Jump to content

Od ropstva do Bijele kuće: emancipacija američkih crnaca


Mrljavac

Preporučene objave

Od ropstva do Bijele kuće: emancipacija američkih crnaca

 

ZAGREB, 19. siječnja 2009. (Hina/AFP) - Od dolaska prvih afričkih robova 1619. godine na obale britanske kolonije Virginije pa do izbora Baracka Obame u Bijelu kuću, američki su crnci prošli tešku bitku za jednopravnost.

 

Donosimo glavne datume borbe za emancipaciju američkih crnaca.

 

- 1862. - Republikanski predsjednik i abolicionist Abraham Lincoln emancipira crnce u konfederalnim državama američkog Juga. Nakon Lincolnove pobjede na predsjedničkim izborima 1860. države Juga odlučile su se odcijepiti. Dolazi do građanskog rata između Sjevera i Juga, koji završava pobjedom Sjevera.

 

- 1865. - 13. amandman Ustava abolira ropstvo. Osam od dvanaest prvih američkih predsjednika imali su robove.

 

- 1868. - 13. amandman Ustava: svaka osoba rođena u SAD-a je američki državljanin i ima sva prava po zakonu.

 

- 1896. - Odluka Vrhovnog suda kojom se legalizira segregacija ("odvojeni ali jednaki") i legaliziraju diskriminatorni zakoni južnih država. Crnci postaju žrtve nasilja, posebice rasističkih skupina poput Ku Klux Klana.

 

- 1945. - General Dwight Eisehower po prvi puta integrira crnačke postrojbe u vojsku SAD-a.

 

- 1949. - Desegregacija američke vojske nakon predsjedničkog ukaza.

 

- 1954. - Vrhovni sud zabranjuje segregaciju u školama.

 

- 1955. - Crnkinja Rosa Parks uhićena je nakon što je odbila svoje mjesto u autobusu prepustiti bijelcu. Borac za ljudska prava Martin Luther King pokreće bojkot autobusa u Montgomeryu u Alabami.

 

- 1957. - Zakon o građanskom pravu koji štiti pravo glasa crnaca.

 

- 1960. - Novi zakon o građanskom pravu, koji se odnosi na pravo glasa crnaca i kažnjavanje određenih rasističkih zločina.

 

- 1961. - "Putovanje slobode" antirastističkih pobornika na jugu.

 

- 1963. - "Sanjao sam...": povijesni govor Martina Luthera Kinga pred oko 200.000 osoba u Washingtonu, koji govori o Americi bez rasizma. U Birminghamu u Alabami u eksploziji bombe u jednoj crkvi poginule su četiri crne djevojčice.

 

- 1964. - Martin Luther King dobio je Nobelovu nagradu za mir.

 

- 1965. - Snage reda napadaju antirastističke pobornike u Selmi u Alabami. Predsjednik Lyndon Johnson određuje načela pozitivne diskriminacije, kako bi potaknuo zapošljavanje pripadnika manjina i potpisuje zakon o glasačkom pravu.

 

- 1968. - Ubojstvo Martina Luthera Kinga, neredi u 125 gradova, dva crna američka sportaša na Olimpijskim igrama u Meksiku dižu šake u zrak kao znak potpore militantnoj skupini za zaštitu prava crnaca Crni panteri.

 

- 1986. - Treći ponedjeljak u siječnju, posvećen Martinu Luther Kingu, postaje praznik.

 

- 1989. - General Colin Powell postaje prvi afro-amerikanac imenovan na mjesto zapovjednika glavnog stožera američke vojske. On će također postati i prvi crnac na mjestu državnog tajnika. Na taj ga je položaj 2000. imenovao predsjednik George W. Bush.

 

- 1992. - Rasistički nemiri u Los Angelesu u kojima je poginulo 59 osoba. Neredi su izbili nakon što su četiri policajca bijelca pretukla crnca Rodneya Kinga.

 

- 1995. - Više od 800.000 crnaca okupilo se ispred Bijele kuće, označavajući dan "okajanja i pomirenja". "Marš milijuna" najveći ikad održan skup američkih crnaca ikada organizirao je Louis Farrakhan, kontoverzni glas crnačke zajednice.

 

- 2008. - Barack Obama, dijete crnca iz Kenije i bijele Amerikanke, postaje prvi crni predsjednik Amerike. U Bijelu kuću do sada nikada nije ušao predsjednik koji nije bio bijelac.

 

(Hina)

 

 

 

Uloga "Prve dame" Sjedinjenih Američkih Država

 

ZAGREB, 19. siječnja 2009. (Hina) - "Prva dama" termin je koji se koristi u SAD-u za suprugu predsjednika, a prva dama za svoj posao ne prima plaću i nema službenih obveza ali njezina uloga praktički nije ograničena: prva dama, zbog svojih "bračnih veza" može imati velikog utjecaja na političke odluke.

 

U ranim danima povijesti SAD-a nije postojao općenito prihvaćen izraz za predsjednikovu suprugu. Veliki broj prvih dama same su birale kako žele da ih se naziva: "Lady", "Mrs. President" ili "Mrs. Presidentress".

 

Povjesničari bilježe da je termin "prva dama" prvi puta upotrebljen 1849. godine kada je četvrti američki predsjednik Zachary Taylor u govoru na državnom pogrebu svoje supruge Dolley Madison nju nazvao "prvom damom".

 

"Prva dama" najčešće je supruga predsjednika, ali ako on nije oženjen, ili je udovac, tu ulogu može preuzeti i neka druga žena. Harriet Lane, nećakinja neoženjenog američkog predsjednika Jamesa Buchanana bila je prva žena koja je nosila titulu Prve dame dok je i obnašala tu dužnost. Izraz "prva dama" postao je prihvaćen diljem SAD-a 1877. kada je Mary C. Ames napisala članak u listu Independent opisujući inauguraciju predsjednika Rutherforda B. Hayesa i njegovu vrlo popularnu suprugu Lucy Webb Hayes.

 

Neke prve dame ostale su zapisane u povijesti, a neke su već odavno zaboravljene. Prema povjesničarima, Eleanor Roosevelt je bila najaktivnija prva dama i bila je bitan faktor u donošenju odluke da se SAD uključi u Drugi svjetski rat.

 

Ona je bila predsjednica odbora zaduženog za sastavljanje Deklaracije o ljudskim pravima, te predstavila Deklaraciju u UN-u 1948. godine, tri godine nakon smrti svog supruga.

 

Jacqueline Kennedy očarala je svijet svojim stilom, elegancijom i šarmom. Četrnaest godina nakon smrti, ona je i dalje jedna od najpopularnijih prvih dama SAD-a.

 

Među još uvijek živućim prvim damama, jedna koja je izazvala niz kontroverzi bila je Betty Ford. Ona je slavila odluku Vrhovnog suda o pravu na pobačaj te rušila tabue otkrivajući da boluje od raka dojke. Rosalynn Carter predsjednik je slao na misije diljem zemalja Latinske Amerike, a Nancy Reagan i Barbara Bush svoje su uloge ograničile na podršku karitativnog tipa.

 

Hillary Clinton je postala prva i jedinstvena prva dama koja je bila izabrana u Senat. Kandidirala se na predsjedničkim izborima te mogla postati prva predsjednica SAD-a.

 

Laura Bush je prije svega pokušala djecu naučiti čitati, te se uključila u niz aktivnosti, poput borbe protiv srčanih bolesti kod žena.

 

Michelle Obama ući će u povijest kao prva crna prva dama Amerike.

 

(Hina)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija