Doživotno plodouživanje nekretnine

[biba1]

Nakon smrti oca, odlučeno je da maćeha ostane doživotno u kući,a kao upisani vlasnici smo mi djeca.Smije li, odnosno može li maćeha uređivati, pregrađivati našu kuću bez konzultacija i dopuštenja nas kao vlasnika?

[bovu]

ne

[Daniel04]

A koja zakonska prava ima maćeha obzirom na doživotno plodouživanje u nekretnini?

[Zex]

Postavili ste vrlo općenito pitanje, pa odgovor ne može biti kratak. Preporučam da proučite članke 203. do 211. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima koji reguliraju pravo plodouživanja.

 

Članak 203.

(1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.

(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje.

(3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima.

(5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja.

(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.

 

Članak 204.

(1) Plodouživatelj je ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari.

(2) Plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasništva smije izvršavati ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo.

 

Članak 205.

(1) Plodouživateljev je sav prihod koji poslužna stvar daje bez umanjenja sućanstva, ali on snosi troškove i terete određene ovim Zakonom.

(2) Prihod poslužne stvari čine svi plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja sućanstva; blago nađeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživatelja.

(3) Plodove poslužne stvari stječe plodouživatelj njihovim odvajanjem, a isto vrijedi i za sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujući njezino sućanstvo, osim kad zakon drukčije određuje.

(4) Što je u stavku 3. ovoga članka određeno za plodove vrijedi i za najamnine, zakupnine, kamate i druge prihode koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (civilne plodove), ali s time da je plodouživateljevo ono što se od toga odnosi na razdoblje trajanja prava plodouživanja, bez obzira na to kad je dospjelo i je li ubrano; ostalo pripada vlasniku poslužne stvari, pa on to može zahtijevati.

(5) Plodouživatelj snosi sve troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari, bez obzira na to kolik je prihod ostvaren.

(6) Plodouživatelj je dužan kao dobar domaćin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem ju je primio, te snositi troškove redovitoga održavanja i obnavljanja stvari, javne obveze s njom u svezi (porezne i sl.), realne terete koji je opterećuju, a i kamate na tražbine osigurane hipotekom na njoj; ali to je plodouživatelj dužan snositi samo u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda iz stavka 2. do 4. odbiju troškovi iz stavka 5. ovoga članka.

 

Članak 206.

(1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile postalo nužno obaviti izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj je dužan bez odgađanja obavijestiti vlasnika, odnosno onoga tko za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan učiniti o svome trošku.

(2) Ako vlasnik poslužne stvari obavi nužne izvanredne popravke ili izvanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživatelj mu je dužan naknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u omjeru u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje.

(3) Ako vlasnik ne može ili neće obaviti nužne popravke ili obnavljanja, plodouživatelj nije ovlašten od njega zahtijevati da popravlja ili obnavlja vlastitu stvar, nego smije sam to učiniti i po prestanku plodouživanja zahtijevati naknadu kao pošteni posjednik, ili zahtijevati primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenoga građenja.

(4) Plodouživatelj je dužan o svom trošku izvršiti one izvanredne popravke i izvanredne obnove stvari koje je sam skrivio ili ih je prouzročila osoba za koju on odgovara.

 

Članak 207.

(1) Plodouživatelj nije dužan dopustiti da vlasnik obavlja poboljšice na poslužnoj stvari koje nisu nužne, osim ako mu se vlasnik obveže dati punu odštetu za uporabu i prihod koji plodouživatelj gubi zbog obavljanja radova.

(2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšice ima pravo zahtijevati od plodouživatelja koji je tražio odštetu po odredbi stavka 1. ovoga članka da se od te odštete odbije korist koju plodouživatelj ima od poboljšica.

(3) Ako je plodouživatelj bez sporazuma s vlasnikom učinio poboljšice, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti ono što je dodao, ako je to moguće bez oštećenja stvari, ali naknadu za poboljšice može zahtijevati samo ako bi to bio ovlašten kao poslovođa bez naloga.

 

Članak 208.

(1) Vlasnik i plodouživatelj sastavit će ovjerovljeni popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene, radi lakšega dokazivanja uzajamnih tražbina.

(2) Nedostaje li popis i procjena iz stavka 1. ovoga članka, predmnjeva se da je plodouživatelj primio u uporabljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoće, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje.

 

Članak 209.

(1) Kad je ugroženo sućanstvo poslužne stvari, vlasnik može od plodouživatelja zahtijevati primjereno osiguranje.

