Jump to content

Skrbništvo i zastupništvo


syrinx

Preporučene objave

Stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik.

Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnoga državnog tijela donesenim na temelju zakona. Zakonski zastupnik može u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku; ali ako je za podnošenje ili povlačenje tužbe, za priznanje odnosno za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima određeno da zastupnik mora imati posebno ovlaštenje, on može te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlaštenje.

Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje određenih radnji u postupku potrebno posebno ovlaštenje, zakonski zastupnik dužan je dokazati da ima takvo ovlaštenje.

Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik. osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pažnju

u zastupanju, obavijestit će o tome tijelo starateljstva. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod starateljstvom, sud će zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

 

 

Iz OZa...

 

I. SKRBNIK

 

Članak 156.

 

(1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom.

 

(2) Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb imenovat će skrbnikom osobu zaposlenu u tom centru. Skrbnikom ne može biti imenovan službenik koji obavlja pravne poslove skrbništva.

 

(3) Za imenovanje skrbnika iz stavka 2. ovoga članka nije potreban njegov pristanak.

 

(4) Ista osoba može biti skrbnik više štićenika, ako to nije u suprotnosti s njihovim interesima.

 

(5) Centar za socijalnu skrb zatražit će od štićenika koji je sposoban shvatiti o čemu se radi i od njegovih bližih srodnika mišljenje o osobi skrbnika.

 

Članak 157.

 

Skrbnik ne može biti osoba:

 

1. kojoj je oduzeta roditeljska skrb,

 

2. koja je lišena poslovne sposobnosti,

 

3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,

 

4. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju,

 

5. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika.

 

Članak 158.

 

Centar za socijalnu skrb dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom sa značenjem skrbništva, te pravima i dužnostima skrbnika.

 

Članak 159.

 

(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti i prava.

 

(2) Centar za socijalnu skrb može odlukom ograničiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesu štićenika i odlučiti da pojedine poslove za štićenika obavlja službenik centra za socijalnu skrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova.

 

Članak 160.

 

Odluku o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva centar za socijalnu skrb će u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području osoba pod skrbništvom ima nekretnine radi zabilježbe, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišne knjige.

 

Članak 161.

 

(1) Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima, obvezama i dobrobiti štićenika te upravljati njegovom imovinom.

 

(2) Prije poduzimanja značajnijih mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesa skrbnik je dužan razmotriti mišljenje štićenika koji je sposoban shvatiti sadržaj mjera.

 

Članak 162.

 

(1) Ako štićenik ima imovinu, centar za socijalnu skrb će bez odgode popisati i opisati tu imovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku.

 

(2) Popisu imovine prisustvuju članovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnu skrb, Županijskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i štićenik ako je sposoban shvatiti o čemu se radi.

 

(3) članove povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka imenuje centar za socijalnu skrb.

 

(4) Ako povjerenstvo ocijeni da ne može valjano opisati određene pokretnine, zatražit će da to učini stručna osoba.

 

Članak 163.

 

(1) Centar za socijalnu skrb će, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinu štićenika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donošenja odluke o skrbništvu.

 

(2) Centar za socijalnu skrb može i prije donošenja odluke o skrbništvu od zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda na čijem području osoba ima nekretnine, zatražiti zabilježbu u zemljišne knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbništvo.

 

Članak 164.

 

Skrbnik je dužan uz pomoć centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenika.

 

Članak 165.

 

Izdatci za životne potrebe štićenika namiruju se iz:

 

1. štićenikovih prihoda,

 

2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika,

 

3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,

 

4. štićenikove imovine,

 

5. drugih izvora.

 

Članak 166.

 

(1) Skrbnik zastupa štićenika.

 

(2) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, ako odlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.

 

Članak 167.

 

Podneske koji se tiču važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja ili zdravlja štićenika može podnijeti skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb.

 

Članak 168.

 

(1) Skrbnik može uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:

 

1. otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine,

 

2. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti,

 

3. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima.

 

(2) Centar za socijalnu skrb u odluci o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga članka određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu.

 

Članak 169.

 

(1) Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kad to zatraži centar za socijalnu skrb podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine.

 

(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu dužan uzdržavati štićenika dužan je, svake godine i kad to zatraži centar za socijalnu skrb, podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine.

 

(3) Izvješće iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

 

(4) U izvješću skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi štićenika i o zaštiti njegovih prava i dobrobiti, te podatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodima štićenika i druge podatke značajne za osobu štićenika u proteklom razdoblju.

 

(5) Centar za socijalnu skrb dužan je razmotriti izvješće skrbnika i u slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika.

 

Članak 170.

 

(1) Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zaštiti štićenikovih prava i dobrobiti.

 

(2) Pravo na naknadu nema skrbnik koji je po ovom zakonu dužan uzdržavati štićenika.

 

(3) Naknada skrbniku isplaćuje se iz sredstava navedenih u odredbi članka 165. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

 

(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri centar za socijalnu skrb iz sredstava navedenih u članku 165. točki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.

 

(5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb nema pravo na mjesečnu naknadu za poslove skrbništva koje obavlja tijekom uredovnog vremena.

 

Članak 171.

 

(1) Ako se sredstva za naknade iz članka 169. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstava predviđenih u članku 165. ovoga Zakona, namirit će se na teret sredstava socijalne skrbi.

 

(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će visinu iznosa i način isplate naknade za skrbnika iz članka 170. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 172.

 

(1) Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti.

 

(2) Centar za socijalnu skrb utvrdit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenom roku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura na skrbnikovoj imovini.

 

(3) Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, centar za socijalnu skrb će izravno ili preko skrbnika za poseban slučaj podnijeti tužbu za naknadu štete.

 

(4) Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom, centar za socijalnu skrb dužan je prema skrbniku poduzeti i druge mjere predviđene zakonom.

 

Članak 173.

 

Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnosti koje sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, centar za socijalnu skrb će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

 

Članak 174.

 

(1) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti, ako utvrdi da je u obavljanju dužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije da mu se postavi drugi skrbnik.

 

(2) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije u roku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

 

(3) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb će bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

 

Članak 175.

 

(1) U slučaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb će zatražiti izvješće dosadašnjeg skrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dužnosti.

 

(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika centra za socijalnu skrb, obaju skrbnika i štićenika, ako je on sposoban shvatiti o čemu se radi.

 

(3) Ako dosadašnji skrbnik nije u mogućnosti biti nazočan primopredaji dužnosti, centar za socijalnu skrb utvrdit će osobno stanje štićenika, te postojeće stanje njegove imovine i s time upoznati novog skrbnika.

 

Članak 176.

 

U slučaju prestanka skrbništva centar za socijalnu skrb pozvat će skrbnika da u određenom roku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine, te da preda imovinu na upravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazočnosti skrbnika, štićenika, roditelja ili posvojitelja i službenika centra za socijalnu skrb, o čemu se sastavlja zapisnik.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem na citiranju zakona. Drugim riječima zakonski zastupnik ima ovlasti u parničnom postupku. Što taj naziv podrazumijeva prilikom rastave braka, tj. prilikom donošenja odluka u pogledu odgoja djeteta, dakle u onim djelovanjima izvan bilo kakvog parničnog postupka...upravljanje financijama...itd... da li ima ovlasti i u donošenju odluka o tijeku npr. naobrazbe, pohađanju aktivnosti, načinu odgoja djeteta ili je dužan sporazumjeti se sa zajedničkim skrbnikom....ako da što se događa u slučaju nemogućnosti donošenja zajedničkih odluka...tko ima zadnju? CZSS nakon eventualne žalbe?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle, roditeljska skrb ostaje na oba roditelja nakon razvoda braka, a prava i dužnosti roditelja i djece su citirana od čl. 90 nadalje.

Povjeravanjem djeteta jednom od roditelja na zajednički život ne zbiva se i isključiva roditeljska skrb drugoga, već se ona može oduzeti tek grubim kršenjem prava djeteta i neispunjavanjem sadržaja roditeljske skrbi, s tim da nije nepovratno i trajno oduzeta.

 

Ako biste mogli biti konkretniji, možda bi dobili i konkretniji odgovor.

 

Primjera radi.. kada roditelj s kojim dijete živi želi promijeniti adresu djetetu, može to uraditi i bez potpisa odnosno suglasnosti roditelja s kojim dijete ne živi, jer mu je ono povjereno na zajednički život a njegov je zz pravomoćnim rješenjem pa je to sasvim dovoljno. Isto se zbiva i sa putovnicom. Dakle i sklapanje pravnih poslova, upravljanje njegovom imovinom i sl. obzirom da je maloljetno. Neki drugi konkretni primjer je neki drugi...

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U svakom slučaju, potrebno je voditi računa o obrazovanju djeteta, ono mora imati pravo i na izbor u svezi toga, a ujedno poticani njegovi umjetnički, sportski, tehnički interesi.

Odgojne mjere također moraju biti u okviru dobrobiti djeteta, pri tom se ne misli "batina za njegovo dobro", već pozitivan utjecaj roditelja i poticajne mjere :)

 

Neophodno je osigurati pri tom neometan pristup svim informacijama glede obrazovanja roditelju koji s djetetom ne živi, jer je i to jedan od djelova njegove roditeljske skrbi koje se i čak da želi ne može odreći.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postoji i još jedna mogućnost koju roditelji koji s djecom ne žive rijetko zatraže:

 

Članak 100.

(4) Sud može odlučiti da pojedine dužnosti obavlja roditelj s kojim dijete ne živi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta, školovanju, izvanškolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

sve to stoji... i provedeno je u praksi....roditelj s kojim dijete ne živi upoznat je sa svim segmentima obrazovanja te se i s većinom složio (usmeno)....u pogledu svih koraka bio je konzultiran i traženo je njegovo mišljenje.No međutim....obzirom da se radi o izuzetno labilnoj i nezreloj osobi koja svoje stavove nije izgradila niti ih je u stanju argumentirano izložit...te ih mijenja svaki čas....neki suvisli dogovor nije moguć.Naravno da u tom slučaju zadnju riječ imam ja. Netko mora zar ne? ILi...ponovno postavljam pitanje ..u slučaju neslaganja odluku donosi CZSS...?.. neke od definicija u pogledu roditeljske skrbi navedene u zakonu su prilično općenite i relativne zar ne? Sadrže u sebi niz različitih sadržaja.Svatko ih može tumačiti na svoj način....od tud neslaganja i dolaze....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

newbie je napisao:

Postoji i još jedna mogućnost koju roditelji koji s djecom ne žive rijetko zatraže:

 

Članak 100.

(4) Sud može odlučiti da pojedine dužnosti obavlja roditelj s kojim dijete ne živi, primjerice brinuti se o zdravlju djeteta, školovanju, izvanškolskim aktivnostima, nekim poslovima zastupanja djeteta ili upravljanja njegovom imovinom i o drugome.

....evo npr..... brinuti se o zdravlju djeteta....prilično općenit pojam zar ne?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pa valjda se podrazumjeva da djetetu ne bi smjela biti ugrožena objektivna sigurnost na putu u školu?!

 

U svakom slučaju nije zanemariva dob djeteta, način odlaska i kretanja gradom, udaljenost i sl.

I naravno da nije ista stvar kretanje djeteta najmlađeg školskog uzrasta do škole od koje dijeli kućna ograda ili pješačenje 3 km uz prometnicu bez nogostupa u ruralnom prometnom području, kao i samostalno kretanje djeteta od 15 godina.

 

Kad bi zakonom propisivali preciznu dob kada dijete počinjemo puštati u obližnji dućan na istoj strani ceste kao i kuća u kojoj živi, a kada smije samo preko ceste za slučaj da to nije na istoj strani ceste, to bi bila sprdačina a ne zakonska regulativa. Plus sve moguće varijante i finese.

 

Vjerojatno bi trebalo propisati precizno i dressing code za svako godišnje doba...

Isto pod zdravlje djeteta.

npr. čl. taj-i-taj

st.1. u periodu od 1.9.-1.10. tekuće godine, čarapice

st.2. u periodu od 1.10.-.15.11. dokoljenice.

st.3. u periodu od 15.11.-15.2. štramplice

st.4. ukoliko je temperatura u periodu iz st.2 ispod 10 stupnjeva, primjenjuje se st.3

itd.

:)

 

 

 

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

.....a upravo se i oko tih varijanti i finesa koje čine svakodnevni život i događa najveća zbrka....i zato se zakoni mogu različito i tumačiti. Mene zanima odgovor na pitanje a ne polemiziranje oko svrsishodnosti zakona. Mislim da jeproblem dovoljno jasno opisan. Ako je skrbništvo zajedničko a stranke se ne slažu o sadržaju te skrbi i načinu njenog provođenja , zaključujem, urgira CZSS ukoliko zaprimi žalbu ijednog od sudionika. Da?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

OZ ne predviđa sve svakodnevne detalje i finese.

Svatko (ne samo roditelj) se može obratiti czss-u ukoliko smatra da je dijete na neki način ugroženo ili mu se osporavaju dužnosti koje kao roditelj ima...

Ali, hoće li i kad će czss reagirati je pitanje jer i nisu baš nešto brzi i kod očiglednih kršenja prava djeteta i dužnosti roditelja koje su eksplicitnije objašnjeni u OZ...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

....To znamo .Nažalost. Ali izgleda odgovora nema. Odluke u principu donosi roditelj s kojim dijete živi. Ako ga iste životno ugrožavaju nadležan je centar (ako se udostoji ubacit u petu.)Sve ostalo što spada pod kozmetiku i u rang osobnih stavova i percepcije ostavlja se sudionicima u aferi da riješe kako god znaju i umiju....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da, ne predviđa se permanentni proces nadzirane izgradnje te usklađivanja osobnih životnih stavova bivših supružnika, a roditelja maloljetnog djeteta.

Za to bi bio potreban oveći sustav osposobljenih stručnjaka s područja socijanog rada, psihologije i psihijatrije uže specijaliziranih za područje obiteljske problematike.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija