Jump to content
Sign in to follow this  
Gogy

Tko može imati punomoć

Preporučene objave

Zanima me, da li mogu imati punomoć za svoju sestru u postupku dobivanja dokumenata pred tijelima u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi za ishodovanje raznih uvjerenja i slično

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

EVo odredbi Zakona o općem upravnom postupku koje govore o punomoćniku:

 

5. Punomoćnik

Članak 57.

(1) Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

(2) Radnje u postupku koje punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama stranka.

(3) I pored punomoćnika, sama stranka može davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno tražiti.

(4) Stranka koja je prisutna kad njezin punomoćnik daje usmenu izjavu, može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati izjavu svojeg punomoćnika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika, organ koji vodi postupak cijenit će obje izjave u smislu članaka 9. ovog zakona.

 

Članak 58.

(1) Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.

(2) Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome će odmah obavijestiti stranku.

(3) Protiv zaključka o uskraćivanju zastupanja može se izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka.

 

Članak 59.

(1) Punomoć se može dati pismeno ili usmeno u zapisnik. O usmenoj punomoći stavit će se zabilješka u spisu predmeta.

(2) Stranka koja nije pismena ili se nije u stanju potpisati stavit će na pismenu punomoć umjesto potpisa otisak kažiprsta. Ako se punomoć izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je i prisutnost dvojice svjedoka koji će se potpisati na punomoći.

(3) Iznimno, službena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku može dopustiti da u ime stranke, kao njezin punomoćnik, izvrši određenu radnju osoba koja nije podnijela punomoć, ali će istovremeno narediti toj osobi da naknadno u određenom roku podnese odgovarajuću punomoć za tu radnju ili širu punomoć stranke.

 

Članak 60.

(1) Ako je punomoć dana u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njezinu istinitost, može se narediti da se podnese ovjerena punomoć.

(2) Pravilnost punomoći ispituje se po službenoj dužnosti, a nedostaci pismene punomoći uklanjaju se prema odredbi članaka 68. ovog zakona, pri čemu službena osoba koja vodi postupak može dopustiti punomoćniku s neurednom punomoći da izvrši hitne radnje u postupku.

 

Članak 61.

(1) Za sadržaj i opseg punomoći mjerodavne su odredbe punomoći. Punomoć se može dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a može se i vremenski ograničiti.

(2) Punomoć ne prestaje smrću stranke, gubitkom njezine procesne sposobnosti ili promjenom njezina zakonskog zastupnika, ali pravni slijednik stranke odnosno njezin novi zakonski zastupnik može opozvati prijašnju punomoć.

(3) Na pitanja u vezi s punomoći koja nisu uređena odredbama ovog zakona na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe Zakona o parničnom postupku.

 

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Gogy je napisao:

Zanima me, da li mogu imati punomoć za svoju sestru u postupku dobivanja dokumenata pred tijelima u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi za ishodovanje raznih uvjerenja i slično

 

Mozete imati punomoc i nemora biti odvjetnik. :-?

:cager::cager::cager:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Zakaj specijalna? Pa niste specijalac? Treba vam jednostavna Punomoc kojom vasa sestra Vas osobno ovlascuje da za nju sestru ishodite sve te potrebne dozvole i samo u tu svrhu ta punomoc.

Isto tako tu punomoc zajedno sa sestrom ovjerite kod javnog biljeznika i to je to. ;-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Treba znati da postoje različite pravne stvari u kojima se primjenjuje upravni postupak. Prema Zakonu o odvjetništvu pružanjem pravne pomoći smiju se baviti samo odvjetnici, a u pojedinim stvarima stranke mogu zastupati i javni bilježnici. U postupcima carinjenja će stranku zastupati otpremnik. S druge pak strane, postoje upravne stvari koje moramo rješavati osobno, kao npr. ishođenje osobnih dokumenata u PU.

 

Ne postoji mogućnost neke «opće» punomoći kojim biste vi bili ovlašteni za poduzimanje raznih radnji u ime i za račun svoje sestre, budući da je vaša sestra poslovno sposobna osoba. Moći ćete podići neka uvjerenja kod tijela lokalne i područne samouprave, ali samo ako to dozvoljava posebni propis koji se odnosi na to područje i onda će vas sestra opunomoćiti za takvu posebnu radnju.

 

Dakle, sve ovisi dozvoljavaju li to posebni propisi koji uređuju upravno područje u kojem želite ishoditi neko uvjerenje.

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Milly, eto bas bi me zanimalo koji su sve to pravni poslovi, odnosno dali postoji propisana negdje definicija pravnih poslova ili slicno, jer nemam takvih saznanja a niti jedan odvjetnik mi nije znao isto objasniti....

Stoga Milly ak slucajno znate bas bi me interesiralo.

I jedna onak mala napomenica uz vas komentar:

A Punomoc se ne odredjuje prema Zakonu o odvjetnistvu, vec prema Zakonu o opcem upravnom postupku, stoga nije nuzno da samo odvjetnici mogu dobiti punomoc, jelda? barem tak pise u ZUP-u, odnosno ne pise da to moraju biti iskljucivo odvjetnici....ili?

Tek kad se budu definirali pravni poslovi Zakonom onda se moze preciznije utvrditi tko smije dobiti sve punomoc, dok po vazecim propisima odvjetnici si nemogu monopolisticki uzeti za pravo da samo oni mogu biti opunomoceni, iako bi oni to htjeli? ali molim lijepo zakon im to sprijecava....

Najme znam to jako dobro iz prakse i posla.

:jupii::jupii::jupii:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nisam ja ni napisala da samo odvjetnici mogu dobiti punomoć, već da su samo oni ovlašteni pružati pravnu pomoć. Tko može biti opunomoćenik doista određuje ZUP, ali upućuje i na ZPP.

 

Upravni postupci:

- porezni postupak

- carisnki postupak

- postupak ishođenja lokacijskih, građevinkih i sl. dozvola

- pojedini dijelovi radnog prava, službenički odnosi

- razni upravni postupci u PU

- komunalne stvari i ima tu blablabla...

 

Naravno da ne postoji poseban zakon koji nabraja ove pravne poslove, ili sve poslove u upravnim stvarima- to ja nisam ni tvrdila. Posebni zakoni koji se odnose na te vrste pravnih poslova nalažu da se tu primijenjuje upravni postupak. A toga ima moooooreeeee.... Često, ti posebni zakoni neko postupke definiraju pobliže, što im ZUP dozvoljava pod određenim uvjetima. I onda u tim posebnim piše nešto u stilu..osobni zahtjev, osobno podnijeti i sl.

 

Kako je pitanje postavljeno općenito - ja sam općenito i odgovorila.

 

Usput, jedini mi je grijeh što sam u odgovoru otišla šire od postupaka pred tijelima lokalne i područne samouprave. A tu sam se nadovezala na onaj post prije mene, gdje se tvrdilo da punomoć može dobit samo odvjetnik. A i ta tvrdnja je ispravljena, zar ne?! :-?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ma sve je OK Milly podrzavam vas ili te i odlican odgovor dobih, jedino kaj jos uvijek neznam koji sve to pravni poslovi spadaju u kategoriju prava, jer i dosta drugih struka ima ovlastenje posebno i svakako po pitanju punomoci pa eto tak se i nedovezah, ne? Al sve bude Ok i je i bilo je OK. :smijeh2:

:namiguje::palac: :hvala:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Član 89.a ZPP

Stranku kao punomoćnik može zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugačije određeno.

Stranku može kao punomoćnik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna.

Stranku kao punomoćnik može zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.«

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

A Zakon o parnicnom postupku se ne primjenjuje u postuoku dokumenata pred tijelima u drzavnoj upravi i lokalnoj samoupravi za ishodjenje raznih uvjerenja i slicni kako je to Gogy postavila pitanje ili temu.

ZPP se primjenjuje za odvjetnike na Sudovima, a Drzavna tijela i lokalna samouprava u upravnim postupcima jos uvijek nisu Sudovi, niti budu ikada pa se stoga u upravnim postupcima primjenjuje ZUP-u, a i nisu parnice za odvjetnike... :-?:-?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Moram priznati da sam se pomalo iznervirala zbog onog tvog odvjetnika. I pokušat ću objasniti pojam pravne stvari, odnosno trebala sam to ispravno nazvati pravnim odnosom. Napisala sam pravna stvar, zato jer i ZUP u čl. 1. govori o upravnim stvarima.

 

Zamolit ću te da odeš u knjižnicu i posudiš dva primjerka „Tajne krvavog mosta“. Možeš i neke druge dvije knjige, ali svakako moraju biti te veličine i težine. Stavi ih u vrećicu (ne smije biti prozirna, da se ne vidi naslov) i kad sretneš onog tvog prijatelja odvjetnika, zvizni ga tim paketom po glavi. Kad te pita „Prijatelju, zašto ovo???“ – zvizni ga još jednom (jače) i ponosno mu gordim glasom odgovori“ Zbog teorije države i prava!“, pa još jednom: "A ovo zbog Strukture prava!!!". (to su naime neka štiva koje studenti prava na prvoj godini moraju nabubat ko vodu piti, odgovara težini i veličini knjiga koje ti imaš u vrećici, a na koje je tvoj odvjetnik zaboravio)

 

1. Prijateljstvo ili poznanstvo između tebe i odvjetnika - je društveni odnos zbog toga što je to svojevoljan odnos koji nije propisan nikakvom normom.

 

2. To što si ga zviznuo po glavi – pravnom normom je zabranjeno ponašanje i zbog toga je to apstraktni ili općeniti pravni odnos.

 

3. Ako te on tuži zbog toga što si ga zviznuo – doći će do primjene konkretne pravne norme, pa će ovaj apstraktni pravni odnos postati konkretan pravni odnos. U tom konkretnom pravnom odnosu odvjetnik će biti tužitelj, njegov odvjetnik opunomoćenik (jer ga ne može pred sudom nitko drugi zastupati), ti ćeš biti tuženik, a u konkretnom pravnom odnosu će suditi sudac – koji mora bit pravnik, s pravosudnim ispitom i još nekim zakonom propisanim uvjetima.

 

4. Budući da ćeš zbog tog pravnog posla biti u stresu, nećeš na vrijeme vratiti knjige u knjižnicu pa će ti teta iz knjižnice poslati opomenu i kaznu. Ne zbog toga jer joj se ćefnulo, nego zbog toga što je tako propisano. Tako ćeš upasti u još jedan konkretni pravni odnos, u kojem teta iz knjižnice – koja nije pravnica u skladu sa svojim ovlaštenjima rješava u ovom pravnom odnosu.

 

5. Naravno, da bi se izbjegao konkretni pravni odnos opisan pod točkom 4. mogao si opunomoćit mene (a nisam odvjetnica) i ja bih u tvoje ime i za tvoj račun vratila knjige na vrijeme u knjižnicu.

 

Tako dakle, mislim da je sad sve jasno. Pravni odnosi su društveni odnosi koji su propisani pravnom normom Tko će i pod kojim uvjetima u naše ime i za naš račun u konkretnom pravnom odnosu moći poduzimati određene radnje – dopuštaju posebni propisi iz pojedinih pravnih oblasti. O i u pravnim odnosima, rješavaju ovlaštene osobe, koje ne trebaju nužno uvijek biti pravnici. Štoviše, ponekad zakon nalaže da u određenom pravnom odnosu mora rješavati osoba koja je stručnjak iz nekog drugog područja, različitog od prava. Npr. nadzor nad gradnjom obavlja osoba koja je ovlašteni (mislim, nemam sad zakon) arhitekt ili inženjer.

 

I konačni odgovor: nije pravna stvar ili pravni odnos rezerviran samo za pravnike. Sudeći po postovima i ti radiš, odnosno rješavaš na temelju određenog ovlaštenja u određenim upravnim stvarima koje imaju veze s DPU, GPU i sl.

 

P.S. Mogu ti posudit knjige koje govore o pravnim odnosima, pravnim činjenicama, pravnim blablabla..., ali bih ti ipak preporučila Tribusona. On mnogo zanimljivije opisuje i društvene i pravne odnose.

:-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Ane    1

Milly je napisao:

Zamolit ću te da odeš u knjižnicu i posudiš dva primjerka „Tajne krvavog mosta“. Možeš i neke druge dvije knjige, ali svakako moraju biti te veličine i težine. Stavi ih u vrećicu (ne smije biti prozirna, da se ne vidi naslov) i kad sretneš onog tvog prijatelja odvjetnika, zvizni ga tim paketom po glavi.

 

Ajmeeee... Svetogrdje!!! Hereza! :-o:propovjeda:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ane je napisao:

 

Ajmeeee... Svetogrdje!!! Hereza! :-o:propovjeda:

 

Joooj....ispričavam se...zaboravila sam napomenuti da u tijeku radnje koja se označava glagolom "zviznuti" treba biti obziran i paziti .......da se ne oštete knjige :-D

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Postovana Milly

Iskreno se ispricavam radi nepotrebnog s moje strane izazvanja nerviranja i nervoze kod vas.

 

Zal mi je kaj ste po mojem misljenju mozda krivo

razumjeli ili neznam moju zelju za konstruktivnom raspravom, po pitanju punomoci i onda i pravnih poslova, ali ne i odnosa na koje se vi pozivate u pravu. Iako opsiran vas odgovor moram priznati da

mi jos uvijek iz njega nije poznato ili pak taksativno navedeno kaj bi to bili pravni poslovi, ne i odnosi u pravnoj struci, zato je i postavljeno takvo pitanje?

 

Dakako, ne razumjem se u pravo, a niti se bavim pravom, ali da prenosim svoja iskustva, to mogu svakako i po ovlastenju i po propisu a nesto vise se moze saznati i iz primjera: Pravilnik o cijenama usluga hr.arhitekata i inzenjera u graditeljstvu nn 85/99, a odnosilo se i na punomoci i u obavljanju posebnih i dodatnih poslova, gdje po zakonu nije potreban niti odvjetnik, a niti javni biljeznik, da bi ovlasteni inzenjeri ili ovl.arhitekti imali pravo dobiti

bez problema punomoc od svojih klijenata u poslu, u upravnim postupcima ishodjenja raznih rjesenja i dr. u drzavnim upravama i lokalnim samoupravama.

 

Isto tako punomoci u upravnim postupcima mogu dobiti i druge neovlastene osobe kako ste naveli prema ZUP-u, te koje isto tak ne-trebaju biti niti pravnici, niti inzenjeri, vec moze biti i recimo prva susjeda neke osobe koja zeli ishoditi neko rjesenje u navedenim upravama, a da je ta ista susjeda recimo istovremeno i kumica na Dolcu u Zagrebu.

Jedino je razlika kaj tu punomoc treba ovjeriti kod javnog biljeznika, al i kumica moze po punomoci naravno djelovati ak je netko opunomoci i sve je bas po zakonu....i to valja od 1991.g. u RH.

 

Eto, nije bila namjera izazvati bilo kakav neugodan osjecaj ili nervozu kod vas ili nedaj boze uvredu.

 

Jos jednom Milly iskreno vam se ispricavam, a btw knjige ipak koristim samo za citanje i proucavanje.

Alfaro ;-)

:hvala:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad

Sign in to follow this  



×