(2) Ako plodouživatelj ne bi dao osiguranje koje se obvezao dati ili koje je sud odredio, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje, s time da vlasnik dade pravednu naknadu za njega.

(3) Sud neće ukinuti plodouživanje nego će postaviti upravitelja poslužnom stvari kad je to bolje s obzirom na okolnosti slučaja, ako to zahtijeva plodouživatelj koji se obvezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za uporabu i iskorištavanje poslužne stvari.

(4) Sud koji je postavio upravitelja sastavit će bez odgode popis i procjenu poslužne stvari.

 

Članak 210.

(1) Pošto prestane pravo plodouživanja, dužan je dotadašnji plodouživatelj predati posjed poslužne stvari njezinu vlasniku, pri čemu stvar treba biti u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio.

(2) Ako stvar nije u stanju u kakvu ju je plodouživatelj bio primio, on odgovara vlasniku za smanjenje njezine vrijednosti, bez obzira na to čime je ono prouzrokovano, no ne odgovara za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovitoga trošenja stvari koje se nije moglo izbjeći ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz članka 205. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Plodouživatelj ne odgovara za ono smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeći ili otkloniti jedino izvanrednim popravcima ili izvanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svome trošku izvršiti te izvanredne popravke ili izvanrednu obnovu stvari.

(4) Još neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku, a on će troškove koje je plodouživatelj imao da bi ih dobio, morati naknaditi plodouživatelju ili njegovu nasljedniku prema pravilima koja određuju pravni položaj poštenoga posjednika prigodom povrata stvari vlasniku.

(5) Što je u stavku 4. ovoga članka određeno za neodvojene prirodne plodove vrijedi i za civilne (najamnine, zakupnine, kamate i sl.) koji se odnose na razdoblje nakon prestanka plodouživanja.

(6) Dužnosti i odgovornosti plodouživatelja terete njegova nasljednika, odnosno drugoga sveopćega sljednika.

 

Članak 211.

(1) Ako je pravo plodouživanja osnovano na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove, to je nepravo plodouživanje.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka poslužna stvar je novčana vrijednost stvari koja će se vlasniku vratiti pošto prestane to plodouživanje.

(3) Gotovim novcem može za trajanja nepravoga plodouživanja ovlaštenik raspolagati po volji; ali ako je to plodouživanje osnovano na već uloženoj glavnici, ovlaštenik može zahtijevati samo kamate.

(4) Na nepravo plodouživanje na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako nije što posebno određeno zakonom niti to zahtijeva narav takva plodouživanja. Članak 203.

(1) Pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.

(2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari zajedno; na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje.

(3) Pravo plodouživanja može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi; u tom se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Predmet svakoga prava plodouživanja je stvar u smislu stavka 2. do 4. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima.

(5) Pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja.

(6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik prava plodouživanja koje tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo.

[Daniel04]

@Zex

Zahvaljujem na brzom i opširnom odgovoru.

Premda su mi neke stvari jasnije ipak ću zamoliti malo laičkog pojašnjenja nekih pojedinosti.

 

Naime, situacija je sljedeća. Suvlasnik sam 1/3 nekretnine koju je meni moj otac prepisao uz uvjet doživotnog uživanja u tom dijelu što stoji kao teret na gruntovnici nekretnine.

Zanima me ukoliko se cijela nekretnina proda i vlasnik cijele nekretnine postane neka treća osoba, da li taj teret ostaje, tj. da li moj otac i dalje ima pravo uživanja u toj 1/3 nekretnine?

[bovu]

da .

dok se ne ukloni zabilježba (samo korisnik može tražiti brisanje zabilježbe ili smrt korisnika).

[Daniel04]

A kako bi to izgledalo u realnoj situaciji? Ispravite me ako griješim, koliko sam shvatio znači otac bi zakonski morao dobiti ključeve nekretnine (kuće) i nastavio živjeti u svom dijelu kao i do sada?

 

Da napomenem, kuća nije etažirana i nema tu idealnu 1/3 koju bi otac mogao koristiti.

[Matrix]

Idealni dio stvari (Članak 37. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96)- Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (IDEALNE DIJELOVE),kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.- Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje.- U pravnom se prometu uzima daje idealni dio stvari samostalna stvar, sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.- Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.- Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa,osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.- Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.

[Daniel04]

Mene zbunjuje jedna stvar.

Nekretnina ima dva suvlasnika podjeljena na 2/3 i 1/3 (+ teret dozivotnog plodouzivanja na dijelu 1/3 nekretnine). Nakon prodaje, nekretnina ima jednog vlasnika (+ teret doziv.plodouzivanja koji ostaje na toj 1/3).

Pitanje: Kako će se odrediti koja je ta 1/3 nekretnine nad kojim ta osoba ima pravo doziv.plodouzivanja?

 

Ispricavam se ako sam malo zakomplicirao ali nadam se da shvaćate moju nedoumicu.

[Daniel04]

Molim vas ako može neki odgovor, prilično je hitna situacija. Ako je nejasna situacija slobodno recite.

Unaprijed zahvaljujem.

[Lunale]

Postovani,

 

molim Vas za pojasnjenje na dva upita. Naime, mala smo zgrada sa 3 stana, svaki povrsine 104m2 (2 stana smo vlasnici 1/1, dok je drugi stan 1/3). U prizemlju zgrade je poslovni prostor povrsine 32m2 a dio se koristi kao odvjetnicki ured. Takodjer imamo dvoriste (prednje koje sluzi kao ulaz i iza zgrade koje sluzi kao parking) sve u zajednickom vlasnistvu i namjeravamo ga podijeliti.

 

1.

Odvjetnica u poslovnom prostoru zahtjeva da kod podjele njoj pripadne dio ispred zgrade (vrata od portuna su odmah pored vrata njegog odvjetnickog ureda, te bi sam ulaz u portun ostavila slobodan a ostalo zeli u svoje vlasnistvo). Zanima me moze li odvjetnica to uopce traziti s obzirom da u zemljisnim knjiga stoji da ona ima dozivotno pravo plodouzivanja[TABLE=class: data, width: 639]

[TR=class: status3]

[TD=class: rbr, align: right]1.1.[/TD]

[TD=class: pre]Na ZK tijelo I, udio pod rednim brojem 5.

Pred. 1. sijecnja 2013. Z-000000

Na teret dvaposlovna prostota položena u prizemlju, ukupne površine 32m2, vlasništva Jure Juric pok. Mate za 1/6 dijela i Ane Juric pok. Mate za 1/6 dijela, a na temelju Rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-000000, 000000 od 1. sijecnja 2013. godine donesenog po javnom bilježniku Marija Maric iz Solina, uknjižuje se pravo doživotnog plodouživanja u korist:

[/TD]

[TD] [/TD]

[TD][/TD]

[/TR]

[TR=class: status3]

[TD=class: rbr, align: right]1.[/TD]

[TD]JURIC MAJA BOŽIDAREVA[/TD]

[/TR]

[/TABLE]

 

2. Takodjer ta ista odvjetnica tvrdi da kod podjele svi imamo pravo na jednak udio dvorista neovisno koliku stambenu ili poslovnu povrsinu ima tko od nas. I da, doticna inzistira da ona vrsi etaziranje dvorista, a ne da predmet ide preko naseg Upravitelja zgrade.

 

Laicki gledano, sve mi to ne drzi vodu… Uostalom, ne znam moze li se uopce izvrsiti podjela dvorista pogotovo ako u jednom od 3 stana nitko ne zivi jer su 3 vlasnika i oko stana se vodi sudski spor.

 

 

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru i lijep pozdrav!

[brainformat]

Prvo - nema nikakvog etažranja dok ne potpišu svi suvlasnici (vlasnici svih etaža).

 

Drugo - dvorište i drugi zajednički dijelovi se mogu etažirati pod dva uvjeta - prvi da se svi suvasnici suglase i drugo, da građ. inžinjer to odobri u etažnom elaboratu. Naime, ne može se baš sve etažirati. Neki dijelovi zgrade moraju ostati zajednički (kao npr. stepencie ili sl.)

 

Treće - vlasnici posebnih dijelova (etaža, etažiranih stanova) su suvlasnici te cijele nekretnine, u dijelovima kako to piše u zemljišnoj knjizi. Pod cijelom nekretninom se misli na zajedničke dijelove zgrade, okućnicu i sve etažirane stanove. To je, možda malo složenija "pravnička struktura", ali teško ju je jednostavnije objasniti. Ako ste, npr. suvlasnik u 1/3 i vlasnik etažiranog stana, to znači da ste suvlasnik u 1/3 cijele nekretnine (laički: čestica + zgrada), a s tim Vašim suvlasničkim dijelom od 1/3 "spojeno" vlasništvo nad tom etažom (stanom), u kojoj etaži ste samovlasnik.

Sve to govorim zato da objasnim kako ste onda i u dvorištu suvlasnici u onim omjerima, kako to stoji u vlasničkom listu. Ukoliko ga želite etažirati na dijelove koji su veliki skladno suvlasničkim dijelovima - ok, ako želite drugačije - ok, ali opet morate svi potpisati.

 

Ona, očito pokušava izvršiti (neformalni) pritisak na suvlasnike, pa kad dobije takav neformalni pristanak, gurnut će Vam ugovor "pod nos" i dalje pritiskati da ga potpišete. A kad ga jednom potpišete - gotovo...

[lilly_zagreb]

Da li se teret s nekretnine može skinuti ako se s tim slaže osoba koja je upisana kao korisnik doživotnog plodouživanja, tj. da li se može prodati nekretnina ako su s prodajom suglasni i vlasnici i korisnik doživotnog plodouživanja nekretnine? hvala!

[G-man]

Na koji način je služnost osnovana?

[Spitfire]

Da li se teret s nekretnine može skinuti ako se s tim slaže osoba koja je upisana kao korisnik doživotnog plodouživanja

 

U biti pravo služnosti prestaje valjanim jednostranim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana.

 

da li se može prodati nekretnina ako su s prodajom suglasni i vlasnici i korisnik doživotnog plodouživanja nekretnine? hvala!

 

Tko stekne vlasništvo poslužne stvari na bilo kojem pravnom temelju, stekao ju je opterećenu svakim pravom služnosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

[Matrix]

da li se može prodati nekretnina ako su s prodajom suglasni i vlasnici i korisnik doživotnog plodouživanja nekretnine?

uopće je nepotrebna suglasnost ovlaštenika plodouživanja,no eventualni kupac kao novi stjecatelj nekretnine je dužan da trpi izvršavanje sadržaja služnosti.

[lilly_zagreb]

Na koji način je služnost osnovana?

 

Nisam sigurna da li je tako navedeno u oporuci ili je tako dogovoreno na ostavinskoj, ali uglavnom vlasnik stana je ostavio svoj stan djeci, a njegova supruga (majka djece) je dobila pravo plodouživanja nekretnine do svoje smrti. Budući da djeca ne žive u istom gradu majka je nedavno otišla u dom u kojem ima 24-satnu skrb. Djeca bi željela prodati taj stan i njihova majka se s tim slaže. Njoj je važna skrb koju ima jer se ne može više brinuti o sebi i ona je suglasna da se taj stan proda. Zanima me, da li se uz njenu suglasnost stan može prodati (skinuti teret)?

[Spitfire]

Zanima me, da li se uz njenu suglasnost stan može prodati (skinuti teret)?

 

Potrebna vam je izričita izjava o odreknuču ovlaštenika služnosti (majka) ovjerena kod JB te se s time u prilogu podnosi prijedlog za brisanje prava služnosti u ZK.

[lilly_zagreb]

Potrebna vam je izričita izjava o odreknuču ovlaštenika služnosti (majka) ovjerena kod JB te se s time u prilogu podnosi prijedlog za brisanje prava služnosti u ZK.

 

 

hvala!

[Spitfire]

Nema na čemu.

[G-man]

...majka je nedavno otišla u dom u kojem ima 24-satnu skrb. Djeca bi željela prodati taj stan i njihova majka se s tim slaže.

 

Nadam se da je majka prisebna, dakle shvaća posljedice svojih postupaka?

[niobe]

Nakon ostavinskoj, 1/2 stana (bracna stecevina) radi ustupanja pripada kceri (suvlasnistvo) uz dozivotno plodouzivanje majke. Kceri sa njezinom obitelji je to prebivaliste (jedino zivotno mjesto). 1/2 ostaje vlasnistvo majke. Smije li majka traziti nihovo odseljenje ? Moze li nekog prijaviti bez suglasnosti drugog vlasnika ? Moze li kcer podpisati isti ugovor o plodouzivanju na svoj polovici sa clanovima svoj obitelji (muz, djeca), a na kraju sama sa sobom ?

[zastitaskoljic]

Planiram otkupiti stan u kući (1/2 nekretnine) od trenutnog vlasnika, pri čemu bi njemu ostavio osobnu doživotnu služnost na predmetni stan. Zanimaju me sljedeće pojedinosti. S trenutnim vlasnikom (stanovatelj) bih sklopio ugovor o ustanovljenju prava doživotnog stanovanja na nekretnini (osobna služnost stanovanja).

Dakle u ugovoru bi između ostalog stajale i sljedeće pojedinosti:

- stanovatelj snosi redovite i izvanredne troškove poslužne svari

- stanovatelj bez pisane suglasnosti vlasnika ne smije koristi poslužnu stvar osim u svrhu stanovanja, osobito ne smije iznajmljivati ili na drugi način gospodarski koristiti

- stanovatelj je suglasan da se kod komunalnih drusštava evidentira kao krajnji korisnik/platitelj

- ugovorne strane suglasne da treće osobe nemaju prava stanovanja/boravka u nekretnini bez izričite pisane suglasnosti vlasnika nekretnine

- stanovatelj za vrijeme korištenja nekretnine istu ne smije koristiti na način da uništi bitna svojstva objekta

- stanovatelj je suglasan da ukoliko bude oštećivao predmet stanovanja te ga koristio protivno njegovoj svrsi, da se služnost stanovanja gasi. U slučaju navedenog obvezuje se napustiti nekretninu u roku od 30 dana od prigovora Vlasnika.

Za sve ostalo što nije propisano ugovorom primjenjuje se zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Da li su neke od navedenih „pojedinosti“ u koliziji s predmetnim zakonom?

Čitajući čl 199 – 211, nije mi jasan stavak 1 i 2 čl. 204.

(1) Plodouživatelj je ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari.

(2) Plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka.

Što to znači u konkretnom primjeru na mojem slučaju? Odnonsno što znači ovaj stavak 2?

Općenito da li po zakonu stanovatelj može na predmetnoj nekurentni prijavljivati boravište/prebivalište za druge osobe?

Da li stanovatelj može otvarati obrte, tvrtke i registrirati ih na navedenoj adresi?

Ukoliko nije navedeno u ugovoru u kojim slučajevima se služnost može razvrgnuti, odnosno što bi stanovatelj trebao učiniti da se isto dogodi?

uređeno: 7. siječanj 2022. od zastitaskoljic

[nespes]

Poštovani

Molim detaljane odgovore.

Vlasnik sam stana koji bih oporučno ostavio svom sinu iz prvog braka, uz osnivanje prava doživotnog ploduživanja na spomenutom stanu, u korist moje sadašnje (druge) supruge.

1. Da li je dovoljno to naglasiti u oporuci ili je potrebno napraviti ugovor o zasnivanju prava plodouživanja?

Htio bih teret plodouživanja upisati na spomenuti stan u zemljišnim knjigama,pa me zanima:

2. Da li je moguće i na koji način, da to plodouživanje postane  provedivo nakon moje smrti, a ne dok sam još živ?

Također me zanima. 

3. Da li je potrebno pisati izjave o odricanju od nasljedstva mene imoje supruge u korist naše djece iz ranijih brakova, za nekretnine i pokretnine stečene prije stupanja u ovaj (novi) brak.

Želim dakle ostaviti,nakon moje smrti, sve svoje nekretnine i pokrenine svom sinu iz prvog braka, sa zasnivanjem prava doživotnog plodouživanja na moj stan u korist moje sadašnje supruge, s tim da njeno pravo počinje teći nakon moje smrti.

Naime, na ta pitanja dobijam različite odgovore pa se nadam brzom i točnom odgovoru.

Zahvaljujem

[Uranija]

Mene isto zanima. XY je doživotni korisnik temeljem darovnog ugovora, ja sam vlasnik i u vlasničkom nema tereta. XY mi je tužbom pokušao vlasništvo oduzeti, ali je tužba pravomoćno odbačena i stvarno je bila suluda i neosnovana. XY nastavi živjeti u tom stanu s osobom WX koja je bila protiv mene kao vlasnika svjedok i ja sam to pustila. Nakon dvije godine saznam slučajno da tu više ne žive!? Saznam da je WX odjavio prebivalište i boravište prije više godina još dok je tužba trajala a ja pojma o tome. XY je imao boravište na drugom mjestu koje je isteklo. Odem u panici u stan da vidim stanje. Naravno očajno prljavo, stvari ostavljene, sve izgleda kao da su bježali, čak i stvari ovog WX su još u stanu. Što mogu s njegovim stvarima jer on tu nema više prava? I što ako XY prestane plaćati račune koji su na njegovo ime? Da li službe njega terete ili mene kao vlasnika. Ovom wx sam poslala mail da dođe po stvari ali se ne javlja. A doživotnog korisnika da ću ukloniti smeće i malo počistiti jer stanje nije za povjerovati. XY ima 91 i sumnjam da će se vraćati tu živjeti, a realno u ovakvom stanju bez barem temeljitog čišćenja i nije za živjeti. Hvala na odgovoru