Jump to content

Mjesna nadležnost za ovrhu


KronicnaStranka

Preporučene objave

Imam pitanje u vezi primjene mjesne nadležnosti za ovrhu.

 

Situacija (iz prakse):

 

Ovršenik ima stalno prebivalište i boravište na području mjesne nadležnosti suda A.

 

Ovršenik je vlasnik nekretnine na području suda B.

 

Ovrhovoditelj koji potražuje novčanu tražbinu (dug)pretpostavlja da se u nekretnini nalaze pokretnine, te traži od suda B njihovu pljenidbu radi namirenja duga.

 

Ovršenik prigovara ovršnom prijedlogu, pa se postupak nastavlja kao u povodu prigovora na platni nalog, tj. upućuju se stranke u parnicu.

 

Parnicu vodi sud B, jer previđa da nije mjesno nadležan po boravištu i prebivalištu ovršenika, a ovršenik ne iznosi prigovor mjesne nenadležnosti.

 

Sud presuđuje u korist ovrhovoditelja. Međutim, u nekretnini nema pokretnina u vlasništvu ovršenika, niti ovršenik dobrovoljno plaća dug, već je sva imovina koja bi mogla biti predmet ovrhe (pokretnine, plaća - mjesto zaposlenja) na području suda A.

 

Pitanje: što i kako može/treba učiniti ovrhovoditelj da se naplati temeljem presude koju je dobio?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sud nije previdio mjesnu nenadležnost jer po službenoj dužnosti pazi samo na isključivu mjesnu nadležnost. Donesena presuda je ovršni naslov za pokretanje ovrhe pred tim istim sudom ili sudom prebivališta, neovisno pred kojim sudom je određena ovrha ista se može ustupiti i nekom drugom sudu na provođenje ako se imovina nalazi na području tog suda.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

Presudu koju je ovrhovoditelj dobio, ovrhovoditelj treba dostaviti svim bankama mjesta prebivališta ovršenika .Banka može blokirati račun do namirenja duga , ako je ovrhovoditelj suglasan može se račun deblokirati time da se ovršeniku sjedne na plaću odnosno na način da ovršenik plača obročno prema dogovoru .

 

Ovrha na nekretnini -nadležnost. čl. 74. ovršnog zakona

 

Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na nekretnini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nekretnina nalazi .

 

član.75.

Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine , peodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom .

 

 

Za suđenje je općemjeso nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište (čl. 47. st 1. ZPP)

Ocjenjivanje nadležnosti obavlja se na temelju navoda u tužbi i na temelju činjenica koje su sudu poznate ( čl.15.st.2.ZPP )

 

Ovršni zakon kao posebni zakon ( lex specialis) ima prednost u primjeni u odnosu na Zakon o parničnom postupku.

Sud se iznimno može oglasiti mjesno nenadležnim unatoč odredbi čl.20.st.1.ZPP.Nakon prigovora i stavljanja izvan snage rješenja o ovrsi u dijelu u kojemu je određena ovrha

 

okončava se jedan sudski postupak ( ovršni ), a počinje drugi sudski postupak ( parnični ), pa je logično da se predmet dostavi onom sudu koji je nadležan za postupanje u

 

parničnom postupku .

 

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dioničar je napisao:

Sud nije previdio mjesnu nenadležnost jer po službenoj dužnosti pazi samo na isključivu mjesnu nadležnost. Donesena presuda je ovršni naslov za pokretanje ovrhe pred tim istim sudom ili sudom prebivališta, neovisno pred kojim sudom je određena ovrha ista se može ustupiti i nekom drugom sudu na provođenje ako se imovina nalazi na području tog suda.

 

U drugom postupku, u potpuno jednakoj stvari između istih stranaka, isti sud u B je nakon prigovora ovršenika na prijedlog za ovrhu proslijedio postupak sudu A kao mjesno nadležnom (dakle, sam se proglasio mjesno nenadležnim), iako ovršenik u prigovoru nije prigovorio mjesnoj nenadležnosti. Zato sam zaključio da se u prvom slučaju radi o previdu suda.

 

Dakle, ako sam dobro shvatio, ovrhovoditelj sada treba ponovno pokrenuti ovrhu kod mjesno nadležnog suda A, ali sada to čini temeljem presude suda B donesene nakon prigovora.

 

Međutim, važan je detalj da se u prijedlogu ovrhe predlaže ovrha isključivo nad pokretninama u nekretnini na području suda B. Buduću da tih pokretnina nema, a predlagatelj nije tražio promjenu sredstava ovrhe, presuda se odnosi samo na te pokretnine. Da li to znači da zapravo treba pokrenuti novi postupak pred sudom A?

 

Zahvaljujem na odgovorima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani

 

 

članak 16 a Ovršnog zakona

 

1. Ako se stvari radi čije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronači kod ovršenika , ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja , dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze , odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze ( PROKAZNA IZJAVA ).

 

2. Ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti, ili zato što su nađeni samo takvo predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost,ili predmeti koji su već opterečeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje druge osobe traže za sebe , ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja , podnijeti sudu popis svoje imovine ( Prokazni popis imovine) Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji sud odredi rješenjem iz Stavka 7. ovoga članka u dva primjerka s odgovarajućim prilozima .

 

3. U popisu iz stavka 2. ovoga članka ovršenik mora naznačiti :

1. gdje se nalaze stvari koje čine njegovu imovinu

 

 

od točke 1-16 .ovršnog zakona

 

Ovrhovoditelj je ovlašten predložiti i sredstvo ovrhe i nema zakonske zapreke da se ne predloži više sredstava i više predmeta ovrhe .

 

U prokaznoj izjavi ovršenik mora navesti sve , račune stvari , potraživanja sve sve moguće .

 

Ovršni se postupak prema tome nastavlja zahtjevom ovrhovoditelja (sudu) da naloži ovršeniku rješenje da da prokaznu izjavu , a ovrhovoditelj predlaže namirenje iz svega raspoloživog

 

 

Pozdrav !, sa željom da ovaj post bude od koristi .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

pozdrav,

 

što ućiniti kad je na osnovi Rješenja o ovrsi donesen zaključak o zapljeni pokretnine, ( auta ), provede se i upis zabrane otuđenja kod mup-a, ali u međuvremenu, prije nastavka uredovanja, ovršenik nestane s poznate adrese, pa ovrhovoditelj nezna novu adresu, a u slućaju nedostave sudu u roku,prijeti obustava postupka?

 

pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Očito je da se ovršenik ponaša protivno svojoj obvezi

 

članak 233 .Ovršnog zakona,.stavak 1.- 10.

Sud će na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi da se ovršenik ponaša protivno svojoj obvezi, rješenjem naložiti ovršeniku da se ponaša u skladu s obvezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom ili kaznom zatvora .

 

Za pronalaženje adrese sud treba podnijeti pismeni zahtjev policiji.

Jasno je da ovršenik bježi od obveze i da se mogu primjeniti mjere iz citiranog članka .

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija