nasljedniku svoju 1/2 i onih nekretnina koje su u prvom postupku već raspodjeljene.

 

Ne. To je već pravomoćno rješeno, i provedeno u gruntovnici.

Vi sada možete sklapati kupoprodajni ili darovni ugovor. I to sa osobom koja je bila nasljednik, ili sa bilo kojom drugom osobom, nema veze.

Što se tiče poreza, oslobođeni su samo srodnici u pravoj liniji, braća i sestre nisu.

 

Molio bih tumačenje čl. 145 Zakona o nasljeđivanju:

 

Ustupanje nasljednog dijela prije diobe

Članak 145.

(1) Svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednika.

(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadležnog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili

- potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku.

(3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

 

Nejasno mi je što znači prije diobe.

 

Naime, ostavinski sud će prvo ustanoviti nasljedničke dijelove i o tome donijeti rješenje. Prije toga dioba nije moguća.

 

Nasljednici postaju suvlasnici u ostavnini i kao takvi se upisuju u zemljišne knjige.

 

Nakon toga se mogu dijeliti, fizički ili na neki drugi način.

 

Ako ustupanje nije moguće nakon upisa u zemljišne knjige, a niti prije nego što su utvrđeni suvlasnički dijelovi, u kojoj fazi postupka je uopće moguće, tj. na koju fazu postupka se odnosi ovo prije diobe?

[notarica]

Moram priznati da u praksi nisam radila niti susrela takav ugovor.

Ali ono "prije diobe", smatram da se odnosi na nasljedničku zajednicu, koja nastaje u trenutku smrti ostavitelja. Na tu nasljedničku zajednicu se primjenjuju pravila zajedničkog vlasništva, sve dok se zajedničko vlasništvo ne razvrgne utvrđenjem nasljedničkih dijelova. Utvrđenjem nasljedničkih dijelova, nastaje suvlasništvo.

Dakle, mislim da bi se period "prije diobe" odnosio na period od trenutka smrti do utvrđenja nasljedničkih dijelova na ostavinskoj raspravi. Ponekad zbog nekih razloga do provođenja ostavinske rasprave ne dođe godinama. Za svo to vrijeme na ostavini postoji zajedničko vlasništvo.

Imajte na umu da je rješenje o nasljeđivanju deklaratorno, te da su nasljednički dijelovi za vrijeme nasljedničke zajednice još neodređeni, ali odredivi.

[KronicnaStranka]

Prvo - terminologija:

 

Postoji li razlika između diobe i razvrgnuća? Zašto zakon razlikuje ova dva pojma?

 

Drugo - razvrgnuće:

 

notarica je napisao:

... Na tu nasljedničku zajednicu se primjenjuju pravila zajedničkog vlasništva, sve dok se zajedničko vlasništvo ne razvrgne utvrđenjem nasljedničkih dijelova. Utvrđenjem nasljedničkih dijelova, nastaje suvlasništvo.

....

 

Utvrđivanjem suvlasničkih dijelova još se ne postiže razvrgnuće. Iz ZON:

 

IV. NasljedniČka zajednica i njezino razvrgnuće

Nasljednička zajednica

Članak 141.

(1) Do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine.

(2) Pošto bude utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do razvrgnuća sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što je do tada bilo zajedničko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine.

 

Razvrgnuće je krajnji korak podjele na posebne dijelove, fizički ili na drugi način.

 

notarica je napisao:

...Imajte na umu da je rješenje o nasljeđivanju deklaratorno, te da su nasljednički dijelovi za vrijeme nasljedničke zajednice još neodređeni, ali odredivi.

 

Sasvim formalno:

 

Ako bi se ugovor o ustupanju ugovarao prije ostavinske rasprave, onda bi se moglo desiti da se ustupa dio koji uopće nije na raspolaganju ustupatelju. To je sasvim teoretski, ali mogu zamisliti slijedeće situacije:

 

Primjer prvi: na raspravi se pojavi nasljednik za koga nitko nije znao, pa se mijenjaju nasljedni dijelovi.

 

Primjer drugi: ustupatelj ustupi dio ostavnine za koji se na raspravi utvrdi da ne ide u ostavninu.

 

Primjer treći: ustupatelj želi ustupiti određeni dio koji mu pripada, ali ne zna da postoji neki dio ostavnine do rasprave, iako bi ga bio ustupio da je znao.

 

Prema tome, čini mi se da se ugovor o ustupanju može sastaviti tek nakon utvrđivanja što čini ostavninu i tko su nasljednici i u kolikim dijelovima. Dakle, ostaje pitanje - a kada to?

