Alkotestiranje dragerom

[Brzi2]

Zašto mi je prilikom alkotestiranja dragerom rezultat na displayu bio 0,00, a kod vađenja krvi i urina 0,90 promila akohola u krvi ?

 

Koliko je vjerodostojno alkotestiranje dragerom i kako ga se može pobiti na sudu ?

[rubens]

Zašto mi je prilikom alkotestiranja dragerom rezultat na displayu bio 0,00, a kod vađenja krvi i urina 0,90 promila akohola u krvi ?

 

Vjerojatno zato jer si nakon što te zaustavila prometna patrola, ondnosno nakon nastanka štetnog događaja, u usta nagurao 17 paketa ekstra jakih žvakača i par bombona, pa je stoga policajac procijenio da bi bilo dobro provesti i test krvi.

 

Koliko je vjerodostojno alkotestiranje dragerom i kako ga se može pobiti na sudu ?

 

Pa u ovom slučaju nemaš potrebe pobijati drager, već test krvi, koji pobiti ne možeš, nikako.

 

[Mrljavac]

Alkohol ti se u krvi i urinu zadržava daleko duže nego u dahu-plućima-želucu i to može biti razlog pored i ovoga što je Rubens naveo.

 

Za izlučivanje alkohola iz organizma treba 20 – 40 sati.

 

Pročitaj članak koji se nalazi ovdje.

[Brzi2]

Sorry, ne mogu otvoriti tvoj članak.

Da li netko zna dobrog vještaka za pobijanje vještačenje dragera ili krvi i urina

 

 

[Ktinga]

Ako je dragger pokazao 0,0 - zasto bi netko pobijao taj nalaz ?

(ili niste napisali sve detalje ili nesto ne stima u cijeloj prici)

 

Pobiti nalaz krvi I urina?

Da je samo jedno, mozda bi se jos nekako mogao osporavati sam postupak i sl., ali ako su nalazi i krvi i urina pozitivni - sretno s osporavanjem!

[Rocky_st]

... nešto mi ne štima u toj priči... al kao šta ti je kolega već rekao puno sreće s pobijanjem nalaza krvi i urina, trebat će ti...

[Brzi2]

Radi se o slijedećem, 8 sati nakon zadnje konzumacije alkohola prometni policajac je izvršio alkotestiranje dragerom koje je pokazao to što je pokazao, no on je posumnjao i odveo me na vađenje krvi i rezultat je bio koban po mene.

Pitanje: kako je moguće da drager nije pokazao alkohol ?

 

 

 

 

 

[pan]

nešto si preskočio........ne ide to baš tako

[Rocky_st]

... meni nije jasno zašto bi policajac posumnjao ako je sa dregerom izmiria 0,0... nema mi tu logike...

[Miodrag]

IZVADAK IZ STRUČNE LITERATURE O ALKOHOLU

 

Utvrđivanje alkoholiziranosti vozača i drugih sudionika u cestovnom prometu / saobraćaju prvim modelima alkometara marke Dreger ( 7310 ) ili ( 7410 ) ili ( 7410 Plus ) sa diodnim plinskim senzorom je samo orijentacijska metoda koja utvrđuje prisutnost alkohola u organizmu u izdahnutom zraku jer brojčani pokazatelj na displeju može i ne mora biti točan .

 

Njemački proizvođač navodi da Dreger ispravno pokazuju samo do 0,3 g/kg (promila) te me čudi ova situacija da Dreger nije ništa nanjušio od alkohola a kod vađenja krvi je utvrđena alkoholiziranost. (Tu nešto ne štima u vremenu od primjene Dregera i do vađenja krvi ??? )

 

Iznad tih vrijednosti su moguća velika odstupanja u odnosu na stvarnu alkoholiziranost koja bi se utvrdila vađenjem krvi ( kao jedino mjerodavna metoda utvrđivanja stvarne alkoholiziranosti vozača ) uz obavezno mišljenje liječnika na konfuznost vozača .

 

Noviji modeli alometara Dreger, koji rade na principu infracrvene apsorpcije te aparat (7110 Evidential) koji radi na principu infracrvenog senzora i elektrokemijske reakcije ispravno pokazuju stvarnu alkoholiziranost te nije potrebno vađenje krvi radi provjere alkoholiziranosti.

 

Međusobni odnosi u mjerenjima kod vađenja krvi :

 

( mmol/lit ) : ( 21,706 ) = ( g/kg ( promila ) )

ili

( 0,25 mg/lit u izdahnutom zraku ) = ( 0,5 promila u krvi )

 

Preračunavanje alkoholiziranosti vozača unatrag (za trenutak sudara) je moguće samo ukoliko se zna vrsta, količina i način konzumiranja pića, pri čemu brzina resorpcije i eliminacije varira ovisno o tome da li je vozač nakon nezgode bio živ ili mrtav te budan ili je spavao .

 

Greška se čini kada nije utvrđena količina alkohola i u urinu jer se tada zna da li je alkohol bio u fazi resorpcije u organizam ili fazi eliminacije iz organizma .

 

U fazi resorpcije koncentracija alkohola je viša u krvi nego u urinu dok je u fazi eliminacije niža u krvi nego u urinu.

 

Kod vještačenja se uzima samo količina alkohola koji se resorbirao do trenutka sudara.

 

Da bi se uopće moglo retrogradno preračunavati koncentracija alkohola na vrijeme događaja (trenutka sudara) potrebno je osim navednog poznavati i tzv. Widmarkov faktor zv.“beta-60“ koji je mjerodavan za smanjenje koncentracije alkohola u krvi ali ne i za razgradnju alkohola u čitavom tijelu. Ovaj faktor varira od 0,10 do 0,20 g/kg/satu.

 

Uvijek se dio neresorbiranog alkohola koji je vozač uzimao neposredno prije sjedanja u vozilo) mora oduzeti od retrogradno izračunate vrijednosti.

 

Razlika u vožnji trijeznog i alkoholiziranog vozača je u slijedećem: i trijezan vozač čini pogreške tijekom vožnje kojih je svjestan te ih lakše ispravlja dok alkoholiziran vozač nije svjestan pogrešaka te se one zbog neotklanjanja zbrajaju i tako ostaje sve dok traje vožnja.

Poznato je da oko 90 - 95 % nezgoda izazovu trijezni vozači kroz neprilagođenu brzinu prvenstveno te nepravilne postupke na cesti itd.) a samo 5-10 % vozači pod utjecajem alkohola ali su ove nezgode često sa velikim posljedicama.

 

Dinamika mehanizma nezgode mora dokazati povezanost alkoholiziranosti vozača sa uzrocima nezgode a u konačnici doprinos oko (nereagiranja ili neizbjegavanja nezgode alkoholiziranog vozača kada i nije glavni krivac za nezgodu ).

 

UTJECAJ ALKOHOLIZIRANOSTI NA POVEĆANJE RIZIKA NASTANKA NEZGODE

 

od 0,50 g/kg ( promila ) 2 x veći rizik

od 0,80 g/kg ( promila ) 4 x veći rizik

od 1,00 g/kg ( promila ) 7 x veći rizik

od 1,20 g/kg ( promila ) 10 x veći rizik

od 1,50 g/kg ( promila ) 36 x veći rizik

 

... Istraživanja iz EU …

 

> Koncentracija alkohola u krvi iznad 1,10 g/kg ( promila ) je početak relativne nesposobnosti vozača za sigurno upravljanje vozilom, uz manje produljenje vremena reagiranja i opažanja.

 

> Koncentracija alkohola u krvi iznad 1,5 g/kg ( promila ) je početak apsolutne nesposobnosti vozača za sigurno upravljanje vozilom, uz bitno veće produljenje vremena reagiranja i opažanja.

 

> Obavezno je utvrđivanje utjecaja alkoholiziranosti na mehanizam nastanka nezgode jer utjecaj alkohola mora biti ( vidljiv na cesti ) kroz dinamičku analizu nezgode //

 

> Odbijanje provjere alkoholiziranosti vozača u EU se evidentira sa 1,6 g/kg ( promila )

 

Srdačan pozdrav

 

dipl.inž.MIODRAG GARIĆ

Stalni sudski vještak za cestovni promet

Livno, BiH

 

[darkoh]

lako je moguće. puno se ljudi zezne kada im dreger pokaže alkohol pa idu na vađenje krvi, jer u krvi gotovo uvijek bude više alkohola nego ga izmjeri dreger. ne znam zašto je tako. ali je.