Jump to content
Sign in to follow this  
Ruby

razvrgnuće suvlasništva i dosjelost

Preporučene objave

Suprug je po ostavinskoj raspravi naslijedio 1/3 kuće od svog pokojnog djeda. U kući žive njegova teta i sestrična. Sestrična je vlasnica 2/3 kuće.

Višegodišnja nastojanja da se imovina podijeli padala su u vodu jer je suprotna strana izbjegavla dogovor ili uporno nudila bezobrazno nisku ponudu.

Sestrična kao većinski vlasnik ima pravo prvokupa.

Zadnji pokušaj da se stvari riješe bez suda bilo je kada su oboje naručili procjenu. Procjena vještaka kojeg je platio moj muž bila je višestruko veća od procjene suprotne strane.

(Ja ne mogu vjerovati kako je to moguće i kako ti ljudi uopće imaju pečat ovlaštenih sudskih vještaka.)

Vidjeli smo da nikad nećemo postići dogovor pa smo podnjeli prijedlog za razvrgnuće suvlasništva. Radi se o vanparničnom predmetu. Suprug je nudio isplatu sestrični po svojoj "višoj" procjeni, pa čak i iznad nje, ali ona je glatko odbila. Svjesna je da su sudske procjene u pravilu uvijek znatno niže od tržišne vrijednosti.

Nekretnina je na vrlo atraktivnoj lokaciji i zapravo najveću vrijednost nosi sama lokacija i zemljište, a ne sama kuća.

Svjesni smo da ćemo u svakom slučaju biti na gubitku.

Kod razvrgnuća suvlasništva onaj koji otkupljuje preostali dio ne plaća porez na promet nekretnina i naravno sve radi bez agencije.

Sa druge strane mi ćemo kod kupnje naše nekretnine morati svakako platiti porez i vjerojatno agenciju.

Kad smo kupovali stan u kojem trenutno živimo također smo morali platiti porez na promet nekretnina - nismo bili oslobođeni poreza obzirom da je porezna uprava izdala rješenje da suprug posjeduje nekretninu znatnije vrijednosti!!!!

Da li te činjenice imaju težinu prilikom procjene vrijednosti?

Sa druge strane teta mog supruga koja je također prijavljena na adresi podnjela je tužbu u kojoj fiktivno tuži i svoju kćer i naravno mog muža i traži da se u posjedovni list upiše dosjelost i služnost, a sve s namjerom da sruši cijenu nekretnine!!! :zao:

Što učiniti?

Suprug je pokrenuto i spor u kojem traži naknadu 1/3 najamnine ( računa se 5 godina unazad od dana tužbe).

Odgovor na tu tužbu bio je da sestrina koristi isključivo svoje 2/3, a njena majka 1/3 i da će tražiti dosjelost što je i na koncu učinila.

Napomenula bi i to da je teta mog supruga vlasnica kuće u susjedstvu!!!! na koju se adresu nikad nije prijavila.

Kakvi su nam izgledi i kako postupiti?

:misli:

Hvala unaprijed svima na odgovoru.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ruby je napisao:

...

Sestrična kao većinski vlasnik ima pravo prvokupa.

...

Svjesna je da su sudske procjene u pravilu uvijek znatno niže od tržišne vrijednosti

....

Kod razvrgnuća suvlasništva onaj koji otkupljuje preostali dio ne plaća porez na promet nekretnina i naravno sve radi bez agencije

....

Sa druge strane teta mog supruga koja je također prijavljena na adresi podnjela je tužbu u kojoj fiktivno tuži i svoju kćer i naravno mog muža i traži da se u posjedovni list upiše dosjelost i služnost, a sve s namjerom da sruši cijenu nekretnine!!!....

 

Zbog čega bi sestrična imala pravo prvokupa? Zašto je to važno ako Vaš suprug želi isplatiti nju, a ne ona njega?

 

Ako se ide na razvrgnuće, a fizička dioba nije moguća, sud može staviti kuću na prodaju. Kao kupac se može pojaviti i jedan od suvlasnika. U tom slučaju niža cijena za zainteresiranog suvlasnika nije mana.

 

Odakle Vam to da se kod razvrgnuća isplatom ne plaća porez?

 

Vaši troškovi po drugim osnovama nikako ne mogu utjecati na procjenu vrijednosti nekretnine jer te stvari nemaju nikakve međusobne veze.

 

Za stjecanje dosjelošću jedan od uvjeta je i da je vlasnik pošten, a čini mi se da Vaša teta jako dobro zna tko je kao vlasnik upisan u zemljišne knjige. Osim toga, u pravilu se ne prihvaća dosjelost na idealnom dijelu nekretnine, iako može biti iznimaka. Mislim da tužbom za dosjelost Vaša teta samo kupuje vrijeme.

 

Ako je pak ta 1/3 fizički odvojiva, onda se razvrgnuće može postići i fizičkom diobom, što ne bi trebao biti problem.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Jeste li posve sigurni da kod razvrgnuća većinski vlasnik nema pravo prvokupa ako su obje stranke zainteresirane za otkupiti suvlasničke dijelove?

Kako to ide dalje, na licitaciju ili?

To bi nama i odgovaralo jer smo zainteresirani za kupnju i po stvarnoj tržišnoj cijeni jer bi nam to riješilo stambeno pitanje zbog invalidnosti djeteta. Čaka štoviše mislim da nas i toliko i zavlače jer znaju u kakvoj smo situaciji i da nam nije u intresu u nedogled se povlačiti po sudu jer nam stan u kojem živimo nikako nije odgovarajući.

Poanta je u tome što sestrična želi ostati u kući i isplatiti supruga za kikiriki cijenu...

Nekretnina je nedjeljiva, barem je tako rekao naš prvi vještak jer se kuća sastoji od 1 trosobnog stana + kuhinja i kupaonica cca 100 m2, okućnice je 700m2.

Situacija je trenutno sljedeća.

Nakon što nas je sud pozvao da još jednom pokušamo dogovorom riješiti pitanje razvrgnuća suvlasništva, što naravno nije uspjelo, obje stranke uplatile su razmjerni dio za vještačenje. Suprug 1/3, a ona 2/3 iznosa.

Održano je ročište na licu mjesta u nazočnosti sutkinje obje stranke iz spora, oba odvjetnika te naravno vještaka.

Njihova odvjetnica počela je sutkinji mahati papirima da je na nekretnina opterećena služnošću.

Na ZK ulošku i postoji zabilježba spora, ali naravno još teče vrijeme za odgovor na navedenu tužbu, koji ćemo naravno napisati.

Sutkinja se na taj papir nije obazirala i rekla je da to nema veze sa ovim sporom. :palac:

Čime sve treba osporiti "pošteni posjed"?

Mom mužu nikad nije bio dopušten pristup kući, čak ni procjenitelju iz porezne uprave kada smo kupovali stan u kojem živimo nisu dopustili da uđe u kuću već su je procijenili "od oka" iz vana.

Nema ključ, okućnica je ograđena...., vještaku koji nam je radio prvu procjenu nisu dopustili da uđe u sve prostorije..., ma grozota.

Stvar je u tijeku vidjet ćemo kako će se razvijati.

Hvala na odgovoru.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

 

Idealni dio stvari

Članak 37

.....

(5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.

....

 

Dakle, pitanje je postoji li u Vašem slučaju neki posebni pravni temelj? Ako imate odvjetnika, onda me čudi da se niste s tim u vezi s njim konzultirali.

 

Ako je nekretnina nedjeljiva, Vaša teta nikako ne može polagati pravo na dosjelost. Očito je njezina tužba podnesena zbog kupovanja vremena, a zabilježba spora nije isto što i pravo služnosti, to su odvjetnički trikovi (ne vjerujem da je neznanje). Mislim da "pošteni" posjed uopće ne trebate osporavati, već ga predmnijevani vlasnik mora dokazivati. Ako je vlasništvo stečeno nasljeđivanjem, a teta je, pretpostavljam, sudjelovala u ostavinskom postupku, nikako ne može dokazati da je bila uvjerena da je to njezino vlasništvo. Ako je sudjelovala u ostavinskom postupku, već je tamo trebala dokazivati svoje pravo na to.

 

Dopuštanje pristupa kući nije bitno, ako je Vaš suprug zemljišnoknjižni vlasnik. Kao takav može u svako doba podnijeti tužbu kojom zahtijeva pristup svojemu vlasništvu i pod prijetnjom ovrhe. Vrlo je zgodno ako se kao sredstvo ovrhe u tom slučaju odobri novčana kazna kao sredstvo ovrhe, pa dužnik mora plaćati određeni iznos po danu dok ne izvrši što je dužan. Razmotrite to sa svojim odvjetnikom.

 

Mislim da Vam je osnovni problem što svi ti postupci dugo traju, i s tim se morate pomiriti (što ne znači da ne trebate poduzeti sve što možete da se postupak ubrza). Inače ne vidim posebnog razloga za brigu.

 

Ako je nekretnina atraktivna i na dobroj lokaciji, možete razmotriti i zasebnu prodaju svog suvlasničkog dijela. Ima kupaca i za to, imam osobno iskustvo, i to su u pravilu takvi kojima ostatak posla neće biti problem bilo da im se ne žuri bilo da imaju učinkovitije metode. U takvom sučaju biste eventualno trebali dati neki popust, ali biste novac dobili odmah što ima svoje prednosti. Zamislite da taj novac dobijete 2 godine ranije nego što ćete ga ishoditi sudski, i da ga držite te 2 godine na vezanoj ili stambenoj štednji ili drugačije uložite.

 

A i sestrična bi trebala imati mogućnost te varijante na umu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Čitala sam i ja zakon o vlasnišvtu i baš sam to i našla. Ali što bi to značilo "na posebnom pravnom temelju"?

Evo pokušat ću objasniti stvar od velikog praska....

Kuća je bila u suvlasništvu djeda i bake.

Otac mog supruga se oženio i odselio. U kući je sa roditeljima ostao živjeti mlađi sin. On se oženio i u kuću je tada došla famozna tetka. Imaju dvoje djece.

Baka je umrla bez oporuke (posjedovala je 1/2 kuće). Djed mog supruga se odrekao svog dijela u korist sinova i tako je svaki od sinova naslijedio 1/4.

Djed se drugi put oženio i otišao živjeti kod druge žene.

Ne znam točnu obitljsku anamnezu, ali tu negdje nastaju razmirice između oca mog supruga i djeda.

Oporukom djed ostavlja svoju polovinu kuće unucima - djeci strica mog muza koji žive u kući.

Otac mog supruga traži nužni dio i dobiva 1/6.

Naime, pripadala bi ga 1/3 (1/3 bratu, 1/3 njemu i 1/3 toj drugoj supruzi kojom je djed bio oženjen).

Dakle kad se sve ukupno zbroji 1/4 od prije i 1/6 ispada da ima 1/3 kuće.

Stric mog muža umire i u kući ostaju živjeti tetka i 2 djece. Neznam baš točan slijed, ali dogovorili su se da sve prepišu na jednog člana tj. tu sestričnu.

U susjedstvi imaju novogradnju u kojoj se nikad nisu prijavili.

Iza pokojnog oca suprug je naslijedio tu 1/3. Napominjem da nikad nisu imali pristup kući ni ključ...

Dakle suprug je može tužiti i zahtjevati pristup.

Bilo bi baš zgodno uvaliti im jedan stari ormar u garažu i po jedan u svaku sobu. 8-)

Zlobno, ali ima pravo na to zar ne?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Matematika:

 

1/4 + 1/6 = 3/12 + 2/12 = 5/12, što je više od 1/3.

 

Što točno piše u zemljišnoj knjizi? Je li moguće da se u postupku razvrgnuća pozivate na 1/3? Ili nešto drugo ne štima?

 

Terminologija:

 

Supruga od strica se obično naziva strina, za razliku od tetke koja je sestra oca ili majke. Doduše, to se razlikuje po krajevima, a i familije imaju svoje posebne običaje.

 

 

Što bi bio "posebni pravni temelj" ne znam točno , pa sam zato i napisao da pitate odvjetnika. Ne pada mi na pamet ništa osim posebnog ugovora.

 

Pristup kući ne znači i da ljudima možete upadati u stan, zbog načela nepovredivosti doma. Oni su u tom stanu legalno, dok se ne donese neka odluka. Ali pristupati zemljištu bi mogli, kao i zajedničkim dijelovima (tavan), a vjerojatno biste mogli tražiti i pristup prostorijama koje nisu dio stambenog prostora. Isto tako suvlasnik ima pravo na stanarinu, kao što ste i zatražili.

 

Postojanje novogradnje u njihovom vlasništvu je nebitno. To bi imalo značenje u slučaju da ih se prisilno iseljava, jer bi imali nužni smještaj što je preduvjet za takvo iseljenje.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ispravak matematičkog računa.

 

Dakle moj pok. svekar je posjedovao 1/4 nakon smrti majke i njegov brat (stric mog muža) također 1/4, a 1/2 ostala je djedu. Od te polovine, nakon smrti djeda je onda svekar dobio 1/6, dakle ukupno 1/12 pa je to:

 

1/4 +1/12 = 4/12 (1/3).

I naravno da je stričeva žena strina.

Danas sam među kupusom papira našla još i jedan zapisinik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga.

Tamo sam našla kako je ta kuća doista mijenjala vlasništvo iza pokojne bake.

Dakle: baka je imala 6/12,(1/2), a djed drugu polovicu.

Nakon njene smrti svaki sin je dobio 3/12 jer se djed odrekao svog udijela u nasljedstvu u njihovu korist (s tim da je zadržao svoju polovicu).

Nakon smrti strica njegove 3/12 ravnopravno su nasljedili strina, bratić i sestrična, svaki po 1/12.

 

Upravo u tom zapisniku koji sam našla strina zastupa bratića i sestričnu (ima punomoći) što ide u prilog da je itekako znala tko je vlasnik nekretnine i u kojem dijelu te da je i sama imala 1/12. Ostavina iza djeda tada još nije bila provedena.

Mislim da nam ovaj zapisnik ide u prilog, zar ne?

:palac:

 

Znači da je ona znala čije je to vlasništvo i da nije bila u nesmetanom posjedu jer se pok. svekar protivio, tražio svoj dio, tražio da se postigne dogovor.

Kasnije su se vjerojatno ona i njen sin odrekli u korist sestrične kako bi ona imala većinski dio.

Koliko sam ja uspjela shvatiti ovaj postupak razrješenja suvlasništva bi trebao biti relativno brzo gotov jer se radi o vanparničnom postupku.

Odvjetnik kaže max. 2 godine. Uostalom, sve dok je suprug suvlasnik teče mu vrijeme i za drugi spor - dio najamnine koji ih traži.

Oko još jedne stvari postoji nesuglasje. U sklopu okućnice nalazi se i garaža. Ona je napravljena kasnije kad je već pok. svekar odselio. Sestrična tvrdi da je to zidao njen otac, a ne djed...

Međutim sama stvar je u biti besmislena jer ta vrijednost garaže i same kuće je minorna u odnosu na samu cijenu zemljišta.

Čak je sestrična na tom ročištu na licu mjesta tražila da se garaža izuzme. Sutkinja nije na to reagirala, a na naš odvjetnik je rekao da su za to trebali ići u parnični postupak i da je suprug idealni suvlasnik cijele nekretnine, dakle i zemljišta i kuće i garaže i da je to nesporno.

I nemamo na žalost mi ni vremena, ni živaca inatiti se s tim ljudima, ali ta stvar jednostavno već predugo traje. Sud je bio krajnja opcija jer inače nikad nebi to uspjeli riješiti. Do sada su uvijek odbijali dogovor, a tek unazad nekoliko godina su kao načelno pristali na isplatu, ali po bezobrazno niskoj cijeni.

Što kada sud to konačno procijeni, što onda ako su oboje zainteresirani za kupnju od onog drugog, kako to dalje riješiti? :misli:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Matematika: dakle 1/6 od 1/2. Onda dobro :-)

 

Tetka i strina: detalj je važan zbog (možebitno) različitih prava u ostavinskom postupku.

 

Sud je uvijek najgora opcija i zadnji izlaz; sudski postupak treba koristiti kad ništa drugo više nije moguće.

 

Rok: to ovisi o sudu, sucu i složenosti postupka. Vaš odvjetnik sigurno zna kako se kreću ti rokovi na sudu, ali se bojim da te 2 godine vrijede samo ako nema sporova. Zato protustranke i idu na tužbe i osporavanja, ne samo da oduljuju nego će i otežati prodaju kad dođe vrijeme.

 

Podjela: na kraju postupka razvrgnuća, ako nije moguća fizička dioba i ako ne postoje osobito opravdane okolnosti da jedan suvlasnik isplati drugoga (u Vašem slučaju ne postoje), sud će staviti nekretninu na prodaju. Kao kupci se mogu javiti i suvlasnici. Kako to tehnički ide, ne znam, nisam to (još) prošao u praksi :-)

 

Dokumenti koje ste našli idu Vam u prilog.

 

Ali ponovno bih Vas podsjetio na mogućnost da prodate svoj dio. Ako je zemljište atraktivno i postoji mogućnost gradnje puno većeg objekta ne bi trebao biti veliki problem naći kupca, mogli biste si tako uštedjeti puno vremena. Druga Vam je mogućnost da čekate, pa još malo, pa još godinu dana, pa još...

 

Meni bliska osoba vodi postupak razvrgnuća preko 10 godina. U tom slučaju (iznimno :-D nije kriv sud, nego je situacija puno složenija, toj osobi se ne žuri (iz financijskih razloga), u međuvremenu neki suvlasnici umru, pa treba obaviti ostavinski postupak, neki su u inozemstvu, dio pripada državi koja ne zna da je suvlasnik, neki su prodali svoj dio (idealni!).... Ali, tako to ide, i njoj je ispočetka izgledalo jednostavno.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Da i meni to za sada izgleda jednostavno. :-D

Samo su dva suvlasnika, i oboje su mlađi ljudi, pa valjda neće umrijeti ni jedno dok se spor ne riješi.

 

Ne razumijem još jednu stvar, suprug mi je prenio da se radi o vanparničnom predmetu.

Što to konkretno znači, te diobe su uvijek vanparnične ili?

Čini mi se da je odvjetnik prilikom sastavljanje tužbe tražio razvrgnuće suvlasništva isplatom.

Pouzdano znam da je prethodno suprug pitao da li ima drugačijih mogućnosti i dobio je odgovor da je u prednosti prvokupa ona koji je većinski vlasnik!!!

Kako sad vidim, izgleda da se radi o bezveznom odvjetniku, ali dobio ga je po preporuci!?!

 

Prije toga sam i ja išla na konzultacije sa jednim drugim odvjetnikom koji mi je rekao to isto.

Otpravio me iz kancelarije u 15 min, naplatio onako 100 kn na crno "da ne bude da smo razgovarali za ništa", naravno nije izdao račun i hvala-doviđenja.

Znam da su oni nužno zlo, ali nekad mi se čini da bi čovjek bolje sam sebe zastupao. :-(

 

Ja se do sada nisam puno miješala u cijeu stvar, ali poznavajući mog supruga morala sam "uskočiti" sa adekvatnim informacijama.

Moj suprug bi, da se njega pita, najradije toga riješio pošto-poto samo da ne mora voditi brigu o tome jer ga to užasno opterećuje. Toga su svjesni i oni sa druge strane, zato se tako i postavljaju.

U načelu se i ja slažem, ali ne mogu prihvatiti da nas netko drži za budale i nudi 1/3 stvarne cijene. Pa mislim da se za tu razliku isplati malo potruditi i ako treba pričekati.

 

I još nešto ne razumijem, ta njihova tužba za služnost - u kojem to smjeru ide? :-?

- da li da skidaju cijenu nekretnini kod procjene

- ili da ospori pravo na dio najamnine za koju smo ih također tužili

- Ili oboje?

 

Poznavajući suprotnu stranu, da su i postigli dogovor van suda, ne vjerujem da bi nikad bio u potpunosti ispoštovan, ni što se tiče iznosa, ni termina isplate.

Ako je odvjetnik u tužbenom zahtjevu predložio razvrgnuće suvlasništva isplatom, može li se to kako preformulirati i tražiti od suda da nakon procjene nekretninu da na dražbu gdje će se oboje moći javiti? :-?

Tim više ako procjenjena vrijednost bude niža od tržišne?

Vidjet ćemo epilog.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Razvrgnuće suvlasništva je (uvijek) vanaparnični postupak koji se provodi po posebnim, jednostavnijim pravilima od parnice.

 

Međutim, ako u toku toga postupka dođe do nekog spora u vezi sa samim predmetom (recimo, stranke se uopće ne slažu o veličini svojih dijelova ili si ne priznaju suvlasništvo) onda trebaju ići u parnicu.

 

Što se tiče razvrgnuća isplatom i slično, preporučujem Vam da malo pogledate sudsku praksu, ima takvih predmeta. Isplata se dosuđuje samo u vrlo posebnim slučajevima ili ako je većinski vlasnik to u vrlo visokom postotku. Ne sjećam se koliko, ali bilo je o tome na Legalisu, u svakom slučaju više od 2/3.

 

Odvjetnika ima svakakvih, ali mislim da je osnovni problem što moraju svaštariti da bi preživjeli, pa zaborave neka područja koja rjeđe rade i ne prate sve promjene na svim područjima koja moraju pokrivati. Razlog zbog kojega se ne možete zastupati sami dok ne steknete iskustvo je taj što odvjetnici temeljem iskustva dobro poznaju postupovna pravila koja izgledaju jednostavno, ali se na njima dosta lako i poskliznuti. Osim toga, suci nerado imaju posla sa strankama bez odvjetnika.

 

Zahtjev za razvrgnuće se može preformulirati.

 

Prvo ste napisali da protustranke traže dosjelost, a sada služnost. To su dvije vrlo različite stvari.

 

Služnost je oblik tereta koji se upisuje u zemljišnu knjigu, i u slučaju prodaje novi vlasnik isto mora trpjeti taj teret. Tipična služnost je pravo prolaza po tuđem zemljištu. To sigurno umanjuje cijenu, a osigurava određeno pravo nevlasniku.

 

Kad ste već ušli u problematiku i čitali i Zakon o vlasništvu, preporučujem da pogledate, osim sudske prakse, i Zakon o zemljišnim knjigama.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nemam sad tu tužbu kod sebe jer je muž original ostavio kod odvjetnika.

U ponedjeljak ide k odvjetniku na konzultacije i napisat će odgovor pa ce donjeti doma original.

Strina se mislim poziva na obje stvari - i dosjelost i služnost, tvrdi da je u poštenom posjedu već više od 30 godina..., i da je pokojni djed kad se odselio njoj ostavio nekretninu na korištenje.

To nije ničim argumentirano. Ona se doduše poziva ne neke svjedoke.

Oporukom je djed tu svoju polovicu ostavio njenoj djeci, a svekar je po toj oporuci tražio nužni dio.

Samo sam jednom pročitala tužbu, pa moguće da sam nešto i krivo zapamtila, a "nisam baš doma" sa svom ovom pravnom terminologijom.

Zato se sigurno ne bi upustila u sudovanje bez odvjetnika, ali kao što i sami kažete i njima je ponekad potreban mig da malo promisle koje su im sve mogućnosti na raspolaganju, a onda neka to formuliraju na pravi način.

Malo me sad to brine. :panika:

 

Koji su njeni argumetni za služnost, odnosno dosjelost?

Znam u načelu što služnost znači, npr. moraš trpjeti da ti susjed prolazi preko zemlje ako nema drugog pristupa, moraš trpjeti vodovodnu, ili strujnu mrežu isl., i to je upisano u ZK,...

Ali zar moraš trpjeti da ti netko stanuje u stanu i sa tvog prozora gleda svoju kuću, a ti ne možeš ni blizu? To mi je malo "to much"!!? :ljut:

 

U tužbi je tražila, čini mi se, da se služnost upiše u vlasnički list i fiktivno je tužila i svoju kćer koja je 2/3 vlasnica.

 

Žena fakat živi tamo već godinama. i provjereno je prijavljena na toj adresi, a ne u svojoj kući. :panika:

 

Gdje najlakše doći do sudske prakse i što tražiti? (stvarno pravo - razvrgnuće suvlasništva - dosjelost, služnost)

Bovu mi je dao sljedeći link:

http://www.zupsudkc.hr/

Ima li još nešto gdje bi se moglo prekopati? :-?

 

 

Vidim da to neće biti tako jednostavno kako se činilo na početku, imaš pravo KroničnaStranko.

A da je jednostavno, i da imamo posla sa razumnim ljudima to bi se već riješilo barem prije pet godina.

1994 godine je okončana ostavinska rasprava iza djeda, kojom je svekar dobio tih konačnih 1/3.

Svekar je umro 2002 godine, a 2004 okončana je ostavinska rasprava iza njega. Imaju li te godine kakvu težinu?

Da li idu u prilog strini jer je duže bila u nekretnini?

 

Odoh sad proučavati teminologiju najprije pa onda probati iskopati sudsku praksu.

Hvala na savjetima.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Evo ja čitala malo lektire i radila domaću zadaću....

 

Muči me ta služnost.

 

Zakon o vlasništvu i dr. stvarnim pravima

Služnosti - stjecanje

c) osnivanjena temelju zakona

Članak 228.

 

(1) Neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon.

 

(2) Tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

 

Dosjelost služnosti

 

Članak 229.

 

(1) Stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

 

(2) Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

 

(3) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

 

 

Što to znači za nas? :-?:-o

 

Žena živi tamo fakat od kako se udala, čini mi se od 1968 godine.

Ali konačna podjela nekretnine na 2/3 odnosno 1/3 na mog pok. svekra provedena je 2004 godine, ali i prije je svekar imao 1/4, nakon majčine smrti.

 

U jednom trenutku je strina i sama bila vlasnica 1/12, - to je nasljedila nakon što je umro njezin muž, dakle stric moga muža. Toga se odrekla u korist kćeri.

U tom trenutku je djed mog muža bio još živ i imao je 1/2 kuće.

Ima li to sada kakve veze? :misli:

 

Nema nekog pisanog zapisa iza djeda da je njoj ostavio da tamo živi, što ona tvrdi u tužbi, oprukom je ostavio svoj dio njenoj djeci. Strina je vlasnica kuće u susjedstvu 1/1 (opet ja o tome).

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dakle, ona se poziva na služnost, a ne stjecanje vlasništva, temeljem dosjelosti.

 

O ovom obliku služnosti na koji se poziva Vaša strina ne bih znao, ali dvije stvari mi se čine prilično sigurnim.

 

Prvo je da strina, sasvim dokazivo, zna tko je u kojem trenutku vlasnik nekretnine, i dakle zna da to nije ona. Bila je nasljednik u ostavinskom postupku i tu se mogla pozivati na neka svoja posebna prava, možebitnu usmenu oporučnu želju ostavitelja itd. Isto tako, nikad nije bila samostalno u posjedu, itd. Čini mi se da ona zapravo naknadno na neki način pokušava ishoditi pravo doživotnog uživanja, kad to već nije regulirala dok je bilo vrijeme.

 

Drugo, vlasnička prava nespornog zemljišnoknjižnog vlasnika su iznad svega toga, pitanje je "samo" procedure da se to razriješi. Nije upitan konačni rezultat nego vrijeme.

 

Sudsku praksu imate na stranicama Vrhovnog suda, ona dijelom obuhvaća i odluke nižih sudova, ne samo VS.

 

Možete pogledati i praksu Ustavnog suda.

 

www.vsrh.hr

 

www.usud.hr

 

I nemojte pretjerivati, jer ćete se pretvoriti u one požutjele tipove koje možete sresti po sudskim hodnicima s hrpama papira koji izgledaju kao paragrafi i čitav su si život pretvorili u jednu veliku parnicu :-D

 

Ili još gore, počet ćete davati pravne savjete na Legalisu u 8 ujutro.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ha-ha, nedaj Bože da sam na Legalisu već od 8, ali od 10 to je uredu? :-D

Evo što sam našla ( a nisam još žuta)

 

STJECANJE SLUŽNOSTI DOSJELOŠĆU

• Na temelju samoga zakona služnost u nas nastaje samo u jednom slučaju, a to je dosjelost

• Pretpostavka za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću su da posjed prava stvarne služnosti mora biti pošten i istinit

• Rok posjedovanja je 20 godina i jedinstven je

Posjednik je pošten ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo izvršavati tu služnost

• Posjed je istinit ako ga posjednik nije izvršavao silom, potajno ili zlouporabom povjerenja

• Za služnosti koje se vrlo rijetko izvršavaju postavljen je dodatni uvjet, a to je da stjecatelj mora dokazati da je u tih 20 godina barem tri puta izvršio tu služnost

 

 

PRESTANAK SLUŽNOSTI

• 1. Propast stvari (kad propadne poslužna stvar ili se stavi izvan prometa)

• 2. Odreknuće (to je jednostrana izjava ovlaštenika služnosti)

• 3. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta

• 4. Sjedinjenje (to je spajanje vlasništva poslužne i povlasne stvari u jednoj osobi) (misli da je to bitno jer je žena imala u jednom trenutku 1/12)

• 5. Prestanak ovlaštenika (samo osobne služnosti prestaju smrću ovlaštenika, a stvarne ostaju)

• 6. Ukinuće (kad prestane razumna svrha trebala bi prestati i služnost)

 

No vidjet ćemo što danas na sve kaže odvjetnik

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Od 10 je u redu, ali počeli ste od pola deset, to su prvi simptomi :-) .

 

Dakle, sad već o tim stvarima znate više od mene i ja vam dalje ne mogu pomoći. Bilo bi dobro da se javi i koji profić, ali mi se čini da su oni pomalo digli ruke od Legalisa.

 

Dalje, u se i u svoje kljuse, i budite pristojni sa svojim odvjetnikom :-D I odvjetnici su ljudi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ali večinna njih(odvjetnika) vidi stranku kao hrpu love a ne kao osobu kojoj je potrebna pomoć ,koju će pružiti i za istu ispostaviti korektan račun.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dakle,

Konačno imam sve papire u rukama pa zanam tko koga i što kome...

 

Suprug je podnio:

- prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice

- tužbu za potraživanje najmanine za korištenje 1/3 dijela

Sve je upućeno prema 2/3 suvlasnici.

 

Dalje, majka 2/3 suvlasnice koja s njom živi u kući podnosi

- tužbu radi utvrđenja postojanja osobne služnosti i upisa tog pava u ZK.... (opstruira strina posao)

 

Odosmo sada sastavljati odgovor na tu tužbu....

 

Svaki pametan prijedlog više je nego dobrodošao

Hajde veterani....pokažite se :mase1:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Za početak: napisali ste da se strina poziva na dosjelost, a traži osobnu služnost.

 

Sudovi su se pogrešno upuštali u ocjenu savjesnosti i nesavjesnosti posjeda u odnosu na sticanje osobne služnosti stanovanja dosjelošću. Naime, treba razlikovati osobne služnosti od stvarne služnosti. Samo se stvarne služnosti mogu steći dosjelošću.

 

....

Osobna služnost stanovanja stiče se po pogodbi, .....

 

Vrhovni sud, Rev 419/03-2.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

:hvala: KroničnaStranko

 

Sve napisali i održali pravnu lekciju strini, odvjetniku i sudu....

 

Odvjetnik oduševljen pita što sam po struci, tko je to pisao i kaže da tu nema šta dodati ni u pogledu forme, ni samih činjenica.

I naravno odbio da bilo što naplati. :pljesce:

 

Ali... danas smo dobili još jednu čestitku: a to je Obavjest o upisu zabilježbe postojanja spora -iz zemljišnoknjižnog odjela.

Rok žalbe je naravno opet 15 dana.

Da li na to treba odgovarati i tažiti da se briše zabilježba spora i priložiti žalbu ili bi Općinski sud kojem je upućen predmet (kad riješi žalbu u našu korist) to trebao sam provesti?

Kako to ide?

Procedura... :-?

Naravno konzultirat ćemo se i sa tim istim odvjetnikom, ali ako tko ima iskustva....

Hvala i pozdrav...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ruby je napisao:

....

I naravno odbio da bilo što naplati. :pljesce:

...

 

He, he, napisao sam Vam da su i odvjetnici ljudi :-D

 

Zabilježbu spora ne možete izbrisati dok traje spor (parnica) koji je zabilježen. Kad spor bude gotov, možete tražiti brisanje. Ako ne tražite, briše se po službenoj dužnosti nakon isteka određenog vremena, mislim da je 10 godina. Provjeriti u Zakonu o zemljišnim knjigama.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Znači li to da ne treba uopće reagirati na rješenje kojim se dopušta uknjižba zabilježbe postojanja spora?

Ili je pak ipak bolje uložiti prigovor i priložiti odgovor na tužbu (na temelju koje je izvršena zabilježba) i pozvati se na to da je tužba neosnovana?

:misli:

Zabilježba je tamo i naravno biti će dok se ne okonča spor...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Zemljišnoknjižni sud ne može odlučivati o tome je li tužba neosnovana ili ne. O tome će odlučiti parnični sud.

 

Dakle, zabilježba ostaje, a tužba i jest podnesena da bi se tako nešto upisalo u z.k. uložak. Žalbom nećete ništa postići ako je parnica u toku.

 

Očekujete li da će već nakon ovog ročišta parnica završiti? Je li to sudac najavio? Meni se čini da bi to bilo jako brzo.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ma kakvi, ništa se ne očekekuje.

Već unaprijed znamo da će se to zavlačiti duže vremena.

Dakle, nema smisla očitovati se zemljišnoknjižnom odjelu?

Tako sam nekako i mislila. :palacdolje:

Ali u biti to je bilo samo dio igre.

Mislim da je strina htjela samo uvesti zabilježbu spora u ZK da bi nekretnina prilikom procjene bila niže procjenjena, a vjerojatno nešto pokušava izvući i zbog drugog spora gdje tužimo sestričnu za najamninu.

Znam da će se to otezati, ali to pitanje se povlači već godinama. Obzirom da imamo problema sa djetetom, bili smo na korak do toga da prihvatimo bilo kakvu isplatu, ali ponuditi 2,5 puta manju cijenu od realne je ipak bezobrazno.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Sama zabilježba spora ne bi trebala utjecati na procjenu, a u slučaju da nekretnina ide na prodaju pricijenjena vrijednost je samo početna cijena s kojom se izlazi.

 

No, sudac u postupku razvrgnuća može ocijeniti da je potrebno postupak prekinuti dok se ne riješi spor. Nije obavezan da to učini jer se ne radi o sporu oko vlasništva, ali može ako ocijeni da treba.

 

Imate posla s hrvatskim sudstvom i ne očekujte ništa na brzinu. Ne zaboravite da postoji i mogućnost žalbe u sporu, pa će se slučaj pacati na županijskom koju godinu itd.

 

Ovakvo sudstvo postalo je sredstvo ucjene samo po sebi, jer se zbog dugih rokova isplati pokretati postupke i kad nemaju osnovu, samo radi blokiranja protustranke. Imate i na Legalisu dosta opisanih slučajeva primjene te metode. Vaša strina je to odlično shvatila. :-(

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Samo da izvjestim kako napreduje spor.

Budući da se nismo mogli dogovoriti oko vrijednosti nekretnine (razlika u između naše procjene i procjene protustraneke bila je više nego 100%!!! :namiguje: , sud je odredio da ovlašteni sudski vještak izvrši novu, treću procjenu.

Izašao je ovlašteni geodet koji je potvrdio svoj nalaz da je to doista ta nekretnine - i učinio izmjeru, a nedavno je došla i procjena.

Ta procjena je i dalje osjetno niža od realne tržišne, ali recimo da je puno bliža stvarnosti.

Procjena je gotovo identična našoj, dakle višoj.

Čekamo da se zakaže ponovno ročište, protustranka se nije žalila.

Zanima me ako netko zna možda postupak, kako to ide.

Ako se i dalje ne budemo mogli dogovoriti tko će od koga nekretninu otkupiti, nekretnina ide na dražbu.

I što onda?

Da li je početna cijena ta cijena koju je utvrdio sudski vještak?

I još jedno pitanje, kako ide postupak dražbe, znam da sudionici dražbe moraju uplatiti 10 ili 15% procjenjenog iznosa da bi sudjelovali na dražbi. Što ako u ugovorenom roku osoba koja je "izlicitirala" nekretninu ne izvrši uplatu, koje su posljedice i što se onda poduzima?

Hvala na odgovru i ozdrav svima

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ponovo podižem temu, jer eto epiloga.

Sud je donio rješenje :palac: kojim se razvrgava suvlasništvo civilnom diobom, budući da nije moguća geometrijska dioba, niti dioba isplatom.

Dakle, svaka od stranaka može pokrenuti dražbeni postupak.

I sad me dakako zanima kako to konketno ide.

 

Dakle:

1.- u kojem roku od ove presude se mora pokrenuti dražba, ili za to ne postoji rok?

2.- da li se može dogoditi da jedan suvlasnik dražbu pokrene, bez znanja drugog (konkretno onog koji ne živi u nekretnini), jer onaj koji živi u nekretnini, ako ništa drugo biti će obavješten o tome kad potencijalni kupci dolaze pogledati nekretninu?

3.- koja je početna cijena na I. dražbi?

4.- za koliko se može podizati cijena na dražbi, npr. da li je određen minimalni iznos npr. 1000 kn ili možda 10.000 kn?

5.- koji je rok za isplatu izlicitiranog iznosa (30 dana)?

6.- što ako kupac koji je dao najvišu ponudu ne uspije na vrijeme skupiti novac, da li se rok može prolongirati, da li tada dražba propada, ili pak sljedeća niža ponuda, tj. onaj koji je licitirao prvi niži iznos ima pravo kupnje?

7.- što je sa jamčevinom, ako kupac ne uspije isplatiti kupovinu, razlika u cijeni (valjda izmeđeu izlicitirane i prve niže ponude) se namiruje iz jamčevine + troškovi dražbe, koliki su to troškovi?

8. - što ako se na dražbu pojavi samo jedan kupac, koji je platio jamčevinu, ali ni on ne licitia, da li on mora kupiti nekretninu po toj početnoj cijeni, ili dražba propada i ide se na II dražbu, što je sa jamčevinom u tom slučaju?

Hvala puno na odgovorima, ako netko ima konkretno iskustvo

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad

Sign in to follow this  



×