 

Ovi detalji su važni jer kod ugovora o ustupanju ustupatelj mora točno znati što ustupa. Ako želi ustupiti cijelo nasljedstvo jednom drugom nasljedniku, ugovor i ne treba, može se primijeniti odricanje u korist drugog nasljednika izjavom na samoj raspravi prema čl. 133. Dakle, ugovor je za složeniji način ustupanja.

 

Moje pitanje zapravo ide prema slijedećem:

 

A zašto se ustupanje ne bi moglo izvršiti i nakon upisa u zemljišnu knjigu? Naime, u zemljišnoj knjizi se nasljednici upisuju kao suvlasnici, kao što i piše u stavku 2. čl. 141. Iz ZON nigdje ne vidim da bi se ograničavalo ustupanje na čas prije ili poslije upisa u z.k. Stvar je, praktično gledano, samo u porezu.

[KronicnaStranka]

Imam još jedno pitanje o načinu na koji nasljednici mogu podijeliti ostavninu. U ZON piše:

 

V. Rješenje o nasljeđivanju i zapisu

Sadržaj rješenja o nasljeđivanju

Članak 226.

....

(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i zapisovnici sporazumno predlože diobu i način diobe, sud će i taj sporazum unijeti u rješenje o nasljeđivanju. Sud će isto tako postupiti ako diobu provede prema članku 143. i 144. ovoga Zakona.

...

 

Ovdje se spominje sporazumna dioba. Ako se nasljednici mogu sporazumjeti o diobi (ne piše ugovorna dioba!) na ostavinskoj raspravi, koja je zapravo svrha ugovora o ustupanju kad se isto može postići sporazumum bez posebnog ugovaranja?

[mike06]

Notarice, mislim da ovdje nije baš onako kako navodiš!

Na ostavinskoj raspravi po mojem pok. ocu, sestra i ja smo ustupili svoje nasljedne dijelove majci do njene smrti, dakle nije bilo punomoćno rješenje već prijedlog na dan ostavinske rasprave.

Good Luck

Mike

[KronicnaStranka]

Tek sam sad uočio da se ustupanje po čl. 145 vrši ugovorom o prijenosu nasljednog dijela, a ne ugovorom o ustupanju iako je naslov čl. 145 Ustupanje nasljednog dijela prije diobe.

 

Ne bi li naslov onda trebao biti Prijenos nasljednog dijela prije diobe, budući da je ustupanje postupak koji se vrši za života ostavitelja, i provodi se ugovorom o ustupanju?

 

Dakle ono gore gdje ja spominjem ugovor o ustupanju se zapravo odnosi na ugovor o prijenosu nasljednog dijela.

 

Meni se čini da se pisci Zakona o nasljeđivanju baš nisu pretrgli u pogledu terminologije.

 

Usput:

 

mike06 je napisao:

...

Na ostavinskoj raspravi po mojem pok. ocu, sestra i ja smo ustupili svoje nasljedne dijelove majci do njene smrti, ...

Mike

 

Mislim da joj niste mogli ustupiti do smrti, nego samo ustupiti ili ne ustupiti. Mislim da uvjetovanje nije moguće. Ustupanje do smrti (nakon čega bi Vam to bilo vraćeno) bi zapravo bilo pravo korištenja ili nešto slično.

 

Mislim da niste uočili što zapravo pitam: zanima me ustupanje ugovorom o prijenosu po čl. 145: zašto, kako i kada ugovor o prijenosu?

 

Ono što ste vi, vjerojatno, učinili se prema terminologiji ZON zove odricanje u korist sunasljednika ili sporazumna dioba, što je regulirano drugim člancima, a ne čl. 145. o kojem je ovdje riječ.

[notarica]

@ Kronični

Baš zanimljivo, vidim da si u sličnim promišljanjima u kojima sam i ja bila prije oko godinu dana.

Iskreno, odustala sam od toga i shvatila sam taj čl. 145 kao jedan filozofski pokušaj zakonodavca, koji baš i nije zaživio u praksi. Kontaktirala sam sa više kolega i nitko nije baš načistu što raditi s tim, valjda zato ni praksa nije razvijena. Jako bih voljela ako netko ima iskustva s tim ugovrom u praksi da se javi.

Uglavnom, ja sam taj ugovor protumačila sebi kao jednu prednasljedničku izjavu, u fazi kad znaš da imaš nasljedna prava, ali ne znaš još točno u kojem udjelu i na kojoj imovini, ali sav svoj nasljedni dio (bez obzira kakav bude) želiš ustupiti sunasljedniku (npr. svom bratu), jer doista si siguran da nemaš nikakvih interesa u svemu.

Upravo zbog toga, nisam baš sigurna da takav ugovor može biti titulus za ikakve upise u gruntovnicu. Upis u gruntovnicu bi bio moguć po provedenoj ostavinskoj gdje bi se pokazao i uvažio ugovor o ustupu, te bi se onda prema svemu obračunali suvlasnički dijelovi.

Ali to je samo moje razmišljanje. Biti će zanimljivo da li još netko ima tumačenje.

 

Što se tiče o sporazumne diobe, koju Kronični spominješ, to je već čista stvar. Radi se o davanju nasljedničkih izjava u fazi vođenja ostavinskog postupka, i to u fazi kad se već znaju nasljedni udjeli (tj, tko je sve pozvan na nasljeđivanje) i što je sve ostavina. Po takvim izjavama donosi se rješenje, i provodi se u gruntovnici ... dalje znaš...

Možda je ipak to i kriterij razgraničenja:

1. u fazi prije ostavine kad postoji neizvjesnost i neodređenost = ugovor o ustupu (u smislu neke prednasljedničke izjave)

2. u ostavinskom postupku kad više nema neizvjesnosti i kad je sve utvrđeno = nasljedničke izjave

 

Što misliš o tome?

[KronicnaStranka]

Prvo - složio bih se s ovim "filozofskim" pristupom, a dodao bih da sve više uočavam nemar, terminološki i strukturni, u ZON.

 

Ja sam shvatio ovako načine raspolaganja koje mogu koristiti nasljednici (ne uzimajući u obzir posebne ogovore - npr. dosmrtno uzdržavanje itd.):

 

1. Prije smrti ostavitelja - darovanje, ustupanje (ugovor o ustupanju).

 

2. Prije ostavinske rasprave ili na samoj raspravi - odricanje u korist sunasljednika, moguće samo u cijelosti i samo jednom sunasljedniku.

 

3. U toku postupka, nakon utvrđivanja ostavnine i nasljednika ali prije donošenja rješenja: sporazumijevanje.

 

4. Nakon utvrđivanja ostavnine i nasljednika - Ustupanje nasljednog dijela prije diobe (ugovor o prijenosu sunasljedniku).

 

Po ovome bi se ugovor o prijenosu moga sklopiti u toku ostavinskog postupka, recimo rasprava se prekine nakon utvrđivanja ostavnine i nasljednika, eventualno se donese raspravno rješenje (ne znam da li je to moguće), pa se zainteresirani upute da sklope ugovor o prijenosu i ponovno se pojave da bi se donijelo rješenje o nasljeđivanju.

 

Isto tako, ugovor o prijenosu bi se mogao priložiti rješenju o nasljeđivanju prije upisa u gruntovnicu. Ali ne vidim nikakvog razloga u samom ZON zašto to ne bi bilo moguće i nakon upisa u zemljišne knjige, budući da se zna kojim temeljem (sunasljednici) su upisani novi suvlasnici.

 

Još jedna specifičnost ugovora o prijenosu: čini mi se da je stvar u tome da je ugovor o prijenosu dvostrani akt između dvaju sunasljednika, dok kod sporazumijevanja u toku postupka koje se provodi izjavama moraju se sa zaključenim složiti svi sunasljednici. Ako se ne slože, dioba se ne provodi u okviru ostavinske rasprave.

 

Ugovorom o prijenosu nasljednog dijela, kao što i naziv kaže,može se prenijeti samo nasljedni dio, pa to nikako ne može biti predraspravna izjava kad nasljedni dio još nije utvrđen. Osim toga, taj čl. 145 je u poglavlju o nasljedničkoj zajednici i razvrgnuću.

 

Jel ovo drži vodu?

[TončicaBalončica.pok.Jakov]

Nadovezala bi se na ovu temu, ako na ostavinskoj raspravi prihvaćam nasljedstva 1/3 djela kuće a drugi dio koji mi po zakonu pripada ustupam sestri jer je tako bila očeva volja, znači ja bi bila uknjižena na 1/3 a sestra na 2/3,da li sestra mora platiti porez na dio koji joj ustupam? 

[čudo]

Postoji li oporuka od pok. oca?

[TončicaBalončica.pok.Jakov]

Darovni ugovor ali odvjetnik je napravio propust nije naveo česticu kuće nego samo česticu okučnice, ali je tako opisano navedeno u ugovoru i potpisano ali javni bilježnika kaže da se sad kuća vodi kao naknadno pronađena imovina jer ugovor nije valjan nema snagu

[čudo]

Nisam pravnik, i nadam se da će netko od njih dati Vam odgovor u smislu, može li se za naknadno pronađenu imovinu doći pred Javnog bilježnika s dogovorom o raspodjeli kuće da odmah Vi naslijedite 1/3, a sestra 2/3, i tako izbjegnete pravne radnje kojim bi te bili opterećeni porezom.

Za redovnu Otavinsku raspravu, dogovor nasljednika je moguć.