Jump to content

naplata zadužnice za naplatu duga prije izdavanja


anonimno

Preporučene objave

Molim pomoć:

Poslovni odnos između TD"X"i TD"Y" traje kontinuirano već nekoliko godina: U tom odnosu stvoren je i dug TD"Y" , kao kupca, prije tri , pa i prije dvije godine. Ukupan dug je 15.000 KN. Ove godine, kao i dosada višekratno je postoja poslovni odnos između ta dva TD-a. Prije jednog poslovnog odnosa u ovoj godini, izdana je biako zadužnica TD "Y", prodavatelju TD"X". Nakon toga, višekratno je ponovno postojao poslovni odnos. Svaki poslovni odnos završio je redovnim plaćanjem dužnika TD"Y". Sada TD"X", želi naplatiti dug, zadužnicom , nastao prije izdavanja iste. Da li je to moguće, odnosno da li je to u skaldu sa pozitivnim normama i praksom?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postoji ovlaštenje, ali u istom poslovnom odnosu, nije definirano dosta toga, jer je TD"X" podnijelo kaznenu prijavu za k.d. Prijevare, a osim istog navodi se da je prijavljeno TD"Y", u svim poslovnim odnosima bilo kupac za treće TD, čiju konto karticu kupca istu dostavljaju uz kaznenu prijavu. Zasad mi je poznato da li je zadužnica bila nenaplativa, ili nešto treće, a što je dovelo do podnošenja kaznene prijave.

Hvala, Masteru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ako postoji ovlaštenje, i primatelj zadužnice je potpisao da je upoznat se sadržajem ovlaštenja, pri tome mislim da je bjanko zadužnica točno opisana (dužnik, vjerovnik, iznos, broj ovjere potpisa kod javnog bilježnika) možda bi trebalo pokušati da za iznos navodnog duga zasnuje sudski ili javnobilježnički polog te traži od suda izdavanje privremene mjere radi zabrane protivniku osiugranja naplate zadužnice.

 

međutim, sudska praksa prilično nevoljko gleda prema privremenim mjerama kontra zadužnice, mjenice kakvog drugog vrijednosnog papira, jer najćešće obrazloženja prijedloga, te eventualni predloženi dokazni postupak nije pravilno sastavljen a da bi se udovoljilo izdavanju privremene mjere koja u žalbi ne bu pala!

 

ali treba probati!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

Nadam se da se nisam kasno priključila. Kad se govori o zadužnici treba polaziti od dvije stvari. Prva da je ona zakonski dosta manjkavo regulirana. Naime, onih nekoliko članaka zakona koji je reguliraju su nedostatni za nešto što bi ja nazvala ''modernim'' i jakim sredstvom osiguranja u odnosu na ček i mjenicu. Dakle, logičnom se čini sve veća potreba da se zadužnica regulira posebnim Zakonom kao što su regulirani mjenica i ček.

Drugo i navažnije od čega treba polaziti jest to da ona predstavlja pravomoćno rješenje o ovrsi. Po mom mišljenju sve ono što možeš upotrijebiti protiv pravomoćnog rješenja o ovrsi možeš i protiv zadužnice.

Ovo je samo moje mišljenje pa ga treba uzimati sa zadrškom jer je praksa štura, zakon također, pa se oslanjam na logiku koja može biti i kriva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

E i zaboravih nešto. Ne brkajte zadužnicu sa vrijednosnim papirima. Ona samo ima neka obilježja koja imaju vrijednosni papiri, ali ona sama to nije. I ja sam pronašla u literaturi kako je neki teoretičari vole nazivati vrijednosnim papirom, ali ona je papir koji ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i penosi na ovrhovoditelja (vjerovnika) radi naplate.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Parnični postupak – dokazi i izvođenje dokaza

Zakon o parničnom postupku – Članak 220. st. 2.

XXVI Pž-3599/04-2

R J E Š E N J E

 

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, po sutkinji toga suda Branki Vučaj, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja [A-V] d.O.o. [Z], koga zastupa Tomislav Zorić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja [M] d.d. [Z], koga zastupa Desanka Vranjican, odvjetnica u Zagrebu, radi osiguranja tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv dijela rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj R1-45/04 od 15. travnja 2004. godine, dana 8. lipnja 2004. godine

 

r i j e š i o j e

Žalba se uvažava, ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj

R1-45/04 od 15. travnja 2004. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

Obrazloženje

Prvostupanjskim je rješenjem, radi osiguranja nenovčane tražbine – povrata dviju bianco akceptiranih mjenica i novčane tražbine – povrata stečenog bez osnove i naknade štete, određena privremena mjera, kojom se protivniku osiguranja zabranjuje podnošenje na naplatu dviju bianco akceptiranih mjenica izdanih od strane [Ž.Č.] i [V.Č.], uz mjenično očitovanje dano 13. prosinca 2002. godine, a na teret računa predlagatelja osiguranja (točka I. izreke rješenja). Navedenom privremenom mjerom, također je naloženo FINA Zagreb da protivniku osiguranja ili bilo kojoj trećoj osobi uskrati naplatu navedenih mjenica i naplatu bianco zadužnica pod brojem Ov-[…], Ov-[…] i Ov-[…] (točka II. izreke). Ujedno je određeno da privremena mjera ostaje na snazi do drugačije odluke suda ili do pravomoćnog okončanja parnice koju je radi opravdanja privremene mjere predlagatelj dužan pokrenuti u roku od 15 dana (točka III. izreke), te da je protivnik osiguranja dužan predlagatelju naknaditi trošak postupka u iznosu 6.168,00 kn u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe (točka IV. Izreke). Odlukom pod točkom V. izreke prvostupanjskog rješenja odbijen je prijedlog da se privremenom mjerom naloži protivniku osiguranja predaja dviju bianco mjenica i bianco zadužnica.

Prema obrazloženju pobijanog rješenja, zapisnikom o konačnom obračunu iz veljače 2004. godine, utvrđeno je da je investitor (protivnik osiguranja) izvođaču (predlagatelju osiguranja) platio 2.946.931,78 kn, pa da je razliku oko 74.000,00 kn predlagatelj osiguranja fakturirao u okončanoj situaciji 2/04, ali da stranke očito nisu napravile konačni obračun prema zapisniku, jer okončana situacija broj 2/04 nije ovjerena, kao i da iz spomenutog zapisnika ne proizlazi ima li, i koliko je eventualno potraživanje protivnika osiguranja prema predlagatelju, zbog čega da se nameće zaključak da je protivnik osiguranja protivno dobrim poslovnim običajima naplatio zadužnice. Osim toga, prvostupanjski sud navodi da je prema nalazu i mišljenju vještaka ugovor između stranaka u svezi s kojim su kao sredstva osiguranja dane zadužnice i mjenice, raskinut, pa zaključuje da protivnik osiguranja nije smio koristiti sredstva osiguranja ispunjenja ugovora, nakon što je isti raskinut. Prvostupanjski sud, također zaključuje da prema nalazu i mišljenju vještaka postoji mogući osnov za potraživanje štete prema predlagatelju osiguranja, ali da iznos štete nije utvrđen, pa da naplaćivanje zadužnica za taj iznos zasada nema opravdanja i protivan je svrsi izdavanja zadužnice, te predstavlja štetno ponašanje koje karakterizira vjerojatnost opasnosti za predlagateljevu tražbinu povrata stečenog bez osnove i naknade štete, a, također, čini realnom opasnost za predlagateljevu tražbinu za povrat mjenica. Zbog navedenog zaključeno je da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 154. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03), u svezi sa člankom 14. Ovršnog zakona («Narodne novine» broj 57/96, 29/99 i 173/03).

Protiv dijela prvostupanjskog rješenja, kojim je određena privremena mjera, žalbu je podnio protivnik osiguranja. Smatra neosnovanim zaključak prvostupanjskog suda prema kojem je zadužnica dostavljena na naplatu protivno dobrim poslovnim običajima, navodeći da je to bio jedini način ostvarenja njegove tražbine prema predlagatelju, koju isti nije htio dobrovoljno ispuniti. Navodi da iz nalaza i mišljenja vještaka, na kojeg se poziva prvostupanjski sud, jasno proizlazi da predlagatelj duguje protivniku osiguranja ugovornu kaznu u visini 117.249,55 kn, direktnu štetu u iznosu 63.725,26 kn, kao i troškove vještačenja u iznosu 28.000,00 kn, ali da sud, nakon što je utvrdio moguće protivnikovo potraživanje štete od predlagatelja, izvodi kontradiktoran zaključak da dostavljanje zadužnice na naplatu predstavlja vjerojatnost opasnosti za predlagateljevu tražbinu naknade štete. Ističe da sud u obrazloženju rješenja ne obrazlaže pitanje vjerojatnosti postojanja nenovčane tražbine predlagatelja, iako je to osnovna zakonska pretpostavka za određivanje privremene mjere. Također, dodaje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja radi stjecanja bez osnove iznosa 160.000,00 kn, te radi naknade štete zbog blokade računa u iznosu 90.000,00 kn. Protivi se i odluci o trošku, te navodi da nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, jer nije u cijelosti izgubio spor, budući da je, odlukom pod točkom V. Izreke predlagatelj odbijen s prijedlogom da se protivniku osiguranja naloži predaja dviju bianco mjenica i zadužnica. Predlaže žalbenom sudu ukidanje prvostupanjskog rješenja u pobijanom dijelu.

 

Žalba je osnovana.

 

Ispitujući, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, nastavno: ZPP), a u svezi s odredbom članka 19. Ovršnog zakona (Narodne novine 57/96, 29/99 i 173/03), zakonitost prvostupanjskog rješenja u granicama žalbenih razloga, ovaj sud nalazi da je pobijanim rješenjem počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

Iz spisa je vidljivo da je predlagatelj podnio prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine - povrata bianco zadužnica i bianco akceptiranih mjenica, te za osiguranje novčane tražbine – povrata stečenog bez osnove, naknade štete zbog blokade računa i naplate radova obavljenih prema ugovoru, određivanjem privremene mjere, navodeći da je ispunio sve svoje obveze prema protivniku osiguranja iz ugovora o građenju od 13. prosinca 2002. godine, ali da je protivnik osiguranja, unatoč tome, bianco zadužnice dostavio na naplatu nadležnoj FINI za iznos 250.000,00 kn.

Prema odredbi članka 298. stavak 1. Ovršnog zakona radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Prema odredbi članka 296. stavak 1. Ovršnog zakona, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

Iz članka 9. Ugovora o građenju, zaključenog 13. prosinca 2002. godine, proizlazi da se na ime jamstva za uredno izvršenje svih ugovornih obveza, izvođač – predlagatelj osiguranja, obvezuje, na dan potpisa ugovora investitoru predati: Bianco zadužnicu do 235.000,00 kn s rokom važenja do primopredaje izvedenih radova, jednu vlastitu bianco akceptiranu mjenicu gospodina [Ž.Č.], s odgovarajućim mjeničnim očitovanjem, te jednu vlastitu bianco akceptiranu mjenicu gospođe [V.Č.], sa odgovarajućim mjeničnim očitovanjem.

Budući da su navedene bianco zadužnice i mjenice bile izdane kao osiguranje da će predlagatelj uredno ispuniti svoje obveze iz ugovora o građenju, prema protivniku osiguranja, predlagatelj je, prema ocjeni ovog suda, morao učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine usmjerene na povrat zadužnica i mjenica, odnosno učiniti vjerojatnim da je uredno ispunio sve svoje obveze, koje na temelju ugovora o građenju ima prema protivniku.

Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju ne navodi činjenice i okolnosti na kojima temelji zaključak da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, odnosno ne navodi na temelju čega je zaključio da je u konkretnom slučaju ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, propisana odredbom članka 298. stavak 1. Ovršnog zakona.

Također, prvostupanjski sud ne navodi na temelju čega je zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivniku osiguranja, usmjerene na vraćanje stečenog bez osnove, naknadu štete te naplatu izvedenih radova, a što je osnovna pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana odredbom članka 296. stavak 1. Ovršnog zakona.

Kako obrazloženje pobijanog rješenja ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, takvo rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka sadržana u odredbi članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

Osim toga, prvostupanjski sud svoju odluku temelji na nalazu i mišljenju vještaka prema kojem je ugovor između stranaka, u svezi kojeg su kao sredstva osiguranja dane predmetne zadužnice i mjenice, raskinut. Imajući u vidu navedeni nalaz i mišljenje vještaka, sud zaključuje da protivnik nije smio, nakon što je ugovor raskinut, koristiti sredstva osiguranja ispunjenja ugovora, te da je naplaćivanje zadužnice za iznos za koji, zasada, nema opravdanja, protivno svrsi izdanja iste i predstavlja vjerojatnost opasnosti za predlagateljevu tražbinu.

Međutim, iz spisa je vidljivo da je takav nalaz i mišljenje vještaka dostavio protivnik osiguranja. Budući da se ne radi o dokazu izvedenom prema odluci suda radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odnosno, ne radi se o vještačenju provedenom od strane vještaka kojeg je odredio sud, isti nije dokaz izveden u postupku pred sudom, u smislu odredbe članaka 220. i 224. ZPP-a, te na njemu prvostupanjski sud nije mogao temeljiti svoju odluku.

Naime, prema odredbi članka 220. stavak 2. ZPP-a, sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Sukladno takvom zakonskom određenju sud odlučuje koji će se dokazi izvesti, ali samo između onih dokaza koje su predložile stranke. Stoga prvostupanjski sud, samo na prijedlog stranaka u postupku, može odlučiti o izvođenju dokaza vještačenjem, u kojem slučaju, prema odredbi članka 251. stavak 1. ZPP-a, treba odrediti vještaka, te dokaz izvesti sukladno odredbama članaka 251. do 262. ZPP-a.

Imajući u vidu navedene povrede odredaba parničnog postupka, prvostupanjsko je rješenje u pobijanom dijelu nezakonito, pa ga protivnik osiguranja, svojom žalbom, osnovano pobija.

Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, a u svezi s odredbom članka 19. stavak 1. Ovršnog zakona, uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje u pobijanom dijelu i u tome dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, nakon utvrđenja relevantnih činjenica, ocijeniti jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere, te će o prijedlogu predlagatelja osiguranja donijeti pravilnu i zakonitu odluku, imajući, pri tom, u vidu članak 9. Ugovora o građenju i iznos za koji su kao osiguranje predane bianco zadužnice.

 

U Zagrebu, 8. lipnja 2004. godine

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

OVRŠNI POSTUPAK - PRIVREMENE MJERE RADI OSIGURANJA NENOVČANE TRAŽBINE

Ovršni zakon (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03)

Članak 298.

 

Neosnovan je prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja-zakupca, koji je izdao zadužnicu, na zabranu naplate po zadužnici, protiv vlasnika nekretnine čija tražbina po ugovoru o zakupu nije izmirena.

Izdavatelj zadužnice nema nenovčanu tražbinu, a nije vjerojatno da bi izdavatelju zadužnice naplatom iste nastala nenadoknadiva šteta.

"Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja, a osobito one mjere koje su pojedinačno označene u čl. 299. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96, 29/99 i 42/00).

Navedene zakonske pretpostavke za određivanje predložene mjere nisu u ovom slučaju ispunjene ni ako se prihvate točnima sve tvrdnje koje je iznio predlagatelj u svojemu prijedlogu za određivanje privremene mjere.

O vjerojatnosti tražbine napominje se slijedeće:

Predlagatelj tvrdi da ima nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja usmjerenu na povlačenje zadužnice sa naplate kod FINE. Činjenice na kojima predlagatelj temelji prijedlog ne potkrepljuju navedenu tvrdnju. Naime i sam predlagatelj priznaje da je izdao zadužnicu na iznos od 1,000.000,00 kn kao osiguranje protivnikove novčane tražbine prema njemu, a po osnovu obveze iz ugovora o zakupu i leasingu. Priznaje se i autentičnost i sadržaj zadužnice. Protivnik osiguranja nije na nezakonit način došao u posjed zadužnice, a tražbina protivnika osiguranja nije izmirena. Pogrešno je sud iz navedenih činjenica našao da bi postojala tražbina predlagatelja da se zabrani naplata po zadužnici.

Tvrdnje o pregovorima o reprogramu duga predlagatelja osiguranja ne dovode u pitanje pravo protivnika na naplatu iznosa iz zadužnice. Upravo je nevjerojatna tvrdnja iznijeta u rješenju da je tražbina protivnika osigurana nekretninom koja je u njegovom vlasništvu. To bi u konačnici značilo da bi protivnik osiguranja morao radi naplate svoje novčane tražbine prema predlagatelju osiguranja prodati vlastitu nekretninu, pa da mu zadužnica nije potrebna.

Nije učinjena vjerojatnom ni druga zakonska pretpostavka, jer mjera nije nužna da bi se otklonila nenadoknadiva šteta, a sud i ne obrazlaže u čemu bi se imala takva šteta sastojati, osim što će vjerovnik iz zadužnice naplatiti od dužnika iznos koji mu ovaj duguje."

 

VTS RH, Pž-5422/02 od 15. listopada 2002.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija