Jump to content

dostava odluke o otkazu


klarita

Preporučene objave

Izvanredno otkažite ugovor o radu. Objasnite da je došlo do osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa te da otkazujete sa timi i tim datumom. Rok za izvanredno otkazivanje je 15 dana od dana saznanja za izostanak s posla. Takvu odluku pošaljite preporučenom pošiljkom s naslovom IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU. Odjavite radnika sa mirovinskog i zdravstvenog sa datumom donošenja oduke o otkazivanju koji će ujedno biti i datum prestanka radnog odnosa. Pozovite radnika da dođe preuzeti odjavu i radnu knjižicu. U slučaju da se ne odazove radnu knjižicu predajte uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada prema mjestu pebivališta.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

shearer999 je napisao:

za odluku o izvanrednom otkazu bitan je datum donošenja, a e datum uručenja, iz razloga što pravne posljedice odluke počinju teći od dana donošenja odluke. Zato se odluka o izvanrednom otkazu ne treba dostaviti radniku da bi proizvela pravni učinak.

 

ma nemoj!

 

Odluka o izvanrednom otkazu se ne treba dostaviti radniku da bi proizvela učinak?

 

Zašto pišeš takve gluposti?

 

Daj mi reci molim te, kako će radnik znati da je dobio otkaz ako mu se odluka o otkazu ne dostavi? Bilo putem pošte, bilo putem oglasne ploče kod poslodavca.

 

Inače, datum donošenje odluke o izvanrednom otkazu bitan je da bi se ispoštovao onaj rok od 15 dana koji ZOR propisuje za izvanredni otkaz (subjektivni rok, saznanje za činjenicu na kojoj se temelji otkaz). Dakle, odluka o izvanrednom roku se mora donijeti u tom subjektivnom roku.

 

Stoga nemoj ovdje pisati takvu hrpetinu gluposti i dovoditi ljude u zabludu!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Definitivno trebaš promijeniti svoj nastup.

 

Sve što sam napisao stoji. Moj prvi odgovor odnosi se na dostavu, naravno da se treba pokušati dostava(poslije pokušane dostave ide naoglasnu ploču, logika), ali ako radnik ne želi primiti pismeno onda ne bih mogao nikada otkazati ugovor o radu. VSRH je potvrdio pravno shvaćanje nižih sudova "o tome da je ugovor o radu otkazan onog dana kad je odluka o otkazu donesena, a ne onog dana kad je uručen strani kojoj se otkazuje." Znači da se i pravne posljedice vežu tim danom.Prema tebi bi pravne posljedice nastupile kada? Kada bi se izvršila dostava?Kada će to biti? Uzmi u obzir činjenicu da je radnik prijavljen na mirovinsko i zdravstveno.Zašto bi poslodavac plaćao doprinose? a što je s naknadom plaće?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ad 1. Glede prvog posta u ovoj temi - ako se radniku otkaz dostavlja na adresu na kojoj prebiva ili boravi, a radnik ne želi primiti pismeno (odluku o otkazu), prema sudskoj praksi dovoljna su 2 pokušaja takve dostave da bi se smatralo da je dostava izvršena (ako ne želi primiti, to će poštar naznačiti na pismenu pečatom: "obaviješten, nije podigao pismeno" ili će naznačiti da ga adresat odbija primiti.

 

Dakle, ne može se dogoditi da se ugovor o radu ne može otkazati jer radnik ne želi primiti pismeno(kako to pogrešno smatra shearer999).

 

Ad 2. Pravni učinci. Shearer999, navodiš da se odluka o otkazu ne mora dostaviti radniku da bi proizvela pravni učinak.

 

Nisi u pravu.

 

Članak 111(118.) u stavku 3. Zakona o radu propisuje:

 

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

 

Ako prihvatimo tvoje shvaćanje - da otkaz proizvodi učinke i prije dostave radniku, to bi bilo u suprotnosti sa stavkom 2 istog članka prema kojem se otkaz mora u pisanom obliku obrazložiti.

 

Kako očekuješ da radnik zna zašto je dobio otkaz ako mu se isti ne dostavi?

Radnik to saznaje tek iz obrazloženja odluke, a to podrazumijeva i izvršenu dostavu (odnosno presumpciju da je dostava izvršena).

 

Upravo zato je zakonodavac i propisao da otkaz

 

mora imati pisani oblik, da mora imati obrazloženje i da se mora dostaviti strani kojoj se otkazuje.)

 

Što se tiče pravnih posljedica - uzmimo za primjer otkazni rok.

 

Kada bi ti počeo računati otkazni rok (ako je u pitanju redoviti otkaz)?

 

Kada bi počeo računati koliko radniku trebaš isplatiti otpremninu - bilo da se radi o izvanrednom, bilo da se radi o redovitom otkazu?

 

Računanje otkaznog roka veže se uz dostavu otkaza. To kaže i članak 111. (118.) u stavku 4. ZOR-a.

 

Nadalje, otkazni rok prestaje teći za vrijeme trudnoće radnice.

 

Uzmimo da je radnica bila zaposlena kod poslodavca 18 mjeseci. Radnica sazna da je trudna, nema tijeka otkaznog roka. Ona će steći mogućnost najmanje 2 godine biti kod poslodavca a samim time i pravo na otpremninu.

 

Dakle, ne može se reći da pravne posljedice otkaza teku od trenutka donošenja, one teku od trenutka uručenja odluke o otkazu radniku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Floki slažem se s tobom u potpunosti oko dostave kada se radi od redovnom otkazivanju. Tu je zakonodavac jasan. Međutim kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka i nema prava na otpremninu i ne smije se dopustiti niti radnik ne može svojim ne činjenjem ili činjenjem spriječiti nastup pravnih posljedica izvanrednog otkaza. Moramo dopustit da izv. otkaz proizvede učinke iako nema dostave(odnosno da je dostava pokušana).

 

Pitanje 1.

Što je s odjavom sa mirovinskog i zdravstvenog?Kada bi poslodavac mogao takvog radnika odjaviti?Koji je to trenutak(ja mislim dan donošenja odluke!)

Pitanje 2.

Što je s naknadom plaće?

 

Pitanje 3.

Što je s naknadom štete?Poslodavac ako ne donese takvu odluku s učincima odmah ima pravo u ovom slučaju nakon godinu dana tražiti naknadu štete čl.114.st.3. ZOR-a.

 

Nužno je da učinci nastupe odmah je se radi o osobito teškom kršenju prava iz ugovora o radu. Ja mislim da se jedino treba držati subjektivnog roka od 15 dana, i da je dostava sporedno pitanje, jer je i više nego evidentno da je radnik u teškom kršenju obveze. Zakonodavac je propisao da se otkaz mora dostaviti osobi, ali to je više zbog onoga što si spomenuo trajanje otkaznog roka i početka te prava na otpremninu, međutim kod izvanrednog otkaza toga nema pa ne mogu prihvatiti činjenicu da je dostava kjučan elemenat. Više sam mišljenja da ako se dostava kod izv. otkaza ne izvrši ili barem ne pokuša da je poslodavac u prekršaju, a ne da će otkaz biti nezakonit.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nisi u pravu kada kažeš da nema otpremnine kod izvanrednog otkaza.

 

Ako pažljivo analiziraš odredbu članka 118 (125) ZOR-a, vidjet ćeš da ta odredba ne vezuje pravo na otpremninu vrstom otkaza.

 

Čl. 118 (125).

 

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada,osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

 

Dakle, pravo na otpremninu ima onaj tko nije dobio otkaz zbog skrivljenog ponašanja - to je redoviti otkaz zbog gospodarskih razloga i redoviti osobno uvjetovani otkaz, te izvanredni otkaz, ukoliko se ne otkazuje ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, već zbog osobito važne činjenice zbog koje radni odnos više nije moguć

 

Dakle, u takvom slučaju bi i kod izvanrednog otkazivanja radnik imao pravo na otpremninu.

 

Odredbe o obliku, sadržaju i dostavi otkaza (kao i odredbe o postupku otkazivanja) su prisilne naravi, pa ukoliko bi odluka o otkazu bila napisana, ali je poslodavac nikada nije dostavio radniku (nije ni pokušao), takav otkaz ne bi bio valjan, kada ZOR propisuje da otkaz mora imati pisani oblik i da se mora dostaviti radniku.

 

Nadalje, radnik ne može spriječiti proizvođenje pravnih učinaka odluke o otkazu (on ih može samo odgoditi na neko izvjesno vrijeme), ali kroz institut presumirane dostave taj se problem rješava (ako radnik odbija primiti, smatrat će se da je primio, nakon što je 2x odbio primitak pismena).

 

U tom slučaju (kada dostava nije ni pokušana) radnik bi imao pravo na naknadu plaće.

 

Odjava sa mirovinskog i zdravstvenog može ići tek kada radnik primi odluku o izvanrednom otkazu (odjavljuješ s tim danom, kod redovitog otkaza istekom otkaznog roka ili s danom uručenja ako je dan redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem).

 

Ako odbija primitak, odjavljuješ s danom kada drugi put odbije primitak.

 

Radnik je u radnom odnosu dok mu odluka ne bude uručena, pa je dotle poslodavac dužan plaćai i doprinose. Imaj na umu da je ZOR zakon koji uglavnom štiti radnike, a ne poslodavca.

 

Naknadu štete bi mogao tražiti poslodavac temeljem te odredbe na koju si se pozvao ali ne za štetu koju je pretrpio u svih godinu dana već za vrijeme trajanja subjektivnog roka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

shearer999 je napisao:

VSRH je potvrdio pravno shvaćanje nižih sudova "o tome da je ugovor o radu otkazan onog dana kad je odluka o otkazu donesena, a ne onog dana kad je uručen strani kojoj se otkazuje." Znači da se i pravne posljedice vežu tim danom.

 

Ne znači, a zašto - to sam već obrazložio.

 

Šteta je naime, što si citirao samo djelomično ovu odluku VSRH. Jer je ona u takvom djelomičnom iznošenju izgubila svoj pravni smisao.

 

Stoga ću ja citirati u cijelosti ovu odluku VSRH broj Rev 452/02 od 13. studenog 2002.

 

Okolnost da je odluka o otkazu dostavljena tužiteljici kasnije, a nakon proteka roka iz članka 107.st.2 (čl. 114 ZOR-a) nije od pravnog značenja, jer ovaj sud prihvaća pravno stajalište nižestupanjskih sudova, što uostalom nedvojbeno proizlazi iz teksta samog zakona, da je ugovor o radu otkazan onog dana kad je odluka o otkazu donesena, a ne onog dana kad je uručen osobi kojoj se otkazuje"

 

Dakle - rok iz čl. 107 st. 2 je subjektivni rok od 15 dana u kojem se ugovor može otkazati.

 

Prema tome, VSRH se samo ograničio na pitanje je li poslodavac otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom u roku od 15 dana. I zaključio je da jest.

 

Taj rok ne znači da odluka mora biti dostavljena radniku u tom roku, već da poslodavac u tom roku mora donijeti odluku da bi njegov izvanredni otkaz ispunio formu, odnosno da bi bio zakonit, s gledišta roka - koji je za poslodavca prekluzivan.

 

To ne znači da tog dana i prestaje radni odnos radniku kod poslodavca.

 

Radni odnos je širi pojam, a jedan od načina prestanka je otkazom ugovora o radu.

 

To bi kod redovitog poslovno i osobno uvjetovanog otkaza značili poštivanje otkaznog roka, pa radni odnos ne bi prestajao onda istekom otkaznog roka od trenutka donošenja već od trenutka dostave otkaza(tada je za otkaz saznao radnik i tada nastupaju pravni učinci otkaza).

 

Ista je stvar sa izvanrednim otkazom. Mora se uzeti da radni odnos (dakle, viši pojam) prestaje danom uručenja odluke o izvanrednom otkazu a ne danom donošenja, jer između trenutka donošenja i trenutka dostave mogu proći i mjeseci (recimo, jer je potrebno provesti pravilan i zakonit postupak prije otkazivanja, primjerice zatražiti suglasnost radničkog vijeća, pa ako bi se ono protivilo, poslodavac bi morao zatražiti suglasnost suda za odluku o otkazu).

 

Dakle, doista bi u takvom slučaju moglo proći 5,6, a ako ne i više mjeseci.

 

Upravo zato i ZOR ima pravozaštitni karakter - štiti radnika.

 

Moglo bi se dogoditi da radnik tako radi 5 mjeseci prije nego mu odluka o otkazu bude dostavljena i nema pojma da ga je poslodavac odjavio 5 mjeseci ranije, sa danom donošenja odluke. A obveza je poslodavca da radniku uplaćuje doprinose sve dok radni odnos traje, pa i plaću za vrijeme trajanja radnog odnosa.

 

Stoga je tvoje tumačenje pogrešno. Rokovi se moraju računati i pravne posljedice nastupaju od trenutka dostave odluke o otkazu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 godina kasnije...

Floki je napisao:

 

...

Nadalje, radnik ne može spriječiti proizvođenje pravnih učinaka odluke o otkazu (on ih može samo odgoditi na neko izvjesno vrijeme), ali kroz institut presumirane dostave taj se problem rješava (ako radnik odbija primiti, smatrat će se da je primio, nakon što je 2x odbio primitak pismena)...

 

 

Kolege, zanima me sudska praksa u vezi s institutom presumirane dostave. Molim da mi netko navede konkretnu sudsku odluku (nadležni sud,poslovni broj, datum), ukoliko zna. Unaprijed hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

Radnik je odbio osobno primiti izvanredni otkaz i prijeti odvjetnikom te ne navodi razloge zbog kojih prijeti (plaće i svi doprinosi su uredno ispalaćivani za sve vrijeme trajanja radnog odnosa, upozoren je 2 puta na kršenje svojih obveza iz ugovora o radu). Sad je otkaz poslan poštom! Što ako i dalje odbija primiti otkaz? Da li može tužiti poslodavca ako ne primi pismeno otkaz?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija