Jump to content

Stjecanje vlasništva nekretnine temeljem dosjelosti


Lakonogi

Preporučene objave

Koliko dugo treba vršiti posjed nekretnine, da bi se ispunio uvjet za stjecanje vlasništva dosjelošću?

 

Osoba od 1980. godine (dakle, 28 godina) stanuje u dijelu potkrovlja zgrade u kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo, u prostoru koji je adaptiran u mali stan. To potkrovlje je inače u suvlasništvu svih stanara, ali u proteklih 28 godina nitko se nije bunio protiv činjenice da osoba živi u dijelu potkrovlja koji je pretvorila u stan. Naravno, svi stanari su za to znali i s tim se (makar prešutno) slagali.

 

1. Može li osoba steći pravo vlasništva temeljem dosjelosti?

2. Može li se stan upisati u zemljišne knjige?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nećete ispunjavati uvijete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stanu koji je zapravo zajednički dio zgrade svih suvlasnika,

osim ako imate građevinske i druge dozvole da ih sada ne nabrajam, suglasnot vlasnika ostalih stanova, sve ostale dozvole tzv. nadležnih tijela bivših općina, kojekakvih zavod za urbanizam graditeljstvo, zaštitu spomenika kulture, suglasnost elektre, dozvole za priključke i td. i to od prije čini mi se 1995.godine i ako je vlastitim sredstvima stan izgrađen po tadašnjim nacrtima i pravilima. onda bi mogli steći pravo vlasništva ali valja provjetiti tko je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik čestice na kojoj je zgrada izgrađena jer je i to važno. Pravo vlasništva bi mogli steći ako imate nabrojane dokumente tijekom etažiranja ili u posebnom parničnom ili izvan parničnom zemljišno knjižnom postupku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ako je u izgradnju potkrovlje uložila svoj novac a za što ima i račune i uz odobrenje nadležnih organa.

podnese tužbu. Primjer tužbe

------------------------------------------------------------

Tužba radi utvrđenja da je tužitelj prenamjenom za prostorija stekao vlasništvo

 

 

OPĆINSKOM SUDU U VARAŽDINU

 

 

Pravna stvar:

 

Tužitelj: Matić Mato, službenik iz Varaždina, Šibenska 16

Tuženici: 1. Josipović Mara, službenik,

2. Vladić Ivan, službenik,

3. Krmpota Petar, službenik,

4. Živković Živko, službenik,

5. Marinković Marin, službenik, svi iz Varaždina, Šibenska 16

 

 

T U Ž B A

 

 

šesterostruko

vrijednost spora: 10.000,00 kn

 

- radi utvrđenja prava vlasništva stečenog prenamjenom

 

 

1. Tuženici i tužitelj vlasnici su posebnih dijelova višestambene zgrade u Varaždinu koja je upisana u z.k. ul. broj 61 k.o. Varaždin kao čkbr. 396/12 u površini od 200 m2.

 

Tužitelj je vlasnik trosobnog stana na II. katu navedene zgrade, 1. tuženica je vlasnica dvosobnog stana na II. katu, 2. tuženik trosobnog stana na I katu, 3. tuženik dvosobnog stana na II. katu, dok su 4. i 5. tuženici vlasnici dvosobnih stanova u prizemlju.

 

Svi stanovi koje su tuženici i tužitelj kupili od Grada Varaždina prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kao posebni dijelovi zgrade upisani su u odgovarajućim podulošcima navedenog zk. uloška.

 

Dokaz: preslika izvoda z.k. ul. broj 61 k.o. Varaždin s odgovarajućim podulošcima pod A/

 

2. Tužitelj je 1989. godine, dakle prije nego što su stranke iz ovog spora kupile stanove, uz suglasnost tadašnje Općine Varaždina, koja je bila nositelj prava upravljanja i korištenja zgrade navedene u toč. 1. tužbe, te uz valjanu građevnu dozvolu i uz suglasnost svih tadašnjih nositelja stanarskog prava na stanovima, isključivo o svom trošku u navedenoj zgradi dio zajedničkog tavana iznad svog stana s južne strane zgrade preuredio u prostor za stanovanje ne dirajući vanjski izgled zgrade i krova, te u tom prostoru izgradio dvije sobe, sanitarni čvor i kuhinju ukupne površine 72,00 m2.

 

Pristup u ove prostorije izgrađen je iz stana tužitelja.

 

Dokaz: preslika suglasnosti Općine Varaždin od 10.7.1987. g. pod B/, građevna dozvola od 20.10.1989. god. pod C/, saslušanje stranaka, a po potrebi uviđaj s građevinskim vještakom

 

3. Tužitelj ima pravni interes da se u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik ranijih zajedničkih dijelova zgrade čiju namjenu je promijenio građenjem uz pristanak i odobrenje nadležnih vlasti, čemu se ostali vlasnici posebnih dijelova zgrade i ne protive, ali odbijaju s tužiteljem sklopiti ugovor kojim bi se ovo pitanje riješilo, pa tužitelj sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ponosi ovu tužbu s prijedlogom da naslovljeni sud po provedenom postupku donese slijedeću

 

 

P R E S U D U

 

1. Utvrđuje se daje tužitelj Matić Mato iz VAraždina, Šibenska ul. 16, prenamjenom zajedničkih prostorija, koja prenamjena je izvršena 1989. godine na zgradi upisanoj u z.k. ul. broj 61 k.o. Varaždin kao čkbr. 396/12 u površini od 200 m2, stekao vlasništvo ranijeg dijela zajedničkog tavana u površini od 72 m2, koji se nalazi iznad stana tužitelja s južne strane zgrade, u kojem prostoru je sagradio dvije sobe, kuhinju i sanitarni čvor.

 

2. Tuženici Josipović Mara, Vladič Ivan, Krmpota Petar, Živković Živko i Marinkovič Marin, svi iz Varaždina, Šibenska 16, dužni su tužitelju izdati ispravu podobnu za upis njegova prava vlasništva dijela ranije zajedničke prostorije navedene toč. 1. ove presude kao posebnog dijela zgrade, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda po pravomoćnosti.

 

3. Tuženici su dužni tužitelju nadoknaditi parnični trošak, sve u rok od 15 dana.

 

 

Tužitelj:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne znam odakle ovakav primjerak tužbe odnosno upitno je jesu li svi tuženici označeni. Ako je zgrada upisana kao društveno vlasništvo ili čak i neko pravo korištenja i ako nisu svi stanovi u zgradi prodani temeljm odredbi Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo tužba nije valjano a i petit tužbeni zahtjev nije dovoljno određen.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

petit treba glasiti:

utvrđuje se da je tužitelj...pero..... iz .... stekao pravo vlasništva stana povezanog sa posebnim dijelom zgrade u .... ulica... broj ... izgrađene na kčbr ... upisana u zk ul br. k.O.o ... potkrovlje ( kat) koji se sastoji od dvije sobe....kuhinje... , ukupne površine 100 m2 zajedno sa pripadajućim i naknadno odredivim zajedničkim dijelovima i uređajima iste

što su tuženici (ili tuženik ovo je i dalje važno odrediti pasivnu legitimaciju) dužni priznati i izdati tužitelju valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva , koju će u protivnom zamjeniti ova presuda. :hekla:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 8 mjeseci kasnije...

Poštovani Lakonogi..

 

Vlasništvo se može steći dosjelošću od 10 godina za nekretine ako je posjed bio zakonit, istinit i pošten. A nakon 20 godina ako je bio samo pošten-to znači da si posjedovao neku nekretninu a nisi imao razloga posumnjati da ti ne pripada pravo na posjed (recimo, nisi znao da bi nekretnina mogla bit u nečijem vlasništvu). Poštenost se prsumira.

 

Ti bi morao podić tužbu na sudu radi upisa prava vlasništva na temelju izvanredne dosjelosti jer recimo nisi imao zakonit posjed jer nisi imao pravnu osnovu za to (npr. neki pravni posao). Tada moraš tužiti sadašnje vlasnike te nekretnine i osporiti im pravo vlasnišva, a oni će vrlo vjerojatno dokazivati da posjed nije bio pošten jer si znao za vlasnike..

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako se prekida vrijeme od deset ili dvadest godina, dakle kojom pravnom radnjom , dali je prekid primjerice izbivanje s nekretnine 5-10 godina.

Ako je nekretnina koja je predmet"dosjelosti" bila na ostavinskoj raspravi i ista uknjižena na nove vlasnike, dali postoji rok za pokretanje tužbe te da se ponovno vrati dosjelost.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

potreban je posjed nekretnine-zanači bitno je da dosjedilac raspolaže njome kao svojom, nebitno je li izbivao, nego da se netko drugi pojavio u ulozi posjednika..

ako je cijelo vrijeme jedini bio posjednik, može podići tužbu za upis prava vlasništva temljem dosjelosti protiv osoba upisanih kao vlasnici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Postovanje

Nasljedio sam neku zemlju koja je upisana u katastru na mene

ali ne i u gruntovnici.Tu zemlju je moja obitelj imala u posjedu nekoliko generacija,ja i nisam znao da je u gruntovnici nesredjena uknjzba,te sam

bio sam kod nekog odvjetnika koji mi je rekao da,tuzba za upis vlasnistva temeljem dosjelosti treba imati 5 svjedoka?

Zar je to moguce,jer nikad nisam cuo da bi trebalo tako puno svjedoka.

 

 

Hvala unaprijed na odgovoru

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Vjerujem da je došlo do nesporazuma . Inače u tužbom kojom se utvrđuje stjecanje vlasništva dosjelošću potrebno je utužiti sve knjižne vlasnike iz vlasničkog lista ,ako ih ima 5 pet ako ih ima 55 tada svih pedesetpet. Uvijek je

dovoljan broj svjedoka bio dva . Provjerite još jedamput kod odvjetnika temeljem kojeg propisa sada trebaju svjedočiti pet svjedoka .

 

Pozdrav 1

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovanje,

molim pomoc oko objasnjenja jer mi nikako nije jasan ovaj zakon. Koliko je taj zakon ovisan o subjektivnosti suca?

Nama se dogodila sljedeca situacija.. Tata je, kao jedini zakonski nasljednik (sto je potvrdjeno ostavinskim raspravama) tuzen od strane daaaleke rodice da je lopov. Doslovno su ga tuzili da je ukrao komad zemlje. Na sudu, nakon sto je tata prikazao sve dokumente koje je posjedovao (a oni zadiru cca 300 godina u proslost) zajedno s rjesenjem ostavinskih rasprava od prije 15-tak godina (koje je, btw. donio sam sudac koji je vodio ovaj slucaj) tuzitelji mijenjaju pricu i traze pravo dosjelosti. Meni je sve to pomalo izgledalo kao lov u mutnom, nesto ce im od tog upaliti. I upalilo je! Doveli su dva "svjedoka" cija svjedocenja u najblazem slucaju zvuce urnebesno, ne samo neistinito. Sudac sudi u korist tuzitelja "na osnovu jedinog zakonski relevantnog dokaza" - svjedocenja. Urnebesno! A sami svjedoci nisu znali ni gdje je taj komad zemlje, ne da su vidjeli nekoga tamo kako napasa ovce unazad 5 godina. (ovce je trebala napasati stara zena od 90-tak godina, tesko pokretna uz pomoc stapa, a zemlja o kojoj je rijec nalazi se duboko u brdu, neraskrcena i goli kamenjar).

 

Mene zanima, da li je dovoljno naci dva blesana koja ce svjedociti i moze se preuzeti bilo koji komad zemljista? Koliko god ta svjedocenja zvucala blesavo?

Jer, sto je onda iduce?! Doci ce ta baba i reci kako je rastjerivala puzeve oko nekog drugog zemljista, to ce potvrditi dvije njene prijateljice i svi sretni, a babac deblja za jos komad zemlje. Suludo!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Ako je netko u zakonitom posjedu dugi niz godina kao što Vi tvrdite , tada je u katastru kao posjednik i evidentiran .

Evidencije podjednika i posjeda vode se od 1955 .g.

Krenite od katastra i izvadite izvod iz katastra za to zemljište .U zemljišnim knjigama izvadite izvod iz zemljišnih knjiga , no isti možete skinuti sa interneta, .Za potpuno pojašnjenje kako se vlasništvo prenosilo mjerodavan je povijesni izvadak kojeg možete zatražiti u zemljišnim knjigama .

Ukoliko je donijeta presuda kojom se priznaje stjecanje vlasništva dosijelošću i u konkretnom slučaju spominjete dva svjedoka , to ne znači da je to gotova stvar čak ako je odluka postala pravomoćna ,

 

Prvo treba vidjeti tko je sve bio uknjižen kao vlasnik , i tko je sve utužen da li su svim utuženim bile poznate adrese , da li je postavljan staratelj i kome .

Zna se desiti da na prijedlog suda se za osobu kojoj se ne zna adresa imenuje skrbnik za poseban slučaj . Često osoba za koju se ne zna adresa davno nije među živima , i nema pasivnu legitimaciju -ne može biti tužena i nema uvjeta za postavljanje staratelja ,već je trebalo utužiti njezine nasljednike .

 

Ispitajte sve o svjedocima gdje su živjeli i gdje su bili prijavljeni,.Upozorite ih na posljedice davanja lažnog iskaza svjedočenja (KAZNENO DJELO ).

Ako niste bili uključeni u tom postupku , a imate pravni interes imate mogućnost da tražite povrat u prijašnje stanje .Subjektivan rok je 30 dana od saznanja , a pet godina je objektivan rok .

Ne znam koliko Vam je to područje prava poznato i da li možete sam pokretati taj postupak ili Vam treba pomoć odvjetnika ?

U svakom slučaju trebate biti dobro informiran u toku cijelog postupka i o svakoj radnji i što možete od pojedinog poteza očekivati .

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moja majka je u drugom braku 16 godina vjenčana, drugi brak. Da li ona ima pravo na upis vlasništva na nekretninu. Muž joj je bolestan i na bilo koji način je želi ostaviti bez nekretnina, ali da ga i dalje služi i dvori. On ima djecu iz prvog braka koja i ne pitaju za njega. Lažnim svjedocima za koje imam i dokaz da su dali lažne iskaze da je jedan sin živio s njim, a nije u Hrvatskoj još od 1990 godine. Nekretnine su njegovo vlasništvo i prije braka. Kako da se zaštiti da da on neprepiše kuću u kojoj stanuju i neistjeraju je van, ona je stara i bolesna, a on joj kuje zavjeru iza leđa!

Ima li ona pravo upisa na nekretninu kao pošteni posjednik temeljem dosjelosti s obzirom da su u baku 16 godina?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 godina kasnije...

Koristimo zemljiste 25 godina sa uvjerenjem da je nase (okucnica cc 20 m2) .Saznajem prije 2 dana da to uopce nije nase

 

 

Po starim nacrtima geodeta,gledajuci skicu, ispada sve do nesvrstanog puta nase. Moj svekar i svekrva su to kupili 1986. g te to kose,ciste odrzavaju.Nikad niko nije imao pojam da to nije nase,niko se nikad nije bunio sto to koristimo i kad sad odjednom puf,nije nase.

Slucajno sam nabasalu na ovu temu.(radi se o opcini) Tkoder moram navest da oni tu do rade objekt za koju su vec dobili gradevnu i lokacisku dozvolu al izgradnom istog kopat ce po zemlji za koju mi drzimo da je nasa.

 

Moja pitanja su:

1. Procitala sam ako se zemljiste koristi 8.10.1991. pa do 8.10.2011. postaje tvoje vlasnistvo? (oni su se iskolcili prije mj dana)

2.Jel moguce da je to zemljiste vec odavno moglo prijeci u nase vlasnistvo?

3.Moze li tko nama to osporit,mislim dosjelost? (napominjem da smo to koristili i te saznali da to nije nase)

4.Isplati li se ic kod odvjtnika?

 

btw.unaprijed hvala na odgovoru

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 7 godina kasnije...

Tuzitelj me tuzi radi uknjizbe poljoprivrednog zemljista gdje njegovi svijedoci kazu da je njegov djed "brao smokve". Da li je to dovoljno ili treba neko intenzivnije iskoristavanje? Kakvo treba biti iskoristavanje? Branje sumskog cvijeca, da li je to zakonski prihvaceno iskoristavanje? Iskoristavanje je nemoguce jer su se medje bile obrusile i ostala je mala povrsina gdje su bile smokve! Danas svatko bere smokve u prolazu te bi se tako mogli pozivati na dosjelost iskoristavanjem.

Kazu da iskoristavanje treba biti kontinuirano? Sto to znaci? Ako netko dodje ubere trava za staviti u rakiju pa tako svake godine da li je to iskoristavanje prihvaceno za dosjelost? Hvala!

 

 MOj posjed kupljen od mojih pokojnih roditelja polovicom proslog stoljeca po katastru i tabularnim izjavama je moje medjutim susjed je poceo obradjivati novim tehnologijama dio zemljista koji je bio urusen i tesko obradiv starim tehnologijama. Ja sam ga tuzio za povrat posjeda i izgubio na Opcinskom i po zalbi opet izgubio na Zupanijskom Sudu. Svijedoci (a rodjeni su jedan 1942. a drugi 1941.) su laznim svjedocenjem uvjerili sutkinju da je susjed to koristio od 1940-1970. 

Sada susjed tuzi mene radi uknjizbe medjutim zbog nekih dogadjaja ti svijedoci sada kazu da su prednike susjedove tu vidjali brati sezonsko samoniklo voce. Sud trazi dodatne svijedoke.

Pitanja bi bila:

A) Koji su elementi uvjet dosjelosti? Da li recimo povremeno branje sumskog voca moze biti smatrano kao iskoristavanje koje bi zadovoljilo osnovne elemente za dosijelost?

B) Koja i kako formulirana pitanja mogu postaviti svijedocima a da me sudac ne upozori da to nesmijem tako postavljati? Druga ekipa prijavljenih svijedoka je rodbina susjeda koji trazi dosjelost? Hvala.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...
, Juznjak je napisao:

Ja sam ga tuzio za povrat posjeda i izgubio na Opcinskom i po zalbi opet izgubio na Zupanijskom Sudu. Svijedoci (a rodjeni su jedan 1942. a drugi 1941.) su laznim svjedocenjem uvjerili sutkinju da je susjed to koristio od 1940-1970. 

Sada susjed tuzi mene radi uknjizbe

Nejasno ostaje zbog čega susjed več u postupku po vašoj tužbi nije postavio protutužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, ovo iz razloga što je već tad po ocjeni suda dokazao sve pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, no obzirom na odredbe čl. 2 ZPP sud nije mogao dosuditi nešto što ni sama stranka nije zahtijevala, ali je očigledno bilo dovoljno da na tako utvrđenoj činjeničnoj podlozi odbije vaš zahtjev kao neutemeljen. 

 

, Juznjak je napisao:

Da li recimo povremeno branje sumskog voca moze biti smatrano kao iskoristavanje koje bi zadovoljilo osnovne elemente za dosijelost?

Nije nužno branje nikakvog voća i slićno, dovoljno je da kroz neprekinuti tijek od 20 i više godina kao samostalni posjednik čiji je posjed pošten  vrši vlasnička prava kao da je i sam vlasnik, a da mu to nije osporeno. 

 

, Juznjak je napisao:

Koja i kako formulirana pitanja mogu postaviti svijedocima a da me sudac ne upozori da to nesmijem tako postavljati?

Pitanja moraju biti u vezi činjenica koje se dokazuju, odnosno osporavaju, a svaki upit u kojem se svjedoku nudi i odgovor ili na koji upit je svjedok već prethodno dao odgovor i sl., sud neće dozvoliti. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija