Mrljavac objavljeno: 19. siječanj 2009. Dijeli objavljeno: 19. siječanj 2009. Od ropstva do Bijele kuće: emancipacija američkih crnaca ZAGREB, 19. siječnja 2009. (Hina/AFP) - Od dolaska prvih afričkih robova 1619. godine na obale britanske kolonije Virginije pa do izbora Baracka Obame u Bijelu kuću, američki su crnci prošli tešku bitku za jednopravnost. Donosimo glavne datume borbe za emancipaciju američkih crnaca. - 1862. - Republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Nakon Lincolnove pobjede na predsjedničkim izborima 1860. države Juga odlučile su se odcijepiti. Dolazi do građanskog rata između Sjevera i Juga, koji završava pobjedom Sjevera. - 1865. - 13. amandman Ustava abolira ropstvo. Osam od dvanaest prvih američkih predsjednika imali su robove. - 1868. - 13. amandman Ustava: svaka osoba rođena u SAD-a je američki državljanin i ima sva prava po zakonu. - 1896. - Odluka Vrhovnog suda kojom se legalizira segregacija ("odvojeni ali jednaki") i legaliziraju diskriminatorni zakoni južnih država. Crnci postaju žrtve nasilja, posebice rasističkih skupina poput Ku Klux Klana. - 1945. - General Dwight Eisehower po prvi puta integrira crnačke postrojbe u vojsku SAD-a. - 1949. - Desegregacija američke vojske nakon predsjedničkog ukaza. - 1954. - Vrhovni sud zabranjuje segregaciju u školama. - 1955. - Crnkinja Rosa Parks uhićena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu. Borac za ljudska prava Martin Luther King pokreće bojkot autobusa u Montgomeryu u Alabami. - 1957. - Zakon o građanskom pravu koji štiti pravo glasa crnaca. - 1960. - Novi zakon o građanskom pravu, koji se odnosi na pravo glasa crnaca i kažnjavanje određenih rasističkih zločina. - 1961. - "Putovanje slobode" antirastističkih pobornika na jugu. - 1963. - "Sanjao sam...": povijesni govor Martina Luthera Kinga pred oko 200.000 osoba u Washingtonu, koji govori o Americi bez rasizma. U Birminghamu u Alabami u eksploziji bombe u jednoj crkvi poginule su četiri crne djevojčice. - 1964. - Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir. - 1965. - Snage reda napadaju antirastističke pobornike u Selmi u Alabami. Predsjednik Lyndon Johnson određuje načela pozitivne diskriminacije, kako bi potaknuo zapošljavanje pripadnika manjina i potpisuje zakon o glasačkom pravu. - 1968. - Ubojstvo Martina Luthera Kinga, neredi u 125 gradova, dva crna američka sportaša na Olimpijskim igrama u Meksiku dižu šake u zrak kao znak potpore militantnoj skupini za zaštitu prava crnaca Crni panteri. - 1986. - Treći ponedjeljak u siječnju, posvećen Martinu Luther Kingu, postaje praznik. - 1989. - General Colin Powell postaje prvi afro-amerikanac imenovan na mjesto zapovjednika glavnog stožera američke vojske. On će također postati i prvi crnac na mjestu državnog tajnika. Na taj ga je položaj 2000. imenovao predsjednik George W. Bush. - 1992. - Rasistički nemiri u Los Angelesu u kojima je poginulo 59 osoba. Neredi su izbili nakon što su četiri policajca bijelca pretukla crnca Rodneya Kinga. - 1995. - Više od 800.000 crnaca okupilo se ispred Bijele kuće, označavajući dan "okajanja i pomirenja". "Marš milijuna" najveći ikad održan skup američkih crnaca ikada organizirao je Louis Farrakhan, kontoverzni glas crnačke zajednice. - 2008. - Barack Obama, dijete crnca iz Kenije i bijele Amerikanke, postaje prvi crni predsjednik Amerike. U Bijelu kuću do sada nikada nije ušao predsjednik koji nije bio bijelac. (Hina) Uloga "Prve dame" Sjedinjenih Američkih Država ZAGREB, 19. siječnja 2009. (Hina) - "Prva dama" termin je koji se koristi u SAD-u za suprugu predsjednika, a prva dama za svoj posao ne prima plaću i nema službenih obveza ali njezina uloga praktički nije ograničena: prva dama, zbog svojih "bračnih veza" može imati velikog utjecaja na političke odluke. U ranim danima povijesti SAD-a nije postojao općenito prihvaćen izraz za predsjednikovu suprugu. Veliki broj prvih dama same su birale kako žele da ih se naziva: "Lady", "Mrs. President" ili "Mrs. Presidentress". Povjesničari bilježe da je termin "prva dama" prvi puta upotrebljen 1849. godine kada je četvrti američki predsjednik Zachary Taylor u govoru na državnom pogrebu svoje supruge Dolley Madison nju nazvao "prvom damom". "Prva dama" najčešće je supruga predsjednika, ali ako on nije oženjen, ili je udovac, tu ulogu može preuzeti i neka druga žena. Harriet Lane, nećakinja neoženjenog američkog predsjednika Jamesa Buchanana bila je prva žena koja je nosila titulu Prve dame dok je i obnašala tu dužnost. Izraz "prva dama" postao je prihvaćen diljem SAD-a 1877. kada je Mary C. Ames napisala članak u listu Independent opisujući inauguraciju predsjednika Rutherforda B. Hayesa i njegovu vrlo popularnu suprugu Lucy Webb Hayes. Neke prve dame ostale su zapisane u povijesti, a neke su već odavno zaboravljene. Prema povjesničarima, Eleanor Roosevelt je bila najaktivnija prva dama i bila je bitan faktor u donošenju odluke da se SAD uključi u Drugi svjetski rat. Ona je bila predsjednica odbora zaduženog za sastavljanje Deklaracije o ljudskim pravima, te predstavila Deklaraciju u UN-u 1948. godine, tri godine nakon smrti svog supruga. Jacqueline Kennedy očarala je svijet svojim stilom, elegancijom i šarmom. Četrnaest godina nakon smrti, ona je i dalje jedna od najpopularnijih prvih dama SAD-a. Među još uvijek živućim prvim damama, jedna koja je izazvala niz kontroverzi bila je Betty Ford. Ona je slavila odluku Vrhovnog suda o pravu na pobačaj te rušila tabue otkrivajući da boluje od raka dojke. Rosalynn Carter predsjednik je slao na misije diljem zemalja Latinske Amerike, a Nancy Reagan i Barbara Bush svoje su uloge ograničile na podršku karitativnog tipa. Hillary Clinton je postala prva i jedinstvena prva dama koja je bila izabrana u Senat. Kandidirala se na predsjedničkim izborima te mogla postati prva predsjednica SAD-a. Laura Bush je prije svega pokušala djecu naučiti čitati, te se uključila u niz aktivnosti, poput borbe protiv srčanih bolesti kod žena. Michelle Obama ući će u povijest kao prva crna prva dama Amerike. (Hina) Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.