Jump to content

oprez, kontroverzna tema


marija_1495

Preporučene objave

U Sudskoj sam praksi bila pokrenula jedan topic u kojem se čisto načelno nismo mogli svi složiti može li se plaćanje usluge odvoza otpada poistovjetiti s porezom na način da se ista usluga plaća bez obzira na to izvršava li se ili ne.

U ovoj konkretnoj praksi, dovoljan razlog za plaćanje te usluge je posjedovanje nekretnine na određenom području, čime se potpada pod zulum lokalnog komunalca koji svoja potraživanja temelji na Zakonu o komunalnom gospodarstvu i lokalnoj Odluci o komunalnom redu, ali nužan uvjet nije da uslugu konkretno i obavi.

E sad, neki su smatrali da to nije opravdano prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača. Drugi su smatrali da je to, štoviše, neizbježno po Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Neslaganje je završilo svađom te je topic zaključan, pa ne bih htjela da se rasprava razvije u tom smjeru.

 

Moje konkretno pitanje odnosi se na ovu situaciju:

 

U presudi kojom mi se nalaže da platim odvoz smeća u razdoblju kad to smeće nije bilo odvoženo navodi se Zakon o komunalnom gospodarstvu: "...visinu cijene i način plaćanja komunalne usluge određuje isporučitelj usluge za PRUŽENU KOMUNALNU USLUGU, pri čemu je obveznik plaćanja cijene komunalne usluge ZA PRUŽENU KOMUNALNU USLUGU vlasnik nekretnine...etc"

 

Velika slova su moj dodatak :-)

 

U žalbi naglašavam da se u Zakonu o komunalnom gospodarstvu navodi pružena komunalna usluga dok meni ta ista usluga nije bila pružena. A pružena i ne-pružena komunalna usluga u svojoj biti nisu jedno te isto.

 

Mogu li ja tvrditi da je u presudi došlo do pogrešne primjene materijalnog prava?

 

Unaprijed se ispričavam što samo mutno shvaćam što je materijalno pravo.

 

Hvala svima na eventualnim odgovorima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prvostupanjska presuda:

Obrazloženje

 

U ovoj pravnoj stvari tužitelj je dana 30.12.2005. podnio ovom sudu ovršni prijedlog protiv tužene potražujući na ime izvršenih komunalnih usluga u razdoblju od … do… iznos od …. kn.

Prihvativši ovaj prijedlog sud je rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave br …. od 12.10.2005. naložio ovršeniku podmirenje tražbine u gore navedenom iznosu, zajedno s troškovima postupka pd 200 kn.

Ovršenik je podnio prigovor protiv gore navedenog rješenja o ovrsi osporavajući svoju obvezu plaćanja komunalne usluge tužitelju, jer da je u utuženom razdoblju živjela u Zagrebu, pa kako nije živjela u XY, da nije obvezna platiti navedenu uslugu tužitelju. Navodi da u XY ima kuću za odmor na koju plaća porez, pa da nije utemeljeno da se plaćaju usluge koje se ne izvršavaju i za koje nema potrebe.

Rješenjem ovog suda pod posl. br. ….. od 35.5.2007. naprijed navedeno rješenje je stavljeno izvan snage i postupak je nastavljen kao povodom platnog naloga.

U nastavku postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu, dok se tužena očitovala kao u prigovoru.

U postupku je izveden dokaz pregledom Izvoda otvorenih stavki tužitelja od 27.12.2005.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Nesporno je da je tužitelj pravna osoba kojoj je povjereno obavljanje komunalne usluge sakupljanja i odvoza smeća na području XY.

Prema odredbi čl. 20 st. 2 i 5 Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, 26/03, pročišćeni tekst) visinu i način plaćanje komunalne usluge određuje isporučitelj usluge kojemu se i plaća cijena komunalne usluge, pri čemu je obveznik plaćanja cijene komunalne usluge za pruženu komunalnu uslugu vlasnik nekretnine ili korisnik kada je to vlasnik ugovorom prenio na korisnika.

U Odluci o komunalnom redu (Službeni glasnik Županije XY, br 14/94) u članku 2. je navedeno da su se odredbama o komunalnom redu dužni pridržavati svi stanovnici koji stanuju na području općine XY, poduzeća i druge organizacije i ustanove. Odredbama o komunalnom redu dužni su se pridržavati i osobe koje se privremeno nalaze na području općine XY.

Kako su navedenom odlukom svi građani dužni davati otpatke na organizirani odvoz, a odredbe se odnose i na osobe koje se privremeno nalaze na području općine XY, to je prigovor tužene neosnovan iz razloga što je nesporno da ista ima kuću za odmor u XYZ, pa ukoliko veći dio godine živi u Zagrebu, nije razlog da bi ista bila oslobođena obveze plaćanja usluge tužitelju za odvoz otpada, jer je

 

I TU TEKST STAJE. JER JE?!? Fali čitava polovica pasusa. Zakazao printer ili što?

Ja tu vidim više povreda, mogla bih ih nabrojiti, ali Županijski sud nije vidio i žalba mi odbijena.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Stvar je u tome da daljnje definicije nema.

Logično je, ako sam imala kakvog smeća, trebala sam ga staviti u kantu i iznijeti kantu na cestu (tako radim kad sam tamo). Onda oni dođu i odnesu to smeće iz kante - tada su uslugu izvršili.

Naravno, ako me nije bilo, nije bilo smeća, nisam ga stavila u kantu i istu iznijela na cestu, oni nisu imali šta pokupiti - nisu izvršili uslugu.

Ali žele naplatiti, i naplaćuju, kao da su to učinili.

Inače, prema tvome naputku KronicnaStranko, podižemo revoluciju u svezi toga. Svi žele potpisati peticiju da se Odluka o komunalnom redu nadopuni na način da se izrijekom kaže da su se osobe koje privremeno borave na tome području dužne Odluke pridržavati za vrijeme svog boravka tamo, te samo za to razdoblje kada im se usluga isporučuje, istu i plaćati. Peticiju upućujemo jedinici lokalne samouprave. Iako, oni od toga ubiru porez, ne vjerujem da će htjeti dragovoljno. Ali upućujem i Ustavnom sudu zamolbu da preispita tu Odluku i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

marija_1495 je napisao:

A-ha! Tako sam i napisala Ustavnom sudu. Našla sam i drugih povreda, nakon mukotrpnog proučavanja ZPP.

Sad me samo zanima - bi li ovo išlo pod pogrešnu primjenu materijalnog prava?

Pa ako ide, i to bih napisala.

 

Ne!

 

Ti se u ustavnoj tužbi ne možeš pozivati na povrede zakona (pogrešna primjena materijalnog prava, nemogućnost ispitivanja presude itd). Pošalješ li takvu ustavnu tužbu, Ustavni sud će ti je odbaciti kao nedopuštenu!

 

Ustavni sud odlučuje samo o povredama Ustavom zajamčenih prava, odnosno jesu li radnjama ili aktima nekoga tijela povrijeđena prava čovjeka i građanina zajamčena Ustavom!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ali ja tvrdim da su mi povrijeđena prava na pravično suđenje i tu se pozivam odredbu čl. 29 st. 1 Ustava Republike Hrvatske i

članka 4. stavak 1. Zakona o sudovima - svi imaju pravo da zakonom ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama.

Slijedom svih povreda ZPP i pogrešne primjene materijalnog prava, te ažurnog dosuđivanja u korist lokalnog moćnika smatram da su oba suda (inače spori ko smrt)dovela svoju nepristranost u pitanje.

Možda ne drži vodu, ali podnošenje zahtjeva za zaštitu prava Ustavnom sudu ne košta ništa i pokušat ću, jer inače neću imati mira.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

A odgovor jel pogrešna primjena materijalnog prava drži vodu ikako?

 

Inače, puno hvala. Pogledat ću na tom webu.

 

Sad sam malo zbunjena. Zašto treba baš ustavna tužba i protv koga - tih sudova, tužitelja?

 

Ja to pišem po špranci koju je moj odvjetnik upotrebio kod zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. To nije ok?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

marija_1495 je napisao:

A odgovor jel pogrešna primjena materijalnog prava drži vodu ikako?

 

Inače, puno hvala. Pogledat ću na tom webu.

 

Sad sam malo zbunjena. Zašto treba baš ustavna tužba i protv koga - tih sudova, tužitelja?

 

Ja to pišem po špranci koju je moj odvjetnik upotrebio kod zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. To nije ok?

 

Ne. zahtjev za zaštitu prava se podnosi upravo iz tog razloga - zbog zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Nekada se radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku podnosila direktno Ustavnom sudu tužba, a radi povrede tog Ustavom zajamčenog prava. Sada, da bi se Ustavni sud rasteretio, ne prima više tužbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, sve dok se ne iscrpi drugi pravni put. Naime, uveden je institut zahtjeva za zaštitu prava i njegovo podnošenje prebačeno je na neposredno viši sud protiv odluke suda na čiju se duljinu trajanja postupka žalite. Tek kada i tamo budete odbijeni, možete podnijeti Ustavnu tužbu US radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

 

Ti se moraš bazirati na kompleks činjenica kojima ćeš ustvrditi da ti je povrijeđeno pravo iz citiranog članka Ustava.

Ne možeš se pozivati na procesne povrede, jer je odlučivanje o procesnim povredama, zadaća 3 suda - prvostupanjskog, drugoszupanjskog i trećestupanjskog. Pred tim sudovima si izgubila i zato se sad obraćaš Ustavnom sudu.

 

Zbog toga se i Ustavni sud ne smatra sudom u klasičnom smislu, on predstvalja tzv. "četvrtu vlast" (ako se uzme u obzir da se vlast dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu) jer odlučuje o povredi ustavnih prava.

 

Ustavnu tužbu podnosiš radi: povrede tvog prava zajamčenog u članku 4. Ustava RH.

 

Ako Ustavni sud usvoji tvoju tužbu, naredit će ponovno odlučivanje o tvom predmetu kod onog suda koji je povrijedio tvoje Ustavom zajamčeno pravo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Floki je napisao:

Kronična Stranko, sve i da se u spisu nalazi cjelovita presuda, povreda je počinjena jer je njoj dostavljena takva krnja odluka, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer se presuda ne može ispitati.

 

Nisam ni tvrdio suprotno, samo sam pitao. A pitao sam jer iz iskustva znam da kod takvih rutinskih postupaka kod kojih se presude kopipejstaju sudovi naprosto na takve stvari ne obraćaju pažnju.

 

A pitam i dalje - ako je bitna povreda postupka, da li je i apsolutno bitna? Naime, koliko pamtim, radilo se o sporu male vrijednosti kod kakvog su žalbeni razlozi ograničeni.

 

Zato bi trebalo vidjeti i drugostupanjsku odluku.

 

Floki je napisao:

Sada, da bi se Ustavni sud rasteretio, ne prima više tužbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, sve dok se ne iscrpi drugi pravni put.

 

Uz malu iznimku - za predmet na Vrhovnom sudu (npr. revizija) Ustavni je i dalje prva instanca u takvom postupku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

marija_1495 je napisao:

Stvar je u tome da daljnje definicije nema.

Logično je, ako sam imala kakvog smeća, trebala sam ga staviti u kantu i iznijeti kantu na cestu (tako radim kad sam tamo). Onda oni dođu i odnesu to smeće iz kante - tada su uslugu izvršili.

Naravno, ako me nije bilo, nije bilo smeća, nisam ga stavila u kantu i istu iznijela na cestu, oni nisu imali šta pokupiti - nisu izvršili uslugu.

Ali žele naplatiti, i naplaćuju, kao da su to učinili.

Inače, prema tvome naputku KronicnaStranko, podižemo revoluciju u svezi toga. Svi žele potpisati peticiju da se Odluka o komunalnom redu nadopuni na način da se izrijekom kaže da su se osobe koje privremeno borave na tome području dužne Odluke pridržavati za vrijeme svog boravka tamo, te samo za to razdoblje kada im se usluga isporučuje, istu i plaćati. Peticiju upućujemo jedinici lokalne samouprave. Iako, oni od toga ubiru porez, ne vjerujem da će htjeti dragovoljno. Ali upućujem i Ustavnom sudu zamolbu da preispita tu Odluku i Zakon o komunalnom gospodarstvu.

 

Kako ćete evidentirati vrijeme boravka pojedinog vikendaša?

 

Mislim da je takvih inicijativa za reduciranje obaveza vikendaša već bilo u raznim mjestima (neka primorska mjesta su opako derala i na vodi i na sličnim stvarima), ali uglavnom nisu uspijevale.

 

Jeste li provjerili sudsku praksu Ustavnog suda da li je već bilo nešto slično ovome?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pa, barem nešto...

A imaš ti kakav konkretan prijedlog?

Evo što sam našla u jednoj odbijenici:

 

Odredbom članka 19. stavka 2. Ustava jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti i ona se ne iscrpljuje u pravu na pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom, već se sadržaj tog jamstva proteže i na obvezu tog suda da u propisanom postupku odluči o zakonitosti osporenog akta.

 

Pa, ne bih li ja mogla reći da mi je povrijeđeno i to pravo, jer ovi sudovi su vjerodostojnost tih javnih isprava (računa) a priori uzeli za neupitne, bez provođenja dokaznog postupka?

 

Pa ovo, iz odbijenice:

 

Ustavni sud u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno njegovo ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi ili nadležna tijela pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.

 

Pa ako nisu utvrdili činjenice, nije ih bilo briga, kako to može biti pravično suđenje?

 

Eto, pravna i obična logika nisu iste :-(

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

joj, brkaš kruške i jabuke.

 

u drugom dijelu posta ti je rečeno ono što sam ti i ja rekao - Ustavni sud odlučuje samo o tome jesu li počinjene povrede Ustava na koje se podnositelj poziva.

 

U prvom dijelu se kaže da ne može podnositelj angažirati djelatnost Ustavnog suda dok ne iscrpi sva pravna sredstva (dakle, upravni sud kojem je podnio tužbu mora odlučiti a ne može prije te odluke ići odmah na Ustavni).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pa iscrpila sam sva sredstva. Nakon presude Županijskog suda, nije bilo više pravnog lijeka. Nemam prava na reviziju.

Smatram da mi nije pravično suđeno, te mi je time povrijeđeno ustavno pravo - zato idem na Ustavni sud.

Činjenica da su sudili ofrlje, ide u prilog tezi da nisu nepristrani i da ne sude pravično.

Kako da to dokazujem ako ne miješam "kruške" i "jabuke"?

Nisu li kruške i jabuke u ovom slučaju uzročno-posljedično povezane?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Tako da angažiraš odvjetnika koji razlikuje kruške, jabuke, avokado i mango, i zna da se avokado može koristiti i kao voće i kao povrće.

 

Biti informirana stranka još ne znači znati i poznavati pravo (kao, uostalom, niti jednu drugu profesiju).

 

Nego, Floki: jel apsolutno bitna povreda ili ne? (moj post gore?)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

"Kako ćete evidentirati vrijeme boravka pojedinog vikendaša?

 

Mislim da je takvih inicijativa za reduciranje obaveza vikendaša već bilo u raznim mjestima (neka primorska mjesta su opako derala i na vodi i na sličnim stvarima), ali uglavnom nisu uspijevale."

 

Ljudi moji, te lokalne komunalije su stvarno teror!

Kao da ti ljudi u tim mjestascima nista drugo ne rade, nego cekaju kad ce im pod ruku doci kakav vikendas ili daj-boze turist (da ga odrape za oblake koji plove nebom).

 

Dodje vikendas, prijavi se da je tu od tad do tad, proizvede smece, pospremi ga u posudu za smece koju je uredno platio, i dodje kamion i odnesu komunalci smece. On plati punu cijenu za oanj period koji je prijavio i u kojem je proizvodio smece, a ostalo vrijeme ne placa.

 

Zasto bi placao?

Ljubazno vas molim za argumente koji su u prilog tezi da se mora stalno placati za odvozenje smeca kojeg se ne proizvodi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kronična Stranka, da - bitna je povreda

 

ZPP

Član 354.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijek u postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

Bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji:

...

13) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

...

 

A o apsolutno bitnoj nema navoda, koliko znam. I to nema veze sa sporom male vrijednosti, već ta činjenica da je spor male vrijednosti ima upliva na to imaš li prava na reviziju ili ne.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Floki je napisao:

Kronična Stranko,u slučaju kad presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati (povreda pravila o sadržaju presude), radi se o apsolutno bitnoj povredi na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Bar bi trebao.

 

 

 

Dobila sam probljesak inspiracije, kako iskamčiti eventualni konkretni odgovor!

 

Ako bi drugostupanjski sud to trebao, a nije htio - ja to navedem kao jedan od argumenata da mi suđenje nije bilo pravično. Hoće li to US prihvatiti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na ovoj temi..vrlo interesntno i zanimljivo..

Konkrektno..

Ja živim u jednom primorskom mjestu i sutuacija je sljedeća: Mi koji tu živimo plaćamo odvoz smeća, fiksno mjesečno prema kvadraturi kuće ili stana, što nema nikakve veze niti logike, a poglavito pravnog uporišta..mislim..("Smeće stvara čovjek a ne m2 kuće" )

Moj susjed koji također ima obilteljsku kuću, ali nije tu priavljen nema OI na toj adresi, on pak nikako ne plaća odvoz smeća, nego u obljižnji kontenjer nosi svoje smeće i tamo baca i nitko ga ne ništa ne pita. apsurd do apsurda...

Sutuacija je još gora za poslovne subjekte koji na moru rade uglavnom sezonski njima se pak obračunava i naplaćuje smeće cijelu godinu, ..

Sada su se navodno dosjetili da izdaju kante u "litrima" i da se stvarno plaća po odvezenoj količini odnosno kanti..

Osobno mislim da ste u pravu i da treba ići na ustavnu tužbu, naša "javna poduzeće" su vlast u vlasti i nad vlasti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kira nažalost slaba korist od Ustavnog suda. Proučavala sam na njihovoj web stranici sudsku praksu. Ocjenivanje ustavnosti Zakona o komunalnom gospodarstvu se tražilo više puta i propalo - nisu nadležni, kažu.

Susjed može bacati u kontejner dok isti još postoje. Kod nas su uklonili SVE kontejnere i sada nama vikendašima cijelu godinu naplaćuju odvoz smeća. Uz to plaćamo i porez (što ljudi s prebivalištem tamo ne moraju), dužni smo platiti i boravišnu pristojbu...

A o logičnom načinu odvoza naplate smeća po kg dosta se govori, ali mislim da je to za sada uveo samo Grad Bjelovar.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

marija_1495 je napisao:

Kronična Stranka, otkud mi love za odvjetnika? Ako se sama ne obrazujem, propast ću jer treba mi osobni odvjetnik na plaći, nije ovo jedini slučaj terora.

 

Rok za ustavnu tužbu je 30 dana, misliš to savladati u tom roku?

 

Bitna i apsolutno bitna povreda postupka, spor male vrijednosti i revizija:

 

Spor male vrijednosti je spor vrijednosti do 5000 kuna, odnosno do 10000 kuna nakon najnovijih izmjena ZPP.

 

Vrijednost spornog dijela za reviziju mora biti 100 000 kuna (a postoje i neki drugi uvjeti po najnovijim promjenama kada taj limit ne mora biti zadovoljen).

 

Te dvije stvari ne treba miješati - ne mora biti spor male vrijednosti a da revizija nije moguća.

 

Spor male vrijednosti vodi se po posebnim odredbama ZPP (skraćeni postupak, s tim da to ne znači da je taj postupak i brz :-D

 

Prema tim odredbama, reducirani su žalbeni razlozi, pa neke bitne povrede postupka ne moraju biti valjani žalbeni razlog, ako nisu i apsolutno bitne.

 

Meni je jednom u sporu male vrijednosti žalba proglašena neosnovanom iako je prihvaćena moja tvrdnja da se radi o bitnoj povredi postupka, jer je sud ocijenio da nije i apsolutno bitna.

 

U konkretnom slučaju, ako se radilo o sporu do 5000 kuna i ako je presuda bila nepotpuna samo u primjerku koji je dostavljen stranci, u manjkajućem dijelu nije bilo ništa odlučnoga što bi mijenjalo odluku, stranka nije tražila ispravak, onda se možda ne radi o apsolutno bitnoj povredi postupka. Na to se odnosilo moje pitanje. Umjesto naklapanja: da li je vrijednost bila do 5000 kuna, da li je nepotpunost presude bio razlog naveden u žalbi i što u vezi s tim piše u drugostupanjskoj presudi?

 

Ustavna tužba

 

Ako je nepotpunost presude bio žalbeni razlog, a drugostupanjski sud ga je ignorirao, mislim da bi to moglo ići pod povredu prava na pravično suđenje. No, Ustavni sud bi mogao uzeti u obzir da stranka nije niti tražila ispravak presude s očiglednom pogreškom.

 

Komunalni nameti

 

Prvo, i sam imam vikendicu i problemi su mi poznati.

 

Međutim, mislim da miješate dvije stvari - način obračunavanja i način rasporeda obaveza.

 

Obračun po kvadraturi (kakav se provodi i u Zagrebu i drugdje), možda nije pravedan, ali nije nezakonit i jednak je za sve. Pravedan obračun smeća nije moguć, jer bi morao voditi računa o konkretnoj količini (na kilogram ili na gram ili na litru?), sastavu smeća (otpad nije smeće, mogućnost recikliranja) itd. Dakle, može biti malo više ili malo manje pravedan.

 

Pravno, zahtjev za poseban postupak prema vikendašima je neosnovan jer bi to značilo da se na njih primjenjuje propis drugačije nego na stalne stanovnike. Naime, i stalni stanovnici mogu biti odsutni iz kuća, a odvoz bi plaćali. Dakle, status vikendaša sam po sebi ne može biti osnova različitog tretmana unutar postojećeg sustava obračuna, jer bi to značilo privilegiju, dakle nejednakost.

 

To opet ne možete miješati s provedbom u praksi - to što se netko nije prijavio, ili je prijavio manju kvadraturu nego što ima, i slično, a nadležni ništa ne poduzimaju.

 

Način obračuna pak ne možete mijenjati u okviru spora korisnika i davatelja usluge, niti je to u nadležnosti Ustavnog suda.

 

Povezivanje dvije potpuno različite stvari - prijave boravka i odvoza smeća - je besmisleno. To bi samo bila stimulativna mjera za neprijavljivanje jer bi ušteda bila veća. Iskreno: da li biste prijavili sebe i 6 vaših prijatelja koji dođu na jedan vikend izvan sezone, ispartijaju, naprave "tonu" smeća i odu?

 

Treba uzetu u obzir da lokalna zajednica mora osigurati kapacitete (vozila itd.) za sve u punoj sezoni, a ne samo za stalne stanovnike, i to košta i samim stajanjem iako se dobar dio godine ne koristi.

 

To da takvu situaciju onda lokalci i zloupotrebljavaju je drugi par cipela koji spada u politiku, a ne pravo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hahahaha! Dogodilo se ono što sam se nadala da se neće dogoditi - rasprava je krenula u smislu načelnog neslaganja tipa kao u prvom postu. Nema veze, ljude ovo očigledno intrigira i tu se koplja lome.

Prvo, ako moram dokazivati kad sam dobila odbijenicu žalbe sa Županijskog - rok sam već prekršila i nikad neću saznati što bi bilo, kad bi bilo...

Dat ću si truda, prepisat ću i odbijenicu žalbe. Floki me cimao da prepišem prvostupanjsku - veliki posao - a onda uopće nije komentirao. Z**ebant :-), no uzdam se u tebe Kronična Stranko, da dobijem tvoje mišljenje, ako od US-a neću.

Glede ovog načelnog neslaganja:

Persevera je dobro napisala i zamolila lijepo da joj netko argumentira po kojoj osnovi se odvoz smeća plaća kad se isto ne odvozi.

Gle, vlasnici vikendica i stanovnici s prebivalištem u tom mjestu, ionako su u već startu u različitom položaju. Nije opravdano da imaju isti tretman. Prvi moraju plaćati porez i boravišnu pristojbu, drugi ne. Prvi ne rade smeće cijele godine, drugi da. Na kraju, kako mogu biti isto tretirani glede naplate tog istog odvoza? A glede tih kapaciteta koje komunalac mora osigurati i za vrijeme sezone - kao gradsko poduzeće slobodan ih je osigurati iz poreza kojeg plaćamo, to je stvar lokalne politike i uistinu nije opravdano derati potrošače za ništa. Potrošači vikendaši ne ubiru profit i porez od turista, to nije njihov problem i svoju su obvezu izvršili plaćanjem poreza temeljem posjeda nekretnine.

Opet moram spomenuti zagrebačku Čistoću, kod koje se uredno odjaviš ako ćeš dulje odsustvovati, dakle moguće je, i to nije jedini slučaj. No, komunalni zakon je tako sročen da na to ne obvezuje komunalca, i to stoji - i tako komunalac zakonito može kršiti Zakon o obveznim odnosima i Z. o zaštiti potrošača - što jest itekakav paradoks - ne?

Pala mi je na pamet ideja, s obzirom da ništa od moje ustavne tužbe: kako bi bilo da više vikendaša digne tužbu protiv tog komunalca, a zbog kršenja odredbi Zakona o obveznim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača?

Sud će to vjerojatno ekspresno odbiti, opet vodeći postupak ofrlje, a onda bi se moglo ići na ustavnu tužbu, jer nemaju obični građani isti tretman u postupku kao moćan monopolist, a to jest kršenje ustavnih prava na pravično suđenje.

Drugostupanjska presuda slijedi, kad ju prepišem :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Rok moraš Ustavnom sudu i te kako dokazivati, u dan, a provjere i dostavnicu u spisu.

 

Ne znam zašto Floki nije komentirao prvostupanjsku, ali ja ne vidim što bi trebalo komentirati osim - kao što je već rečeno - što je nepotpuna.

 

Svi tvoji argumenti o načinu naplate odvoza smeća odnose se na pravednost takvog sustava, ali ne i zakonitost, pa su pravno irelevantni u pogledu same naplate, pogotovo u konkretnom slučaju. Tvoji argumenti u smislu pravednosti stoje, ali postoje i suprotni koje ne želite vidjeti, a za zaključak treba uzeti sve argumente. Ja sam spomenuo neke od tih i u tom smjeru više ne želim raspravljati.

 

Ako postoji kolizija zakona (što je ne samo moguće nego i normalno), sud nije pogriješio ako je primijenio relevantni zakon za dani slučaj.

 

Pojam vjerodostojnih isprava kod nas u ovakvim slučajevima je najobičnija smijurija, jer u tim ispravama nema ni v od vjerodostojnosti, budući da ih ne nadziru nezavisne treće osobe. Ali sud, formalnopravno, nije ni tu pogriješio što ih je priznao vjerodostojnima jer mu tako nalaže zakon.

 

Ako misliš da postoji kolizija između navedenih zakona (što sam u potpunosti nekvalificiran komentirati) to može biti predmet zahtjeva Ustavnom sudu da da svoju ocjenu. Prije toga provjeriti praksu Usuda (iliti sudbine :-D (US je Upravni sud).

 

Nema potrebe prepisivati cijelu drugostupanjsku, citiraj samo dio koji se odnosi na nepotpunost prvostupanjske.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

KronicnaStranka je napisao:

Rok moraš Ustavnom sudu i te kako dokazivati, u dan, a provjere i dostavnicu u spisu.

 

-------------------------------------------------------------

Onda ništa, zeznula stvar :-(

-------------------------------------------------------------

 

Svi tvoji argumenti o načinu naplate odvoza smeća odnose se na pravednost takvog sustava, ali ne i zakonitost, pa su pravno irelevantni u pogledu same naplate, pogotovo u konkretnom slučaju.

 

------------------------------------------------------------

Nije samo, čak niti prvenstveno, pravednost - mislim da je takva naplata u drastičnoj protivnosti sa Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o zaštiti potrošača - dakle, NEZAKONITA.

-----------------------------------------------------------

 

Ako misliš da postoji kolizija između navedenih zakona (što sam u potpunosti nekvalificiran komentirati) to može biti predmet zahtjeva Ustavnom sudu da da svoju ocjenu. Prije toga provjeriti praksu Usuda (iliti sudbine :-D (US je Upravni sud).

 

----------------------------------------------------------------

Hoću, thanx. Drago mi je da postoji barem mogućnost.

---------------------------------------------------------------

 

Nema potrebe prepisivati cijelu drugostupanjsku, citiraj samo dio koji se odnosi na nepotpunost prvostupanjske.

 

------------------------------------------------------------

Morat ću prepisati, a i svoje pismeno ću poslati. Tj neuspjeli uradak za Usud (super ime). Da vidite na što SVE ciljam.

--------------------------------------------------------------

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kronicna Stranka, evo mislim a problematiku ustavne tužbe mogu savladati u cca 5 dana - tj proučiti relevantno i napisati je pravilno (hopefully).

Izvrsne su im upute.

 

A našla sam i ovo, pa mislim, možda nije kasno:

 

10. MOGU LI TRAŽITI POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE AKO SAM PROPUSTILA/PROPUSTIO ROK ZA PODNOŠENJE USTAVNE TUŽBE?

U postupku pred Ustavnim sudom dopušten je povrat u prijašnje stanje.

Ako iz opravdanih razloga propustite rok od 30 dana za podnošenje ustavne tužbe, Ustavni sud dopustit će vam povrat u prijašnje stanje:

- ako u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje podnesete prijedlog za povrat u prijašnje stanje, te ako istodobno s tim prijedlogom podnesete i ustavnu tužbu.

Ustavni zakon ne određuje pobliže koji se razlozi smatraju opravdanima, već prepušta Ustavnom sudu da to ocjenjuje s obzirom na sve okolnosti slučaja, bile one subjektivne ili objektivne naravi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

to nije opravdan razlog. jer si znala otkada do kada ti teče rok za podnošenje tužbe. pa si i za vrijeme bolesti mogla opunomoćiti nekoga da ti napiše i podnese tužbu.

 

opravdan razlog bi bio da si ti bila u australiji u tom periodu kada si stekla pravo da podneseš tužbu pa do trenutka kada to pravo nisi izgubila.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma nisam mislio na to, nego da je akt koji osporavaš preuzela neovlaštena osoba (ti ga nisi mogla preuzeti jer si bila u Australiji), pa je i protekao rok za podnošenje ustavne tužbe (30 dana od dana primitka osporavanog akta), a nisi uopće znala da je isti počeo teći a kamoli da je protekao.

 

to bi, primjerice, predstavljalo opravdan razlog.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Floki je napisao:

Ma nisam mislio na to, nego da je akt koji osporavaš preuzela neovlaštena osoba (ti ga nisi mogla preuzeti jer si bila u Australiji), pa je i protekao rok za podnošenje ustavne tužbe (30 dana od dana primitka osporavanog akta), a nisi uopće znala da je isti počeo teći a kamoli da je protekao.

 

to bi, primjerice, predstavljalo opravdan razlog.

 

Pa dobro, vidjet ćemo. Ovo što si opisao bi predstavljalo uistinu objektivni razlog, a kako kažu da prihvaćaju i subjektivne, mislim da bi bolest mogla biti ocijenjena kao opravdana zapreka pravodobnom podnošenju. A pisanje ustavne tužbe je samo po sebi izazovan zadatak, pa se isplati pokušati.

Tebi fala što si me prosvijetlio u mojoj neukosti, pa sad znam puno stvari više :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Opa, tema postaje sve kontroverznija :-D

 

marija_1495 je napisao:

Kronicna Stranka, evo mislim a problematiku ustavne tužbe mogu savladati u cca 5 dana - tj proučiti relevantno i napisati je pravilno (hopefully).

Izvrsne su im upute.

 

 

Cijeli svemir za 5 dana?

 

Jako dobro, ako se uzme u obzir da ni svim odvjetnicima npr. razlike između povrede materijalnog prava, povrede postupka i povrede ustavnog prava na pravično suđenje na konkretnim slučajevima nisu baš uvijek jasne :-D:palac:

 

marija_1495 je napisao:

 

A našla sam i ovo, pa mislim, možda nije kasno:

 

10. MOGU LI TRAŽITI POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE AKO SAM PROPUSTILA/PROPUSTIO ROK ZA PODNOŠENJE USTAVNE TUŽBE?

U postupku pred Ustavnim sudom dopušten je povrat u prijašnje stanje.

Ako iz opravdanih razloga propustite rok od 30 dana za podnošenje ustavne tužbe, Ustavni sud dopustit će vam povrat u prijašnje stanje:

- ako u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje podnesete prijedlog za povrat u prijašnje stanje, te ako istodobno s tim prijedlogom podnesete i ustavnu tužbu.

Ustavni zakon ne određuje pobliže koji se razlozi smatraju opravdanima, već prepušta Ustavnom sudu da to ocjenjuje s obzirom na sve okolnosti slučaja, bile one subjektivne ili objektivne naravi.

 

Ako nešto nije izričito definirano, postoje opća pravna načela. Osim toga, u pravilu će se uzeti neka druga norma kao polazište. Vrlo često je to ZPP, pa će Ustavi sud (nagađam) pod opravdano i neopravdano, objektivno i subjektivno podrazumijevati prvenstveno ono što je u takvim postupovnim zakonima definirano.

 

Ili drugim riječima:

 

Ajde, ne gnjavi Usud (imam u tome osobni interes - čekam na 2-3 odluke, pa da im ne uzimaš vrijeme) i okani se čoravog posla. Ako si već navalila, pokušaj definirati koliziju zakona koje si spomenula, tu nema roka.

 

Osobno mislim da su potrošačka prava kod nas još u relativno početnom stanju a zakon nov, što znači da se može očekivati da će praksa iskazati probleme u kojima se doista može očekivati potreba dodatnog definiranja i usklađivanja drugih zakona s tim zakonom. Slično je bilo sa ZOV za koji je trebalo nekoliko godina i određeni broj bitnih odluka Usuda da se raščiste neke dvojbe (a ima ih još ponešto). Dakle, možda bi tu imala neke šanse.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Usud tako ne radi. To nije prizivni sud ili kak se već zove, ne rade revizije. Ne znam jesi čitao njihovu skriptu - upute za sastavljanje ustavne tužbe? Kroz jedno čitanje, dobila sam prosvjetljenje o čemu se tu radi.

Ne odlučuju temeljem ZPP već Ustavnog zakona i procjenjuju kako je gore napisano.

Zašto ne bih gnjavila Usud, ako su mi povrijeđena ustavna prava, pa zato služi...

A i ova kolizije zakona glede može biti drugi predmet.

Koji je to zakon ZOV?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

marija_1495 je napisao:

Usud tako ne radi. To nije prizivni sud ili kak se već zove, ne rade revizije. Ne znam jesi čitao njihovu skriptu - upute za sastavljanje ustavne tužbe? Kroz jedno čitanje, dobila sam prosvjetljenje o čemu se tu radi.

Ne odlučuju temeljem ZPP već Ustavnog zakona i procjenjuju kako je gore napisano.

Zašto ne bih gnjavila Usud, ako su mi povrijeđena ustavna prava, pa zato služi...

A i ova kolizije zakona glede može biti drugi predmet.

Koji je to zakon ZOV?

 

Nemoj gnjaviti Usud jer ti je prošao rok, i to očito bez opravdanog razloga, budući da ovdje non-stop pišeš o tome već tjednima, pa si mogla sastaviti i tu tužbu na vrijeme.

 

Sama si napisala da u Ustavnom zakonu nisu definirani pojmovi opravdano, neopravdano... pa prema tome taj zakon i ne može biti osnova za te stvari (a nije ni potrebno, da jest, bilo bi u njemu definirano).

 

Upute sam pročitao n ili nešto više puta, ali se ne osjećam prosvijetljenim.

 

Malo pogledaj u praksi Usuda odbijene tužbe i zbog čega ih odbijaju, pa ćeš (možda) vidjeti koliko je ta "jednostavna" problematika zapravo osjetljiva.

 

A zakone imaš u službenom listu (www.nn.hr) pa uživaj.

 

Što misliš zašto studij prava traje 5 godina, (a studiranje i više :-D ?

 

Na ovu temu neću se više javljati jer ne vidim što bih još konstruktivno mogao doprinijeti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kronična Stranka,

pa eto, Floki je napisao gore da miješam "kruške" i "jabuke". Floki je studirao pravo 4,5 godine (btw, studij prava traje 8 semestara, koliko znam, inženjerski studiji 9 semestara). Kako ja nisam studirala pravo, nisam mogla konkretno skužiti o čemu Floki priča. Međutim, u skripti ima i primjera :-)I pisana je stvarno izvrsno, za puk - postalo mi je jasno što je mislio - zato sam prosvijetljena glede toga kako se piše ustavna tužba, koliko je to delikatna materija, na što se u tužbi čovjek mora koncentrirati te kako i što dokazivati.

Usud dopušta vraćanje u prijašnje stanje, a jel mi razlog bio opravdan ili nije, bio objektivan ili subjektivan, to će oni odlučiti, jer im Ustavni zakon nije to specificirao. Tako pišu. To je dakle realna mogućnost.

U svakom slučaju, hvala ti na doprinosu do sada, bilo je super, osobito što si me uputio na sudsku praksu Usuda.

 

P.S.

Btw, svom odvjetniku ja sama pišem podneske (on je prezaposlen) :smijeh:

Pa ih pregleda, skoro nikad ništa ne ispravi, a za neke je rekao i da sam ih, zbog bolje spoznaje o toj konkretnoj materiji, napisala bolje od njega :-) Eto, to je tako jer sam se trudila i obrazovala tijekom 6 godina trajanja smiješno jednostavnog radnog spora radi isplate :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pitam se da li bi dovoljan razlog za pokretanje spora pred USUDom bio provedba ovrhe.

Ako Marija ima problema da se ukrca u vlak koji je mozda propustila a mozda i nije, jel'te : zavisi od procjene,

ima li temelja da spor pokrene onoda kada joj komunalci dodju na ovrhu? Jer iako oni imaju osnovu u zakonu, da li Marija ima pravo traziti provjeru ustavnosti u naplacivanju usluge koja nije pruzena ili je pruzena po neustavno utemeljenoj pravnoj osnovi?

 

Evo reda pritanja koji vode do te alogicnosti:

 

a) Gdje pise da je pravna osnova za odvoz smeca - vlasnistvo,

u kom zakonu, i koji clanak, jer Floki je napisao u topicu vjerodostojnost isprave:

"Marija, pravna osnova zbog koje si ti dužna plaćati odvoz smeća jest vlasništvo (a ne učestalost toga koliko ti vremena provedeš u toj vikendici)"

Znaci nije pravna osnova vrijeme, nije tezina (kg) niti volumen (l) odvezenog smeca, nije broj ljudi koji proizvode smece, nego su kvadrati vlasnistva.

I onda redom:

b) Ako je pravna osnova vlasnistvo nekretnine, to znaci da je osnovica broj kvadrata - cega - zemljista ili stambene povrsine?

c) Tko odlucuje i kako se placa naknada za one nekretnine cija stambena povrsina nije tocno utvrdjena, ili ne odgovara stvarnom stanju?

d) Kako placaju pravne osobe - samo prema povrsini ili i prema vrsti otpada?

I onda dolazimo do

e) Kako je moguce da se komunalna naknada za odvoz smeca prikriveno naplacuje kao porez?

 

Iz gore vrlo dobro argumeniranih postova o sadasnjem stanju zakonodavstva i interpretaciji zakona koji su na snazi, posebice hvala Ivanki, jasno je da je odvoz smeca asimiliran u porezne obveze.

 

Zar to nije protuustavno?

 

Cini mi se da bi bilo dobro pogledati iz aspekta zastite potrosaca, a u svjetlu protuustavnosti, ovu tematiku. Naime, ona mi se cini zanimljivom ne samo zbog suprotnoh stavova "vikendasa i domacih" nego zbog opceg principa odvozenja smeca.

I naravno, posebno me iritira javni stav da su potrosaci neka neartikulirana masa marketinskih zamoraca kojima se mogu nametati nekonkurentna pravila monopolistickog ponasanja sacice ljudi, kao da ti isti potrosaci nisu biracko tijelo i gradjani jedne ustavnom uredjene zemlje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Persevera, budući ste se "preselili" u ovu temu, odgovor na Vaš upit u "Vjerodostojnim ispravama" Vam dajem ovdje.

 

 

Zakon o komunalnom gospodarstvu ostavlja davatelju usluge mogućnost izbora načina naplate, a Zakon o otpadu mogućnost naplate po količini. Pravna ili fizička osoba (korisnik usluge) obvezna je koristiti uslugu odvoza otpada.

 

Obveznici plaćanja usluge odvoza komunalnog otpada su vlasnici odnosno korisnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora koji se nalaze na području gdje je organiziran odvoz komunalnog otpada.

Naknada za odvoz komunalnog otpada plaća se mjesečno, a obračunava po m2 površine i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine.

Važan je i propis Odluka o komunalnom redu, koji se objavljuje u službenom listu Grada, odnosno Županije. :namiguje:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

A gdje je tu jamstvo da gradjanin ima pravo na konkuretnost usluge, trzisni a ne monopolisticki pristup svim uslugama?

 

Zasto gradjanin ne bi imao slobodu, odluciti da mu smece vozi "Jurini kamioni" a ne "Interplanetarni-servis-za-prikupljanje-smeca-u-dogovoru-s-lokalnim-mocnicima"?

 

Ili u konacnici, zasto se Jure, Mate, Stef, Krasanka, i Milica , ne bi mogli dogovoriti da ce oni osobito pazljivo reciklirati sve u svojim domacinstvima, te sve svoje smece dva puta mjesecno odvoziti o svom trosku na deponiju i kod "Lokalnog-poduzeca-za-recikliranje-svega-sto-se-da-pretvoriti-u-novce-ili-nesto-korisno"? :kavica:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zato što je Republici Hrvatskoj odnosno lokalnim upravama u interesu da se smeće odvozi, odnosno da se vrši kontrola nad odvozom smeća. Hm, ne bismo baš mogli kontrolirati Milicu, Krasanku, Juru i Matu i biti sigurni da će oni sami odvoziti smeće na odlagalište. A usto, netko mora zaraditi. Jednostavno rečeno, čista Hrvatska je u interesu države i zato je ostavljeno jedinicama lokalne uprave i samouprave da same odrede način naplate. Inače, na Vašem području življenja mora postojati registrirani komunalac, nikad neće u istom gradu biti dvije takve pravne osobe registrirane za odvoz smeća pa nećete ni biti u mogućnosti birati kojem biste komunalcu povjerili smeće na odvoz.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zato što je Republici Hrvatskoj odnosno lokalnim upravama u interesu da se smeće odvozi, odnosno da se vrši kontrola nad odvozom smeća. Hm, ne bismo baš mogli kontrolirati Milicu, Krasanku, Juru i Matu i biti sigurni da će oni sami odvoziti smeće na odlagalište. A usto, netko mora zaraditi. Jednostavno rečeno, čista Hrvatska je u interesu države i zato je ostavljeno jedinicama lokalne uprave i samouprave da same odrede način naplate. Inače, na Vašem području življenja mora postojati registrirani komunalac, nikad neće u istom gradu biti dvije takve pravne osobe registrirane za odvoz smeća pa nećete ni biti u mogućnosti birati kojem biste komunalcu povjerili smeće na odvoz.

 

Pa da li je to u skladu s Ustavom?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svaka jedinica lokalne uprave odnosno samouprave donosi svoju Odluku o komunalnom redu. Ove podatke koje sam iznio odnose se na "Čistoću" iz Rijeke.

 

 

Na temelju članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 26/03 - pročišćeni tekst) i članka 40. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 4/02, 13/02 i 12/03), Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 10. srpnja 2003. godine, donijelo je Odluku o kumunalnom redu, a prema članku 56. te odluke "Pravna ili fizička osoba obvezna je koristiti uslugu odvoza otpada i postupati s otpadom na način određen ovom Odlukom i propisima o otpadu."

 

Više o tome imate ovdje.

 

http://www.cistoca-ri.hr/default.asp?ru=43&gl=200503100000002&sid=&jezik=1

 

Ne znam kako je za druge gradove.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Persevera je napisao:

Pa da li je to u skladu s Ustavom?

 

Interes Republike Hrvatske uvijek je jači od interesa pojedinca. Prema Ustavu, svatko ima slobodu. Ali sjetite se da Republika Hrvatska pod određenim uvjetima može tu slobodu pojedinca i ograničiti.

 

Dakle, interes države uvijek je na prvom mjestu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kao prvo, trebala mi je cijela vječnost da pročitam postove. tko će to meni platiti? :)

 

čini mi se da ste svi vi kao jedna putujuća družina krenuli u krivom smjeru. ali to je samo moje mišljenje.

 

ja svoj tužbeni zahtjev ne bi temeljio na zoo-u ili zozp-u. zasto?

 

gđica koja je pokrenula temu i njena općina nalaze se u upravnopravnom odnosu.

 

taj odnos je nastao temeljem upravnog akta kojeg je općina donijela (odluka o komunalnom redu) a sve temeljem zakona.

 

za upravnopavne sporove je karakteristična (a to ga razlikuje od klasičnog građanskopravnog odnosa) jednostranost (nema suglasnosti volja) i autoritativnost (budući da neki državni organ nameće svoju volju).

 

po meni, ovdje bi trebalo pokrenuti postupak za donošenje odluke o prethodnom pitanju. tada već pokrenuti postupak miruje a Ustavnom sudu se upućuje zahtjev za ispitivanje ustavnosti spornog članka iz Odluke o komunalnom

redu. taj zahtjev mogao bi se temeljiti na činjenici da se radi o dikriminaciji "vikendaša" u odnosu na one koji tamo stalno žive.-čl.14. Ustava.

Ako Ust. sud nađe da je taj članak neustavan, stvar je riješena u tvoju korist (tj. postupak koji si pokrenula).

 

to je moje mišljenje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Renvoi, ovo je vrlo zanimljivo mišljenje, tako mi se nešto motalo mutno po glavi, ali još se nije razbistrilo (vidi dolje zašto).

 

Ja sam u ustavnoj tužbi išla na kršenje ustavnog prava na pravično suđenje.

 

A glede ove druge teme da Usud ocijeni ustavnost tog komunalnog zakona i te lokalne odluke, ili te prakse (?!? - jel to može isto) mislila sam upravo o toj diskriminaciji.

 

Ali, taj članak 14. nije dovoljan. Evo što piše Usud u jednoj odbijenici:

 

5. Podnositeljica je u ustavnoj tužbi istaknula povredu odredbe članka 14. Ustava.

 

Članak 14. stavak 1. Ustava sadrži ustavno jamstvo nediskriminacije. Diskriminacija po osnovi članka 14. stavka 1. Ustava nije samostalna pravna osnova za ustavnu tužbu, već mora biti istaknuta zajedno s nekim drugim (materijalnim) ustavnim pravom koje jamči Ustav. Iz razloga navedenih u ustavnoj tužbi i nakon analize osporenih odluka ne proizlaze razlozi na temelju kojih bi se moglo utvrditi je li podnositelj u provedenom postupku diskriminiran po bilo kojoj osnovi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne znam. možda bi se jos trebalo pozovati na ove odredbe ustavnog zakona:

 

Članak 55.

(1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom.

(2) Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.

(3) Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti:

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stav¬ljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

renvoi je napisao:

 

za upravnopravne sporove je karakteristična (a to ga razlikuje od klasičnog građanskopravnog odnosa) jednostranost (nema suglasnosti volja) i autoritativnost (budući da neki državni organ nameće svoju volju).

 

po meni, ovdje bi trebalo pokrenuti postupak za donošenje odluke o prethodnom pitanju.

 

Renvoi, pliz, jedno pojašnjenje: misliš li da bih trebala pokrenuti postupak pred Upravnim sudom?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Persevera je napisao:

Onda, da li bi se sada mogla obratiti Upravnom?

 

Jer iako je formalno pravno radi love i ovrhe to islo na Opcinski, u samoj biti problem spada pred Upravni, zar ne?

 

E pazite - tu govorimo o dvije stvari.

 

1 Što ja osobno i sama poduzimam jer sam dobila odbijenice s oba suda (ustavna tužba zbog nepravičnog suđenja)

2 Što svi mi, kao izrabljivani vikendaši, možemo poduzeti protiv te prakse (tužba upravnom sudu, zahtjev Usudu da ispita ustavnost komunalnog zakona, lokalne odluke, takve prakse ?!?)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

e da,i ovo je relevantno

 

V. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLO¬BODA

Članak 62.

(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo).

(2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi prav¬ni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen.

(3) U stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.

 

 

točno. mora se postupak voditi pred općinskim sudom jer se radi o ovrsnom postupku.

 

zato bi ja tu isao na institut prethodnog pitanja.

 

ZPP

Član 12.

Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.

U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja. krivičnog djela i krivične odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu krivičnog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

 

Član 213.

Sud će prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12.).

 

Tada bi o tome (ocjena suglasnosti upr.akta sa Ustavom) trebao odlučiti Upravni sud. on o tome odlučuje kao o glavnoj stvari, a općinski sud bit ce vezan njegovom odlukom.

 

 

ako ti to ne upali tj.ako sud odbije tvoj zahtjev, podnesi direktno tužbu Upravnom sudu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Smatram da ste na Upravni mogli ici i na pocetku, za vrijeme i sada, kada placate ove racune koje niste platili jer smatrate da usluga nije izvrsena.

 

Upravni sud rjesava sporove iz podrucja komunalnog prava i opce uprave, izmedju raznih drugih...

 

Mogli biste isto tako uzeti te novce, staviti na poseban racun u banci, banka vam izda garanciju da su novci pohranjeni, a vi time pokazujete svoju dobru volju da platite dugovanja ako netko meritorno zakljuci da vi zaista i trebate platiti. Taj netko sigurno nije "Komunalno poduzece Naseg Malog Mista". Oni se eventualno mogu sloziti da prihvate ovakovu bankovnu garanciju.

Ne znam dalje tko drugi u ovoj fazi vaseg spora moze prihvatiti ovakovu bankovnu garanciju. To se raspitajte...

 

Opcinski sud ili Zupanijski su presudili u skladu s pozitivnim propisima i njihovo nije da se izjasnjavaju o utemeljenosti ispostavljanja racuna.

 

Upravni sudovi imaju za funkciju, izmedju ostalog, rjesavanje sukoba interesa izmedju gradjanina i uprave, administracije, a to su instance Drzave. /Ispricavam se na ovoj vulgarizaciji ali idemo pojednostavniti stvari da zakljucimo koji dio problema ide pred koji sud i koji ce ga zaista i moci i htjeti rijesiti./

 

Upravni sudovi donose ocjenu zakonitosti pojedinacnih upravnih propisa i tu su da stite prava i slobode gradjana u svakoj zemlji.

 

I ono sto mi se u ovom sporu cini najvaznije jest to da Upravni sud daje pravna shvacanja cak i onda kad se radi o nedorecenosti zakona, nejasnosti, i neuskladjenosti izmedju nekoliko zakona.

 

Odluke koje donese Upravni sud duzna su postovati tijela drzavne uprave i tijela sa javnim ovlastima. A to se odnosi i na organe lokalne uprave (koji su u vasem slucaju donijeli neke propise, zar ne?).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prijatelju,

ma ja sam 99.-te dobio otkaz pod bolovanjem, prošao uredno sve nivoe, na moje mjesto postavljena osoba bez natječaja - a jedino napisano obrazloženje u rješenju o otkazu je bilo: " racionalizacija po stavci izdvajanja za osobne dohotke u graskom proračunu".... apsolutno nezakonito, kao i čitav igrokaz suda - sve, ma baš sve faze za točno 4 godine, od rješenja o otaz pe do presude ustavnog suda = igrokaz lokalnog odvjetnika pa do vrha sdp-a!!!! htio sam i dalje ali mi je odvjetnik tvrdio da nema pravne mogućnosti a sad znam da sam mogao ali u roku čini mi se 6mj., no-ponovno sam se zaposlio (bechtel- autocesta)...i to je tako!!!

 

nikad me nitko neće razuvjeriti ( iako svaka čast izuzecima) u uvjerenju da je velika većina sudskih postupaka u ovoj državi jedna obična predstava za raju kao i da ne bi bilo niti jedne lažne invalidnosti (bilo koje) da netko za nju ne "počekića" potrebne papire.... i to je tako... samo - dokle pobogu!!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prijatelju,

ma ja sam 99.-te dobio otkaz pod bolovanjem, prošao uredno sve nivoe, na moje mjesto postavljena osoba bez natječaja - a jedino napisano obrazloženje u rješenju o otkazu je bilo: " racionalizacija po stavci izdvajanja za osobne dohotke u graskom proračunu".... apsolutno nezakonito, kao i čitav igrokaz suda - sve, ma baš sve faze za točno 4 godine, od rješenja o otaz pe do presude ustavnog suda = igrokaz lokalnog odvjetnika pa do vrha sdp-a!!!! htio sam i dalje ali mi je odvjetnik tvrdio da nema pravne mogućnosti a sad znam da sam mogao ali u roku čini mi se 6mj., no-ponovno sam se zaposlio (bechtel- autocesta)...i to je tako!!!

 

nikad me nitko neće razuvjeriti ( iako svaka čast izuzecima) u uvjerenju da je velika većina sudskih postupaka u ovoj državi jedna obična predstava za raju kao i da ne bi bilo niti jedne lažne invalidnosti (bilo koje) da netko za nju ne "počekića" potrebne papire.... i to je tako... samo - dokle pobogu!!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija