Pobijanje darovnog ugovora ostavitelja

[logika]

Poštovani forumaši, poznavatelji propisa, ljubazno molim da mi odgovorite ako zasigurno znate na slijedeće upite;

1. Da li temeljem Zakona o nasljeđivanju (ili nekom drugom zakonu)je moguće izvršiti pobijanje ugovora o darovanju kojeg je za života napravio sada pokojnik-ostavitelj i to u korist samo jednog pravnog nasljednika a u prekomjernoj vrijednosti?

2. Ako se radi o Zakonu o nasljeđivanju ili nekom drugom zakonu (ljubazno molim navesti točno kojem zakonu), po kojem članku ili člancima drugi pravni nasljednici mogu vršiti takvo pobijanje darovnog ugovora?

3. Da li se takvo pobijanje darovnog ugovora vrši na ostavinskoj raspravi ili u parničnom postupku?

Naime situacija je slijedeća;Supružnici žive dugo u braku, stječu i stvaraju imovinu koja se vodi na suprugovo ime. U braku imaju dvoje djece. Nakon suprugove (očeve) smrti utvrđuje se da se na njegovo ime vodi mali gotovo bezvrijedni dio imovine (uglavnom njegovo skromno nasljeđe od roditelja), a sva ostala vrijedna imovina (po slobodnoj procjeni cca 95%) da je upisana temeljem "nekog" darovanja na ime jednog djeteta o čemu drugo dijete i majka tj. supruga ništa ne znaju. Za spomenuti je da jedno dijete (tzv.daroprimatelj) živi s obitelji u zajednici s roditeljima u njihovoj imovini, a drugo dijete ne. Dakle nakon smrti supruga i oca, majka i drugo dijete od te vlastite i roditeljske imovine nemaju ništa, odnosno dijete-daroprimatelj tvrdi da je sva gore navedeno vrijedna imovina njegovo vlasništvo i da nije niti može biti predmet ostavinske rasprave.

Na ovom forumu naiđoh na pravne savjete o pobojnosti ugovora o prekomjernom darovanju i pravu zakonskih-univerzalnih nasljednika (u ovom slučaju supruge i drugog djeteta) na nužni dio.

S toga su mi potrebni točni decidirani odgovori na gore postavljena pitanja dakle naslovi Zakona i članci istih na kojima su se temeljili na forumu davani savjeti.

Unaprijed ljubazno zahvaljujem na trudu, razumijevanju i pomoći.

[notarica]

logika je napisao:

 

1. Da li temeljem Zakona o nasljeđivanju (ili nekom drugom zakonu)je moguće izvršiti pobijanje ugovora o darovanju kojeg je za života napravio sada pokojnik-ostavitelj i to u korist samo jednog pravnog nasljednika a u prekomjernoj vrijednosti?

Po Zakonu o nasljeđivanju moguće je tražiti da se iz darovanog vrati onaj dio koji je potreban radi namirenja nužnog dijela nužnih nasljednika.

Po Zakonu o obveznim odnosima moguće je ugovor pobijati zbog npr. poslovne nesposobnosti ugovornih strana, mana volje (sile, prijetnje, zablude...)

 

2. Ako se radi o Zakonu o nasljeđivanju ili nekom drugom zakonu (ljubazno molim navesti točno kojem zakonu), po kojem članku ili člancima drugi pravni nasljednici mogu vršiti takvo pobijanje darovnog ugovora?

Čl. 69-84 Zakona o nasljeđivanju.Pogledajte i odredbeo uračunavanju darova zakonskom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Čl. 89-101.

 

3. Da li se takvo pobijanje darovnog ugovora vrši na ostavinskoj raspravi ili u parničnom postupku?

Zahtjev se postavlja na ostavinskoj raspravi. Ako se svi sunasljednici sporazume, sve će se riješti na ostavini. Ako se nećete moći sporazumijeti, tada se stvar rješava u parnici.

[logika]

Poštovana notarica, puno hvala na odgovoru, a sada se bacam na proučavanje navedenih članaka i zakona. Puno ste mi pomogli i još jednom veliko hvala.

[bovu]

kao što ste naveli supružnici za vrijeme zajedničkog života stječu i stvaraju imovinu.

imovina stečena u braku je bračna stečevina i bez obzir a čijem imenu bila ona je zajednička (1/2 i 1/2) i njome jedan partner može raspolagati samo uz suglasnost drugog partnera.

u navedeno spada i darovanje imovine.

ako je imovina darovana jednom djetetu od strane jednog bračnog partnera bez suglasnosti i znanja drugog isti darovni ugovor je protivan zakonu.

neka majka pokrene pitanje bračne stečevine.

od cijelokupne zajedničke imovine njena je 1/2

tužbom tražiti poništenje darovnog ugovira(i bilo kakvog drugog ugovora ,zbog bračne stečevine)

 

pregledaj praksu Vrhovnog suda

bračna stečevina

[kris222]

Ovako... Djed je potpisao darovni ugovor sa najmlađim sinom (ima još dvoje djece) o darovanju kuće na moru. Ugovor je potpisan na prevaru. Djed uopće nije išao kod javnog bilježnika nego mu je sin dao ug na potpis doma, te je sin svojim vezama ug ovjerio kod bilježnika bez prisustva djeda. Upisao se kao vlasnik nekretnine u 10m j2009. Šest mj kasnije djed saznaje za to i hoće mirnim putem zatražiti sina da se nekretnina ponovo upiše na njega! Naravno sin se na to oglušuje...

Pitanje: kojim načinom djed može tražiti poništenje darovnog ugovora jer nikad njegova želja nije bila ostaviti nekretninu jednom sinu. Djed ima 90 god, ali psihofizički je jako stabilan i jedina greška mu je bila što je vjerovao sinu.

[logika]

bovu je napisao:

kao što ste naveli supružnici za vrijeme zajedničkog života stječu i stvaraju imovinu.

imovina stečena u braku je bračna stečevina i bez obzir a čijem imenu bila ona je zajednička (1/2 i 1/2) i njome jedan partner može raspolagati samo uz suglasnost drugog partnera.

u navedeno spada i darovanje imovine.

ako je imovina darovana jednom djetetu od strane jednog bračnog partnera bez suglasnosti i znanja drugog isti darovni ugovor je protivan zakonu.

 

neka majka pokrene pitanje bračne stečevine.

od cijelokupne zajedničke imovine njena je 1/2

tužbom tražiti poništenje darovnog ugovira(i bilo kakvog drugog ugovora ,zbog bračne stečevine)

pregledaj praksu Vrhovnog suda

bračna stečevina

 

Poštovani, molim pomoć i daljnje pojašnjenje:

 

majka nije u ostavinskom postupku postavila pitanje bračne stečevine, jer je zapravo najveći dio iste bio kao što je opisano otuđen uknjižbom na jedno dijete - tzv. daroprimatelja, ali je istaknuta spornost na određenim nekretninama koje su bile uknjižene na jedno dijete. Iskreno, mislila je da će se uspjeti s tim djetetom-tzv. daroprimateljem ipak nekako postići kompromis-te da se situacija ne "ZATEŽE", međutim to dijete se prema majci odnosi izuzetno ignorantski i ne priznaje joj nikakva njena prava (znate već kako mislim - uknjižba je provedena na ime kvazi-daroprimatelja i ne pada mu na pamet niti vlastitoj majci nešto priznati).

Temeljem ZN sud je proveo ostavinsku raspravu za nesporni dio imovine podjelom na jednake dijelove (ostavitelj bez oporuke), a ostale nasljednike uputio za sporne tzv.darovane nekretnine na ostvarivanje prava u parnici. Predmet je temeljem prigovora i žalbe tzv. nasljednika-daroprimatelja riješen tj. potvrđena je prvostupanjska presuda rješenja o nasljeđivanju. Ovo je postalo pravomoćno u veljači 2010.god.

 

Majka izričito želi i traži načine da se utvrdi "njena bračna stečevina od 1/2 dijela stečena u 57-godišnjem zajedničkom životu i stjecanju spornih nekretnina, pa molim da me uputite i savjetujete:

 

1. Da li ima na to pravo i osim pozivanja na OZ, na kojem pravnom temelju i u kojoj pravnoj formi tražiti to utvrđenje bračne stečevine (da li po osnovu ZOVDSP- prava vlasništva ili Obveznom zakonu - stjecanja bez osnove, budući joj nije i neće apsolutno biti teško putem svjedoka a i jednim pismenim očitovanjem tzv. daroprimatelja dokazati da je zaista zajedno sa suprugom u dugom vremenskom razdoblju stjecala sporne, otuđene nekretnine?

 

U ovom slučaju jako grubo je prekršen ZZK - jer je uknjižba izvršena uz grubo kršenje odredbi ovoga Zakona koji jasno određuje na kojem temelju i s kakvim dokumentima i na koji način se nečije vlasništvo može "opteretiti,ograničiti, UKINUTI itd" - već je uknjižba izvršena bez znanja tada živih roditelja i to temeljem samo izjave tzv.daroprimatelja kako je "predmetne nekretnine stekao u vlasništvo usmenim darovanjem od oca". Sve je zapravo otkriveno nakon smrti supruga i oca.

 

Napominjem da majka niti drugo dijete ne osporavaju ono što je i koliko je tzv. daroprimatelj uložio (to se jasno može odrediti i nema nikakvog spora oko toga) u predmetne nekretnine.

 

2. Da li nakon rješavanja gornje situacije, drugo dijete - sunasljednik ima prava tražiti na spornim nekretninama makar "nužni dio" zbog prekomjernog darovanja? Što je ovdje s rokovima, pravnim osnovom (da li stjecanje bez osnova pokrenuti) iili kojim drugim načinom?

 

Za navesti je još podatak da je sporna uknjižba učinjena krajem 2005.godine, da je ostavitelj/suprug/otac preminuo prije 3 god. dakle 2007.godine, da je za nesporne nekretnine po ostavitelju, ostavinski potupak na temelju ZN pravomoćno završen u veljači 2010. god.

 

Molim, ako možete pomoći u ovoj zavrzlami svojim znanjem, jako biste dobro djelo učinili za jednu majku koja je eto postala "pravno gledano" beskućnik nakon što je 57 god. uložila u stjecanje sigurnosti u starosti, a koja danas egzistira isključivo od naslj.obiteljske mirovne pok. supruga od cca 420 kn i uzdržavanjem drugog djeteta. Sada nikakve sigurnosti više nema i bojim se da će biti izbačena iz ?vlastite? kuće.

 

Unaprijed puno hvala svim dobrim znalcima i ljudima dobre volje na razumjevanju, pomoći i angažiranju u ovim pitanjima.

[logika]

@logika moli u svoje ime i za sebe, ali i za @kris222 u ovom naslovu i temi, ako tko može pokušati pomoći savjetima i odgovorima.

Hvala unaprijed!

[bovu]

promjena vlasnika nekretnine u gruntovnici nemože biti izvršena bez valjanog pravnog dokumenta a to je :

-kupoprodajni ugovor

-darobni ugovor

u oba slučaja treba tabularna izjava prednika da je suglasan da se imovina navedena u ugovoru upiše kao vlasništvo sljednika.

- ili odlukom suda.

 

potrebno je u gruntovnice izvaditi povjesni izvadak iz kog se vidi temeljem kojih pravni radnji je nekretnina promjenila vlasnika kao i ovjerene kopije istih dokumenata.

 

bili koji način prelaska vlasništva osporavati zbog povrede bračne stečevine

ako je imovina bračna stečevina i ugovor je sklopljen bez suglasnosti oba bračna partnera.

vlasnici bračne stečevine su oba bračna partnera i to u omjeru 1/2 i 2/1/2 bez obzira na čijem imenu(bračni partnera) je upisano vlasništvo nekretnine.

 

pregledajte sudsku praksu Vrhovnog suda RH radi boljeg upoznavanja saproblemom.

ali ipak vam je potrebna stručna osoba za pokretanje postupka.

[KronicnaStranka]

kris222 je napisao:

Ovako... Djed je potpisao darovni ugovor sa najmlađim sinom (ima još dvoje djece) o darovanju kuće na moru. Ugovor je potpisan na prevaru. Djed uopće nije išao kod javnog bilježnika nego mu je sin dao ug na potpis doma, te je sin svojim vezama ug ovjerio kod bilježnika bez prisustva djeda. Upisao se kao vlasnik nekretnine u 10m j2009. Šest mj kasnije djed saznaje za to i hoće mirnim putem zatražiti sina da se nekretnina ponovo upiše na njega! Naravno sin se na to oglušuje...

Pitanje: kojim načinom djed može tražiti poništenje darovnog ugovora jer nikad njegova želja nije bila ostaviti nekretninu jednom sinu. Djed ima 90 god, ali psihofizički je jako stabilan i jedina greška mu je bila što je vjerovao sinu.

 

Iz Zakona o obveznim odnosima:

 

Oblik ugovora

Članak 482.

(1) Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku.

(2) Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

 

Vaš djed bi trebao ustati tužbom i dokazati da dokument na temelju kojega je izvršen prijenos vlasništva nije javnobilježnički akt odnosno ovjerovljena privatna isprava, pa prema tome niti valjani darovni ugovor.

 

Ako je bilo kako ste opisali, onda je nesporno da javni bilježnik ne samo nije propisno i moralno postupio, nego je vjerojatno učinio i kazneno djelo, zajedno s unukom.

 

Postavlja se pitanje kako to dokazati?

 

Za to bi trebalo znati točnu proceduru ovjere dokumenta kod javnog bilježnika, a to bi vam najbolje mogao odgovoriti neki javni bilježnik.

 

Stranka koja ovjerava ugovor mora se osim na ugovor potpisati i u Upisnik o ovjerama i potvrdama koji vodi javni bilježnik.

 

Ako je bilo tako kako ste opisali, onda bi djedov potpis u toj knjizi morao biti krivotvoren, jer djed nije bio kod bilježnika. Također bi dolazilo u obzir dokazati, ako je moguće, da djed u dano vrijeme zabilježeno u upisniku nije mogao biti kod bilježnika jer je bio na nekom drugom mjestu.

 

Dakle, trebalo bi dokazati na temelju toga da postupak nije zakonito proveden. Nakon što bi vještak za rukopise to utvrdio (pri čemu treba znati da vještačenja rukopisa nisu naročito pouzdana), te na temelju iskaza djeda i eventalno svjedoka moglo bi se pobiti darovanje, upis u z.k., a i pokrenuti kazneni postupak protiv vinovnika.

 

Kaznena prijava može se podnijeti i odmah, pa bi u istražnom odnosno predistražnom postupku trebalo provjeriti autentičnost potpisa. Međutim, s kaznenom prijavom treba biti oprezan jer prijavljeni u slučaju neosnovane (što u praksi znači neuspješne) prijave može uzvratiti tužbom. Osim toga, ne možete biti sigurni da će taj postupak biti temeljito proveden.

 

Nažalost, ne vidim na koji biste drugi način mogli dokazati ono što želite. Naime, u svim zakonskim odredbama pretpostavlja se da je javni bilježnik osoba od osobitog povjerenja i moralnog integriteta i dane su mu takve ovlasti da je njegovo postupanje jako teško osporiti bez čvrstih dokaza.

 

Iskreno, teško mi je za vjerovati da je javni bilježnik ovjerio ugovor na način na koji ste to opisali.

[nada111]

molim odgovor na slijedece pitanje

 

ugovor o darovanju je sklopljen 1999 godine i ovjeren kod notara, nakon proteka nekoliko godina potpisana je nekakva izjava izmedju darodavca i daroprimatelja po kojoj taj ugovor ne vrijedi, darprimatelj je platio porez na promet nekretnina, no daro primatelj nije proveo u zemljisnim knjigama nekretninu i umro je a sada darodavatelj osporava tu nekretninu nasljednicima

 

dali izjava koja nije ovjerena kod notara moze staviti van snage ovjeren ugovor o darovanju nekretnine

[notarica]

Ako ta izjava između darovatelja i obdarenog po svom sadržaju predstavlja raskid darovnog ugovora, darovni ugovor više ne postoji.

Ovjera potpisa na raskidu nije nužna za pravnu valjanost raskida.

[malerica]

Može li se i kako pobijati darovni ugovor na osnovi obeštećenja za nužni dio nasljedstva? 

[Matrix]

prije 9 sati , malerica je napisao:

Može li se i kako pobijati darovni ugovor na osnovi obeštećenja za nužni dio nasljedstva? 

Može se zahtijevati uračunavanje darovane imovine pri izračunu nužnog dijela,no to neznači pobijanje u smislu poništenja ugovora ili njegove ništavosti,več isključivo redukciju dara u onoj mjeri koliko je potrebno da bi se nadopunio povrijeđeni nužni dio.

Zahtjev se ostvaruje tužbom koja je ograničena rokom od 3 godine računajuči od dana smrti ostavitelja,odnosno od dana proglašenja nestale osobe umrlom.

Naravno da tužba nije nužna ukoliko se takav zahtjev istakne u ostavinskom postupku i suprotna strana pristane na zahtjev,u suprotnom postoji spor koji se rješava u parnici.

[jelelena]

, Matrix je napisao:

Može se zahtijevati uračunavanje darovane imovine pri izračunu nužnog dijela,no to neznači pobijanje u smislu poništenja ugovora ili njegove ništavosti,več isključivo redukciju dara u onoj mjeri koliko je potrebno da bi se nadopunio povrijeđeni nužni dio.

Zahtjev se ostvaruje tužbom koja je ograničena rokom od 3 godine računajuči od dana smrti ostavitelja,odnosno od dana proglašenja nestale osobe umrlom.

Naravno da tužba nije nužna ukoliko se takav zahtjev istakne u ostavinskom postupku i suprotna strana pristane na zahtjev,u suprotnom postoji spor koji se rješava u parnici.

Postovanje,oprostite sto se ubacujem ovako ali vidim da vi ovdje spominjete rok od 3 god a ja imam isti slucaj,gdje se nismo uspjeli dogovoriti na ostavinskoj ( jedan nasljednik je pristao na izdvajanje u visini nuznog dijela a drugi nije ) i dobila sam rijesenje sa suda u kojem stoji da ce se ukoliko ne pokrenem parnicu u roku od 15 dana izdati rjesenje o naslijedjivanju kao da prigovora nema. Hvala unaprihed na odgovoru

[Matrix]

prije 3 sati , jelelena je napisao:

ali vidim da vi ovdje spominjete rok od 3 god

Da,radi se o roku iz čl.84 Zakona o nasljeđivanju

[jelelena]

Sto predstavlja onda ovaj rok od 15 dana koji mi sud daje za pokretanje parnice? 

[Matrix]

Prije 55 minuta, jelelena je napisao:

Sto predstavlja onda ovaj rok od 15 dana koji mi sud daje za pokretanje parnice? 

Pazite jednu stvar,rok iz čl.84 ZN je objektivan u kojem možete istaknuti prigovor radi povrijede nužnog dijela ili izravno ići tužbom,no kako ste vi u ostavinskom postupku istaknuli takav prigovor,a suprotna strana se usprotivila,smatra se da postoji spor koji se rješava u parnici na koju ste upućeni,odnosno da je u određenom roku pokrenete,radi se o roku  koji nikako ne treba miješati sa onim trogodišnjim  iz čl.84 ZN.

[jelelena]

prije 18 sati , Matrix je napisao:

Pazite jednu stvar,rok iz čl.84 ZN je objektivan u kojem možete istaknuti prigovor radi povrijede nužnog dijela ili izravno ići tužbom,no kako ste vi u ostavinskom postupku istaknuli takav prigovor,a suprotna strana se usprotivila,smatra se da postoji spor koji se rješava u parnici na koju ste upućeni,odnosno da je u određenom roku pokrenete,radi se o roku  koji nikako ne treba miješati sa onim trogodišnjim  iz čl.84 ZN.

Znaci da ju moram pokrenuti odmah ili nista od svega toga? 

Mozete mi reci samo jos nesto,ako se ja i drugi sunasljednici dogovorimo da ce me isplatiti da ja ne pokrecem parnicu,na koji nacin to treba uciniti?

Receno mi je da samo napravim kod javnog biljeznika izjavu da sam tad i tad primila taj i taj iznos na ime nuznog dijela iza pok djeda i da nemam vise nikakvih potrazivanja. Sud da ce po isteku roka od 15 dana izdati rijesenje kao da prigovora nije bilo i da je to to. Da li sam ja duzna platiti kakav porez na dobit na taj iznos ili nesto slicno? Hvala

[Matrix]

, jelelena je napisao:

ako se ja i drugi sunasljednici dogovorimo da ce me isplatiti

Takav sporazum je moguć i u ostavinskom postupku.

 

, jelelena je napisao:

Znaci da ju moram pokrenuti

Da,jer ste to inicirali prigovorom radi povrijede prava na nužni dio

[jelelena]

Prije 42 minuta, Matrix je napisao:

Takav sporazum je moguć i u ostavinskom postupku.

 

Da,jer ste to inicirali prigovorom radi povrijede prava na nužni dio

Nisam vam dobro objasnila situaciju,druga strana niposto ne bi htjela da se mora pojaviti na sudu i ukoliko bude morala tamo nece biti za nagodbu. Nagodbu nude iskljucivo u ovakvom obliku. Ja bih se isto radije nagodila. Pretpostavljam da u tom slucaju,ma kako god mi srocili izjavu da je to naknada za nuzni dio porezna taj novac gleda kao dar i naplacuje 4% poreza?

[jelelena]

..smije li se otici na razgovor ( odnosno pitati nesto sto ti nije jasno ) sucu od kojega ti je doslo rjesenje da te upucuje u parnicu. Parnicni postupak jos nije pokrenut. Hvala

[Ruby_Danderfluff]

, jelelena je napisao:

Nisam vam dobro objasnila situaciju,druga strana niposto ne bi htjela da se mora pojaviti na sudu i ukoliko bude morala tamo nece biti za nagodbu. Nagodbu nude iskljucivo u ovakvom obliku. Ja bih se isto radije nagodila. Pretpostavljam da u tom slucaju,ma kako god mi srocili izjavu da je to naknada za nuzni dio porezna taj novac gleda kao dar i naplacuje 4% poreza?

Pretpostavljam da je tako.

, jelelena je napisao:

..smije li se otici na razgovor ( odnosno pitati nesto sto ti nije jasno ) sucu od kojega ti je doslo rjesenje da te upucuje u parnicu. Parnicni postupak jos nije pokrenut. Hvala

Možete, suci obično imaju uredovne dane kad primaju stranke, telefonski se možete raspitati o tome.