sthecanje vlasnistva dosjeloscu

[edizenica]

interesuje me slijedece. moj ujak zivi vec 30-ak godina sa roditeljima u stanu koji je bio u njihovom vlasnistvu. pred smrt moj deda a njegov otac je ugovorom o polkonu na mene prenio vlasnistvo,a njemu dao dozivotno pravo koristenja,koje je upisano u zemljisne knjige. sada kad je deda umro ujak je ostao da zivi u stanu. interesuje me da li ujak dosjeloscu moze steci pravo vlasnistva na stanu u kojem zivi? da li je njegov posjed zakonit i od kada se smatra zakonitim?da li tek kada mu je dato to pravo ugovorom o poklonu ili vec od prije s obzirom da zivi s roditeljima citav zivot? cime sve mogu dokazivati njegovu nesavjesnost posjeda?

[KronicnaStranka]

Da li je provedena ostavinska rasprava?

 

Ako jest, Vaš ujak je morao saznati da ste vlasnik stana (s tim da je mogao tražiti nužni dio).

 

Ako je to saznao, nikako ne može biti pošteni vlasnik što je jedan od uvjeta za dosjelost.

 

U rok dosjelosti nikako se ne može računati period za kojega je živio u stanu s ranijim vlasnicima (tj. roditeljima) već je uvjet samostalan posjed.

 

Samim tim što ima pravo doživotnog uživanja (za koje valjda zna) isključeno je da bi mogao misliti da je vlasnik, jer vlasniku ne treba posebno zapisano pravo uživanju da bi svoje vlasništvo uživao.

 

Dosjelošću (ako zanemarimo mućke) moće steći vlasništvo samo onaj koji - pojednostavljeno rečeno - ima razloga vjerovati da je stvarni vlasnik.

[edizenica]

tek sada treba da bude ostavinska rasprava,a za nuzni nasljedni dio smo se dogovorili da ga isplatim u novcu. sta od dokumenata da sacuvam kako bih sutra u eventualnom sporu mogao dokazati njegovu nesavjestnost u pogledu posjeda?

[KronicnaStranka]

Čuvati treba uvijek sve dokumente koji se odnose na bilo kakvo vrednije vlasništvo.

 

U konkretnom slučaju, ako se ujak odazove na raspravu, potpiše zapisnik i uredno primi rješenje kao što vjerojatno hoće, te se na njega ne žali, taj dokument će biti sasvim dovoljan da se u svako doba dokaže da nije pošteni vlasnik.

 

No, nisam sasvim siguran da ćete isplatu protuvrijednosti za nužni dio moći ugovoriti u okviru same ostavinske rasprave, budući da se taj postupak odnosi samo na ostavinu. Isplata nužnog dijela je posebni pravni posao, pa ako to obavite npr. kupoprodajnim ugovorom, i taj dokument treba čuvati. No, možda je moguće - ne znam.

 

Uz to je najvažnije da se upišete u zemljišne knjige temeljem tih dokumenata. Budući da uskoro prestaje suspenzija povjerenja u zemljišne knjige (ako ne produže rok), bit će puno teže dokazati temeljem dosjelosti ili drugačije da netko tko je upisan u zemljišne knjige nije stvarni vlasnik.

[Hrvac]

Vaš ujak je dobio pravo korištenja što je osobna služnost. Ona je vezana za osobu vašeg ujaka a trajat će sve do njegove smrti. Steći vlasništvo nikad neće moći na temelju dosjelosti jer nema pravni osnov za stjecanje vlasništva. Vlasnik ste isključivo vi a vaš pravni osnov je darovni ugovor. Pitanje posjeda je druga stvar. Pošto on ima pravo služnosti ima pravo i na posjed. Gubi se pravo na posjed kada umre odnosno kad prestane pravo služnosti. To znači da je vaše vlasništvo ograničeno i u pitanju prava i u pitanju posjeda. Sva ograničenja prestaju smrću vašeg ujaka pa ćete onda moći ući u posjed.

 

Što se tiče ostavinske rasprave, vaš djed a njegov otac je povrijedio nužni dio tako što vam je darovao stan ali ne treba zaboraviti da je istim darovnim ugovorom vašem ujaku dao pravo služnosti. To pravo također ima svoju vrijednost. Zato kada se budete dogovarali oko nužnog dijela njegov nužni dio mora se umanjiti za iznos vrijednosti prava služnosti. Primljeni dar se uračunava u njegov nužni nasljedni dio! To znači da mu morate isplatiti iznos nužnog dijela umanjen za vrijednost prava služnosti. Istaknite ovo u ostavinskoj raspravi.

[Persevera]

MOlim za jos neki podatak glede onog sto je KronicnaStranka

gore naveo, Hvala:

 

quote/Budući da uskoro prestaje suspenzija povjerenja u zemljišne knjige (ako ne produže rok).../

[KronicnaStranka]

Povjerenje u zemljišne knjige ograničeno je u pogledu društvenog vlasništva odredbom čl. 388 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a Zakon o zemljišnim knjigama u čl. 244 određuje za sve nekretnine da izvanknjižni nositelji stvarnih prava dužni su do 1. siječnja 2007. pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu.

 

Kasnije je rok produljen do 1. siječnja 2010.

 

Dakle, nakon tog roka sudovi bi puno teže trebali prihvaćati izjavu da izvanknjižni "vlasnik" "nije znao" (i tako 30 godina) da je u zemljišnoj knjizi upisan netko drugi, kako se do sada stjecalo dosjelošću.

 

Kako to funkcionira u stvarnosti, primjer je jedno rješenje suda

 

Odgoda primjene načela povjerenja u zemljišne knjige (Čl. 226 st. 1 – 3 Zakona o zemljišnim knjigama – „Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99 i 114/01)

 

U razdoblju odgode primjene načela povjerenja u zemljišne knjige, sud nije ovlašten temeljiti svoju odluku isključivo na primjeni načela povjerenja u stanje zemljišnih knjiga. „Nadalje, treba ukazati da se primjena načela povjerenja u zemljišne knjige zakonskom odredbom čl. 226 st. 1 – 3 Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96) odgađala zbog opće nesređenosti stanja zemljišnih knjiga na području RH. Prema tome neosnovano prvostupanjski sud temelji svoju odluku isključivo na primjeni načela povjerenja u stanje zemljišnih knjiga, pri čemu je dopušteno dokazivati da je stvarno stanje vlasništva drugačije (što je prethodno pitanje za odluku o tužbenom zahtjevu).“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 596/07-2 od 22.VIII.2007.

 

Primjer primjene odgode načela povjerenja

[Persevera]

:hvala: :cita:

[nokia3310]

Postovani, molim za vas komentar sledece situacije:

Na osnovu ugovora o privremenom koristenju stana u expropisanoj zgradi, zakljucenog izmedju firme u kojoj sam zaposlen i firme u čiju korist je izvrsena ekspropiacija(zgrada expropisana 1982 godine), u posjedu sam i koristim predmetni stan od 1988 godine.

Ugovorom je precizirano da su ugovorne strane saglasne da se rok privremenog koristenja stana utvrdi najdalje do konca 1989 godine, stim sto rok, po potrebi za rusenje objekta moze biti i kraci.

S obzirom da sam u posjedu i koristim predmetni stan vec dvadeset godina problem se odnosi na trazenje dosjelosti.

 

S postovanjem

[ude]

Poštovani !

 

U RH pravo korištenja je novim Zakonom o vlasništvu ...

prešlo na temelju zakona u vlasništvo korisnika . Informirajte se da li se u trenutku dobivanja prava korištenja odnosna nekretnina vodila kao društveno vlasništvo i kako se sada vodi i da li postoji u BIH propis o pretvorbi društvenog u privatno .

 

U koliko se ta nekretnina vodi kao društveno vlasništvo a imate propis o pravu pretvorbe , tada je dovoljno da temeljem zakona o vlasničkim osnosima i ugovora zatražite pretvorbu u Vašu korist .

 

Društveno se vlasništvo ne može steći dosjelošću .U koliko se ta nekretnina uvijek vodila kao privatno vlasništvo ,tada je moguće stjecanje vlasništva dosijelošću, ako za nije zakonom zabranjeno.Naime , izvlaštenja se provode kada je to opći interes . Rješenje o izvlaštenju nakon tri godine od pravomoćnosti treba i izvršiti, a ako se to ne dogodi tada rješenje gubi pravnu snagu i ono postaje opet vlasništvo izvlaštene osobe tj. kao da i nije doneseno .

 

Pozdrav 1

[nokia3310]

Postovani,

 

U vezi predhodne situacije o kojoj sam Vas informisao prije nekoliko sedmica a odnosi se na trazenje dosjelosti na ekspropisanoj objektu.

Predmetni objekat je izgradjen prije 40 godina i do danas nije uknjizen, a ekpropisan je na zahtjev vlasnika.

Nakon ekpropijacije 1986 godine zemljiste na kojem je izgradjen i okolno zemljiste je uknjizeno kao drustvena svojina.

Takodjer, 1986 godine uknjizeno je pravo koristenja predmetnog zemljista u korist bivseg vlasnika.

S obzirom da sam u posjedu objekta i isti koristim 20 godina, na osnoivu ugovora o privrednom koristenju,problem se odnosi na sticanje vlasnistva dosjeloscu kao zakonit i savjestan posjednik, i ko ce biti tuzena strana u eventualnom postupku.

 

 

S postovanjem,

[ude]

Poštovani !

 

Ako u BIH ne postoji Zakon o povratu ekspropirane imovine , tada trebate tužiti pravnu ili fizičku osobu koja se u zemljišnim knjigama vodi kao vlasnik.

 

Kao dokaz da ste u mirnom posjedu temeljem pravnog posla za navedeni period može Vam poslužiti izvod iz katastra ako ste u katastru registrirani kao posjednik,Vi ili Vaš prednik .

 

Podižete tužbu za utvrđenje vlasništva stečenog pravnim poslom i dosjelošću .

U RH pravo korištenja po zakonu je pretvorbom prešlu u privatno vlasništvo , na način da je svaki korisnik podnio zahtjev za uknjižbu .

 

Društveno vlasništvo po propisima iz Jugoslavije nije se moglo stjecati dosjelošću, pa trebate vidjeti da li su se u BIH mijenjali (Zakon o vlasništvu ).

 

Pozdrav !