Novi ZOPHBDR

[fveliki]

HRVATSKI SABOR

 

3315

 

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

 

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 30. listopada 2009. godine.

 

Klasa: 011-01/09-01/191

 

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

 

Zagreb, 6. studenoga 2009.

 

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON

 

O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

 

Članak 1.

 

U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07. i 65/09.) u članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu.«

 

Članak 2.

 

U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto HRVI iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.«

 

Članak 3.

 

Članak 17. mijenja se i glasi:

 

»(1) Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

 

– invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata.

 

(2) Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:

 

– invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata i invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata HRVI iz Domovinskog rata.«

 

Članak 4.

 

U člancima 18. i 19. riječi: »hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata« zamjenjuju se riječima: »HRVI iz Domovinskog rata«.

 

Članak 5.

 

U članku 20. stavku 1. riječi: »hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata« zamjenjuju se riječima: »HRVI iz Domovinskog rata«.

 

Članak 6.

 

U članku 31. stavak 4. mijenja se i glasi:

 

»(4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.«

 

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

 

»(7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora.«

 

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 8.

 

Članak 7.

 

Članak 87. mijenja se i glasi:

 

»Pravo na opskrbninu imaju korisnici obiteljske invalidnine, korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj kada su nesposobni za privređivanje ako ispunjavaju uvjete propisane odredbama članaka 88. – 90. ovoga Zakona i ako su sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 100 dana.«

 

Članak 8.

 

U članku 88. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Osobe iz članka 87. ovoga Zakona pravo na opskrbninu mogu ostvariti pod uvjetom:

 

1. da nisu zaposlene,

 

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost,

 

3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine,

 

4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog nezaposlenosti,

 

5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava,

 

6. da nisu obveznici uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju poljoprivredne djelatnosti,

 

7. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila (sve vrste osobnih automobila, traktori, kamioni) ili motornih plovila dužine preko 6 metara i da nisu vlasnici ili suvlasnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba,

 

8. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj.«

 

Članak 9.

 

Članci 93. i 94. brišu se.

 

Članak 10.

 

U članku 117. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Bračni drug stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu određenu Obiteljskim zakonom gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine.«

 

Članak 11.

 

U članku 123. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

 

»8. Medicinska dokumentacija da je samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske jest dokumentacija izdana od zdravstvene ustanove, liječničke ordinacije ili načelnika ratnog saniteta postrojbe koja potječe iz vremena njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili iz razdoblja deset godina nakon prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta, a iznimno i nakon tog roka ako je putem vještačenja u zdravstvenoj ustanovi od strane stručnog tima te ustanove ustanovljeno da je psihička bolest moguća posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Zdravstvene ustanove kao konzultantske kuće za vještačenje činjenice iz ovoga članka utvrđuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi.«

 

Članak 12.

 

Članak 124. mijenja se i glasi:

 

»Status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu na temelju samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao posljedice psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske može se priznati na temelju podnesenog zahtjeva sukladno odredbama ovoga Zakona.«

 

Članak 13.

 

U članku 131. stavak 4. briše se.

 

Članak 14.

 

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nakon 31. prosinca 1997. godine iz članka 3. stavka 1. točke 4. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07. i 65/09.).

 

Članak 15.

 

Postupci započeti po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07. i 65/09.) za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iz članka 14. ovoga Zakona koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu okončani pravomoćnim rješenjem obustavljaju se.

 

Članak 16.

 

Revizijski postupak i postupci za priznavanje prava na invalidsku mirovinu, najnižu mirovinu, priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i prava na opskrbninu koji su započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu završeni konačnim rješenjem dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.

 

Članak 17.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 561-01/09-01/03

 

Zagreb, 30. listopada 2009.

 

HRVATSKI SABOR

 

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

[fveliki]

ja sam u mirovini po članu 21 ZOPHBDR a to nisu dirali,to je da se mirovina uvećava u odnosu na broj dana provedenih u DR

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

 

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%

 

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

 

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

 

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

 

6. dragovoljcu za 30%.

[vukovar]

Ovako izgleda novi zakon sa svim izmjenama:

 

HRVATSKI SABOR

3010

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

Proglašavam Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 30. studenoga 2004. godine.

Broj: 01-081-04-3703/2

Zagreb, 3. prosinca 2004.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

GLAVA I.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava.

Članak 2.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je kao dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (ZNG, Hrvatske vojske, Ministarstva obrane, Policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a) te pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je u njima proveo najmanje 5 mjeseci do 24. prosinca 1991. godine), organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata).

(2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

(3) Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.

(4) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko:

– nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili

– nije regulirao obvezu služenja vojnog roka.

(5) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 3.

(1) Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj koji je:

1. poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata u razdoblju utvrđenom člankom 2. stavkom 2. ovoga Zakona,

2. ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru,

3. umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.,

4. umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997., a nakon toga roka uzročna veza između smrti i sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se u postupku vještačenja propisanim člankom 123. stavkom 1. točkom 8. ovoga Zakona,

5. izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,

6. umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a do smrti je bio priznati HRVI I. skupine s pravom na doplatak na njegu i pomoć druge osobe.

(2) Smrtno stradalim osobama u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se i pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe koje su po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginule, ubijeni prilikom zatočenja ili u neprijateljskom logoru ili umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti.

Članak 4.

(1) Zatočeni ili nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen u neprijateljskom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestao u Domovinskom ratu.

(2) Zatočena ili nestala osoba iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona je osoba koja je zatočena u neprijateljskom logoru ili zatvoru najmanje 3 dana ili je nestala prilikom obavljanja vojnih i drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Članak 5.

(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno kao zatočenik u zatvoru ili neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu. Smatra se da je oštećenje organizma zatočenika u neprijateljskom logoru na toj osnovi najmanje 20% trajno.

(2) HRVI iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

(3) Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrđena ovim Zakonom ostvaruje i osoba (medicinsko osoblje, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posade brodova trgovačke mornarice i druga osoba) kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu.

(4) HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

 

Članak 6.

(1) Članovima obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, prema ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena djeca i pastorčad (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha i posvojitelj.

(2) Članom uže obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja prema ovome Zakonu smatra se i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

(3) Status izvanbračne zajednice iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

(4) Prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi obitelji iz istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu. Ako se sporazum ne postigne, prednost u ostvarivanju prava ima član obitelji iz istoga nasljednog reda koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata živio u zajedničkom kućanstvu.

(5) Očuh i maćeha ostvaruju prava prema ovom Zakonu ako su hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzdržavali ili je hrvatski branitelj njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrti.

(6) Pastorak je osoba koja nema živoga jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom suda, a hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ga je uzdržavao najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.

Članak 7.

Za osobe iz članka 1. ovim se Zakonom uređuju:

1. pravo na zdravstvenu zaštitu,

2. prava iz mirovinskog osiguranja,

– pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu,

– pravo na invalidsku mirovinu,

– prava na temelju preostale radne sposobnosti,

– pravo na obiteljsku mirovinu,

– pravo na najnižu mirovinu,

– pravo na staž osiguranja ili posebni staž,

3. pravo na doplatak za djecu,

4. pravo na zapošljavanje,

5. pravo na stambeno zbrinjavanje,

6. pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate,

7. ostala prava.

Članak 8.

Prava iz ovoga Zakona koja se ostvaruju na osnovi oštećenja organizma, smrtnog stradavanja člana obitelji te materijalnih i drugih potreba korisnika jesu:

– prava na osnovi oštećenja organizma:

1. osobna invalidnina,

2. doplatak za njegu i pomoć druge osobe,

3. ortopedski doplatak,

4. medicinska, odnosno fizikalna rehabilitacija,

5. naknada troškova prijevoza,

6. jednokratna novčana pomoć.

– prava na osnovi gubitka, zatočenja ili nestanka člana obitelji:

1. obiteljska invalidnina,

2. povećana obiteljska invalidnina,

3. uvećana obiteljska invalidnina,

4. prava članova obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

5. prava članova obitelji iza smrti HRVI iz Domovinskog rata.

– prava na osnovi materijalnih i drugih potreba korisnika:

1. posebni doplatak,

2. usluge osobe za pružanje njege i pomoći,

3. opskrbnina,

4. doplatak za pripomoć u kući,

5. prednost pri smještaju u umirovljeničke domove,

6. obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata,

7. osiguravanje troškova pogreba uz odavanje vojne počasti.

Članak 9.

(1) Na pitanja u svezi s pravima iz članka 7. i 8. ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, korištenje i prestanak tih prava te s postupkom njihova ostvarivanja, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se posebni zakoni i drugi propisi koji uređuju odnosna prava.

(2) Prava prema ovome Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske, a strani državljani samo ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište.

Članak 10.

(1) Ne mogu ostvariti prava iz ovoga Zakona osobe koje su oštećenja organizma zadobile kao pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi kao i osobe koje su osuđene pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim postrojbama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji.

(2) Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje su se u Domovinskom ratu same ranile radi izbjegavanja vojne obveze, niti osobe za koje je u odgovarajućem postupku utvrđeno da su samovoljno ili bez dopuštenja nadležnog zapovjednika napustile postrojbu u bilo kojem razdoblju ili se nisu odazvale mobilizaciji.

(3) Zapreke iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

GLAVA II.

1. PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Članak 11.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje na način i prema uvjetima utvrđenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donijetim na temelju toga Zakona.

(2) Od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite (participacija) oslobađaju se članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.

Članak 12.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojemu je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ima pravo na potpunu medicinsku rehabilitaciju, pravo na sva potrebna ortopedska i druga pomagala, lijekove i liječenje bez naknade (participacije), te pravo prvenstva na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj.

(2) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje obvezan je osigurati hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ortopedsko pomagalo najkasnije u roku 30 dana od primitka zahtjeva nadležne zdravstvene ustanove koja je utvrdila vrstu potrebnoga ortopedskog pomagala nakon završenog liječenja. Ako se ortopedsko pomagalo izrađuje po mjeri, navedeni rok produljuje se za najviše 60 dana.

(3) Prava iz stavka 1. ovoga članka koja Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na temelju njega nisu utvrđena kao standard prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje na način i po postupku propisanom općim aktom koji donosi ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi.

 

2. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

Pravo na starosnu mirovinu

Članak 13.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 14.

(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu iz Domovinskog rata za 30%.

(2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju 40 godina ukupnoga mirovinskog staža.

(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina povećava se za odgovarajući postotak iz stavka 1. točke 1. – 6. ovoga članka, ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu.

Pravo na invalidsku mirovinu

Članak 15.

1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu.«

Članak 16.

1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto HRVI iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.«

(2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

Članak 17.

»(1) Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

– invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata.

(2) Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:

– invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata i invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata HRVI iz Domovinskog rata.«

 

Članak 18.

(1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina.

(2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%.

Članak 19.

Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje HRVI iz Domovinskog rata rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5.

 

Članak 20.

(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju HRVI iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice:

Činovi i ustrojbena mjesta Osnovice

Vojnik 64.037

Pozornik 68.047

Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847

Skupnik 64.740

Zapovjednik desetine 76.884

Zapovjednik voda 81.648

Zapovjednik satnije 97.980

Zamjenik zapovjednika bojne 107.508

Zapovjednik bojne 118.392

Zamjenik zapovjednika brigade 129.276

Zapovjednik brigade 129.276

Desetnik 74.066

Vodnik 79.386

Stožerni vodnik 79.930

Narednik 79.930

Nadnarednik 80.386

Stožerni narednik 83.004

Časnički namjesnik 92.585

Zastavnik 78.783

Poručnik (poručnik korvete) 81.648

Natporučnik (poručnik fregate) 88.452

Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980

Bojnik (kapetan korvete) 107.508

Pukovnik (kapetan fregate) 118.392

Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276

Stožerni brigadir (komodor) 140.160

Brigadni general (komodor) 140.160

Zapovjednik zbornog mjesta 118.392

Zapovjednik zbornog područja 151.056

General-bojnik (kontraadmiral) 151.056

General-pukovnik (viceadmiral) 155.136

General zbora (admiral) 159.216

Zapovjednik obrane grada 118.392

Stožerni general (stožerni admiral) 163.296

 

(2) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(3) Ministar unutarnjih poslova propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnos policijskih zvanja pripadnika specijalne policije prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21.

(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu za 30%.

(2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Članak 22.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

Članak 23.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci).

(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.

(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi.

(5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.

(6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.

(7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave obvezni su primati hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.

Pravo na obiteljsku mirovinu

Članak 24.

Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata čija je smrt prouzročena ranjavanjem, ozljedom, bolešću, pogoršanjem, odnosno pojavom bolesti zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu.

 

Članak 25.

Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.

 

 

Članak 26.

(1) Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske izračunava se tako da se osobni bodovi pomnože s odgovarajućim mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.

(2) Vrijednosni bod utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.

(3) Osobni bod za određivanje mirovine dobiva se tako da se vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina.

Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Polazni faktor 1,90 je kod izračuna:

obiteljske mirovine iza smrti osiguranika hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata, te dragovoljca iz Domovinskog rata.

Mirovina se određuje na temelju osobnih bodova povećanih za 45%.

(4) Do stjecanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ovoga Zakona udovici (udovcu) pripada novčana naknada zbog nezaposlenosti.

Članak 27.

Iznos obiteljske mirovine članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji je bio korisnik invalidske mirovine priznate prema ovom Zakonu ili odgovarajućim ranijim zakonima određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona.

Članak 28.

Mirovinski faktor iznosi za obiteljsku mirovinu:

– koja pripada bračnom drugu i djetetu, ili samo djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata 1,0

– koja pripada samo za oba roditelja 1,0

– koja pripada samo bračnom drugu, odnosno samo jednom roditelju 0,8

– za svako dijete povećava se za 0,1.

 

Članak 29.

(1) Udovica, odnosno majka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata stječe pravo na obiteljsku mirovinu ako je uzrok smrti u svezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske kada navrši 40 godina života. Udovac, odnosno otac hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata isto pravo stječe kad navrši 50 godina života.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na mirovinu stječu bez obzira na godine života, ako kod njih nastane opća nesposobnost za rad prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Djeca, posvojenici i pastorčad smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako su nezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovnog školovanja.

(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na maćehu, očuha i posvojitelja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(5) Osobama iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka obiteljska mirovina određuje se primjenom osobnog boda korisnika obiteljske mirovine priznate članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema ranijim zakonima, uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 28. ovoga Zakona.

Članak 30.

(1) Članovima obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvaruju pravo na mirovinu manju od mirovine određene za 40 godina mirovinskog staža osobni bod se povećava ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu za 30%.

(2) Tako povećana mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina ukupnoga mirovinskog staža.

Najniža mirovina

Članak 31.

(1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka.

(2) Korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema općem propisu, a mirovina je manja od najniže mirovine odredit će se najniža mirovina prema stavku 4. ovoga članka.

(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je navršio 65 godina starosti (muškarac), odnosno 60 godina starosti (žena), a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, izuzetno od odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka, pripada pravo na mirovinu u visini najniže mirovine određene prema odredbi stavka 4. ovoga članka.

(4) Najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. i 5. ovoga članaka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana, a određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.«

 

(5) Najniža mirovina određena prema stavku 1. ovoga članka korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti priznate prema članku 15. ovoga Zakona određuje se uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(6) Najniža mirovina određena prema stavku 2. ovoga članka određuje se uz primjenu polaznog faktora iz članka 78. i mirovinskog faktora iz članka 80. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(7) HRVI iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i drugim osobama iz ovoga članka ne pripada pravo na najnižu mirovinu ako su oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu u Registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata evidentirani kao pripadnici neborbenog sektora.«

(8) Najniža mirovina prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka usklađuje se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(9) Najniža mirovina određena prema stavku 1. i 2. ovoga članka kao i mirovina priznata prema stavku 3. ovoga članka ne pripada korisniku mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.

Članak 32.

(1) Svaka ocjena invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu koju donosi ovlašteni vještak u mirovinskom osiguranju, te priznata obiteljska mirovina članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i priznata novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene invalidnosti.

(2) Sastav i način rada Povjerenstva propisuje ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Pravilnikom o radu Povjerenstva.

Staž u dvostrukom trajanju

Članak 33.

(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju, sukladno propisima o obrani.

(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, svo vrijeme korištenja te naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.

(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. nije bio zaposlen ili koji nije ostvario staž osiguranja, odnosno poseban staž po drugoj osnovi, a obavljao je zadaće u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva obrane Republike Hrvatske, to razdoblje računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.

 

3. PRAVO NA DOPLATAK ZA DJECU

Članak 34.

Djeci smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata pripada doplatak za djecu u najvišem predviđenom iznosu.

4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE

Članak 35.

(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja službenika i namještenika dati prednost nezaposlenom ukoliko ispunjava tražene uvjete iz natječaja, odnosno oglasa i to sljedećim redoslijedom:

– djetetu smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obaju roditelja,

– HRVI iz Domovinskog rata,

– članu obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

– dragovoljcu iz Domovinskog rata,

– hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.

(2) Javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezne su prilikom zapošljavanja dati prednost osobi iz stavka 1. ovoga članka, po utvrđenom redoslijedu, ukoliko ispunjava tražene uvjete iz natječaja, odnosno oglasa.

(3) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo te dokaz da je nezaposlena.

(4) Provedbu odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka nadzire nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u svezi sa zapošljavanjem.

(5) Osoba koja ne bude primljena u tijelo državne uprave, tijelo sudbene vlasti ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju da bi ostvarila navedeno pravo obvezna je podnijeti prigovor na rješenje o prijamu.

(6) Po konačnosti rješenja o prijmu iz stavka 5. ovoga članka ili po proteku roka od petnaest dana od dana podnošenja prigovora protiv tog rješenja, osoba koja ocijeni da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može u narednih petnaest dana podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu nadzora.

(7) Upravna inspekcija obvezna je u roku osam dana od dana prijma zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijmu o pokretanju postupka nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.

(8) Donositelj rješenja o prijmu – čelnik tijela ne može donijeti rješenje o postavljenju na radno mjesto izabranog kandidata do okončanja postupka nadzora.

(9) Rješenje o postavljenju (rasporedu) donijeto prije okončanja postupka nadzora upravna inspekcija proglasit će ništavim.

(10) Upravna inspekcija po provedbi nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti rješenjem poništiti rješenje o prijmu u državnu službu. Protiv tog rješenja može se voditi upravni spor.

(11) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenoga upravnog nadzora.

(12) Osoba iz stavka 1. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju, a radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu, može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora, najkasnije u roku 15 dana od zasnivanja radnog odnosa.

(13) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev podnositelja u roku 30 dana od dana zaprimanja, a ukoliko zbog složenosti postupka utvrđivanja odlučnih činjenica nije u mogućnosti donijeti rješenje u navedenom roku, donijet će ga u najkraćem mogućem roku.

(14) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem će utvrditi da sklopljeni ugovor o radu zbog toga nema pravnog učinka od dana pravomoćnosti toga rješenja.

(15) Povreda prava prednosti pri zapošljavanju koja je utvrđena pravomoćnim rješenjem iz stavka 14. ovoga članka predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno.

(16) Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka ne mogu ostvariti osobe iz stavka 1. ovoga članka kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao njihovom krivnjom.

5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE

Članak 36.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate.

(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju:

1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine.

(4) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom.

(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa.

(7) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju.

(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno.

(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.

Članak 37.

Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga

Zakona nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog:

– ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću,

– ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme,

– ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata,

– ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima,

– ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo,

– ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove,

– ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 38.

(1) Osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom:

1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine,

2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 50%),

3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 40% do 20%).

(2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa.

(3) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, stambeni kredit mogu koristiti:

– za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji ili

– za kupnju stana u vlastitoj organizaciji ili

– za izgradnju kuće ili

– za kupnju korištenog stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske ili

– za razliku u površini, odnosno za nadogradnju stana ili kuće ili

– za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili

– za poboljšanje uvjeta stanovanja.

(4) Stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka u osobnom je vlasništvu nositelja prava osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni.

Članak 39.

(1) Organizirana izgradnja provodi se putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno poslovima iz njihova djelokruga utvrđenim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave.

(2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno 5 godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno 5 i više godina i pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti jer ga za to vežu obiteljske i druge prilike.

(3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište.

(4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području.

Članak 40.

(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.

(2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu.

3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:

– uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu,

– priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.

(4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu).

Članak 41.

(1) Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba koje ostvaruju prava na dodjelu stambenog kredita osigurat će se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave ili u vrijednosti kuća i stanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Sredstva ostvarena otplatom kredita i obročnom prodajom kuća i stanova uplaćivat će se na račun Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti do završetka provođenja programa stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu.

(3) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dužno je voditi cjelokupnu evidenciju prodanih stanova i drugih nekretnina, pratiti obročnu otplatu i naplatu dodijeljenih stambenih kredita, voditi evidenciju o naplati, uplaćenim sredstvima te prispjelim financijskim i drugim obvezama u vezi sa stambenim zbrinjavanjem prema ovom Zakonu ili je dio tih poslova dužno povjeriti poslovnoj banci na temelju Ugovora o poslovnoj suradnji.

Članak 42.

(1) Osobe koje ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita prema ovom Zakonu, dodijeljeni kredit otplaćuju umanjen za iznos postotka oštećenja organizma, s tim da su članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s 90% i 80% oštećenja organizma izjednačeni s HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma.

(2) Kada se stambeni kredit koristi prema odredbama ovoga Zakona, HRVI iz Domovinskog rata plaćat će kamatu po sljedećim kamatnim stopama:

– za HRVI iz Domovinskog rata od 50% i više od 50% oštećenja organizma po stopi od 2%,

– za HRVI iz Domovinskog rata od 40% oštećenja organizma po stopi od 3%,

– za HRVI iz Domovinskog rata od 30% i 20% po stopi od 4%.

(3) Razliku od beneficiranih kamatnih stopa iz stavka 2. ovoga članka do tržišne vrijednosti subvencionirat će Republika Hrvatska.

(4) Kada se koristi stambeni kredit za kupnju stana na obročnu otplatu, u vrijednosti cijene stana ne uračunavaju se troškovi građevinskog zemljišta, komunalnog opremanja i komunalnog doprinosa sukladno članku 40. ovoga Zakona.

Članak 43.

Stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za odgovarajuću stambenu površinu i određuju se prema broju članova obitelji i to:

a) samac – 35m2

b) dvočlana obitelj – 45m2

c) tročlana obitelj – 60m2

d) četveročlana obitelj – 70m2

e) peteročlana obitelj – 80m2

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10m2 odstupanje od odgovarajuće stambene površine dozvoljeno je samo kod kupnje stana putem stambenog kredita ili dodjele stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji, za veličinu +/- 10m2.

Članak 44.

Iznos kredita korisne stambene površine kuće ili stana za kupnju stana ili kuće, izgradnju kuće i razliku površine, nadogradnju, odnosno nastavak izgradnje te poboljšanje stambenih uvjeta kao i vrijednost kredita po m2 neto korisne stambene površine kuće ili stana za osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona.

Članak 45.

Pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu imaju i osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona kojima je djelomično obnovljena kuća ili stan na način i u iznosu koji će se regulirati uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona.

Članak 46.

Iznos stambenog kredita za kupnju stana ili kuće u vlastitoj organizaciji utvrđuje se prema predugovoru o kupoprodaji, a najviši iznos stambenog kredita po m2 odgovarajuće površine stana iz članka 43. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona.

Članak 47.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi visinu te način i postupak ostvarivanja prava na dodjelu stambenog kredita, kao i druga pitanja i uvjete vezane za dodjelu stambenog kredita te kupnju stanova i kuća uz obročnu otplatu.

Članak 48.

(1) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje osim na način propisan člankom 36. stavkom 2. ovoga Zakona i dodjelom te otkupom stana.

(2) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata koji koriste stanove u vlasništvu Republike Hrvatske ostvaruju pravo na dodjelu i otkup tih stanova ako su isti izgrađeni u građevinama starijim od 15 godina, i ako nemaju zapreka za ostvarenje prava koje propisuje članak 37. ovoga Zakona.

 

Članak 49.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će prenijeti pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, a na upravljanju – Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Ureda za državnu imovinu Republike Hrvatske, a na koje se ne odnose odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, te ih koriste osobe iz ovoga Zakona, na Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Članak 50.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obavlja sve stručne i druge poslove koji se odnose na stambeno zbrinjavanje.

6. PRAVO NA DIONICE, ODNOSNO UDJELE U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA BEZ NAPLATE

Članak 51.

(1) Pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i pravo na dionice, odnosno udjele u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su privatizirane ili će se privatizirati, bez naplate, imaju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno odredbama Zakona o privatizaciji i Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate po mjerilima, u iznosu i po postupku sukladno odredbama Zakona o privatizaciji i Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 52.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te HRVI iz Domovinskog rata oslobađaju se plaćanja poreza na promet dionica, odnosno udjela i poreza na ostvareni prihod od prijenosa dionica, odnosno udjela koji im je ustupio Hrvatski fond za privatizaciju.

7. OSTALA PRAVA

PREDNOST PRI UPISU U OBRAZOVNE USTANOVE

Članak 53.

Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, dragovoljac i djeca dragovoljca iz Domovinskog rata izravno se upisuju u srednje škole i visoka učilišta pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, te da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama i visokim učilištima u kojima se provodi prijamni ispit.

PRAVO NA STIPENDIJU

Članak 54.

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac i djeca dragovoljca iz Domovinskog rata imaju pravo na stipendiju tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima jer im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(2) Uvjeti i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa uz suglasnost ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Članak 55.

Vlada Republike Hrvatske osnovat će posebni fond za stipendiranje osoba iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona.

PREDNOST PRI SMJEŠTAJU U UČENIČKE, ODNOSNO STUDENTSKE DOMOVE

Članak 56.

Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca, HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

PRAVO NA BESPLATNE UDŽBENIKE

Članak 57.

(1) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim školama, te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom da to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(2) Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz stavka 1. ovoga članka osigurava Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a ministar pravilnikom utvrđuje način i postupak dodjele.

PREDNOST PRI ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA

Članak 58.

(1) Općine, gradovi, županije, Grad Zagreb i Republika Hrvatska te pravne osobe u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu obvezni su na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost ako sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude:

– sa članovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

– sa članovima obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

– s HRVI iz Domovinskog rata,

– s dragovoljcem iz Domovinskog rata,

– te s ostalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 12 mjeseci.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora ako nisu korisnici mirovine ostvarene po ovom Zakonu.

(3) Poslovni prostor na kojem je zasnovan zakup na temelju uvjeta iz ovoga članka ne može se dati u podzakup.

(4) Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbama ovoga članka ništavan je.

(5) Na pitanja koja se odnose na zasnivanje i prestanak zakupa poslovnog prostora te međusobna prava i obveze ugovornih strana koja nisu uređena ovim člankom primjenjuje se Zakon o zakupu poslovnog prostora.

(6) Prednost pri zakupu poslovnog prostora može se ostvariti samo jednokratno.

PRILAGODBA PRILAZA DO ZGRADE

Članak 59.

(1) HRVI Domovinskog rata koji nisu sposobni za kretanje bez invalidskih kolica i drugih ortopedskih pomagala i slijepi HRVI imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade i prilagodbu stana za kretanje u kolicima, ako se te prilagodbe mogu izvesti, sukladno posebnim propisima.

(2) Zahtjev za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(3) Postupak i način prilagodbe te rokovi za izvođenje prilagodbe koji ne mogu biti duži od 6 mjeseci utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uz suglasnost ministra unutarnjih poslova.

(4) Pravo na prilagodbu iz stavka 1. ovoga članka HRVI iz Domovinskog rata može ostvariti samo jednokratno.

 

CARINSKE I POREZNE OLAKŠICE

Članak 60.

(1) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine ima pravo na osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti svakih 7 godina.

(2) Bračni drug, punoljetna djeca i roditelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost jednokratno, ako to pravo do sada nisu iskoristili.

(3) HRVI iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine čije utvrđeno oštećenje organizma ima za posljedicu oštećenje funkcije ekstremiteta ili oštećenje vida, ima pravo na uvoz osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost u iznosu utvrđenog postotka oštećenja organizma svakih 5 godina.

(4) Prava iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka međusobno se isključuju.

(5) Pravo na povlastice iz stavka 2. ovoga članka ako su roditelji razvedeni, ima roditelj s kojim je smrtno stradali ili zatočeni ili nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 5 godina prije smrtnog stradavanja, odnosno od dana utvrđivanja da je osoba zatočena ili nestala.

(6) Ako korisnik povlastice iz stavka 2. i 3. ovoga članka osobni automobil proda, daruje ili u cijelosti otuđi u roku od dvije godine od nabave obvezan je platiti carinu, posebni porez i porez na dodanu vrijednost kojih je bio oslobođen pri uvozu.

(7) Ako HRVI iz Domovinskog rata ili član obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umre prije isteka roka od 2 godine od nabave automobila, zakonski nasljednici mogu prodati automobil koji su naslijedili bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost.

(8) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obvezno je osigurati automobile iz stavka 1. ovoga članka u roku od 6 mjeseci od podnošenja zahtjeva.

(9) Vlada Republike Hrvatske utvrdit će uredbom uvjete i postupak ostvarivanja carinskih i poreznih olakšica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 61.

(1) HRVI iz Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost na ortopedska i druga pomagala koja su izravan nadomjestak tjelesnih organa, odnosno oštećenih tjelesnih organa te na rezervne dijelove i potrošni materijal za ta pomagala.

(2) Nezaposleni HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i obitelj smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata oslobođeni su od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost kada uvoze strojeve i opremu za obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno samostalne profesionalne djelatnosti, sukladno posebnim propisima.

(3) U ostvarivanju prava iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe iz članka 60. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA NAKNADE ZA PRENAMJENU POLJOPRIVREDNOGA ZEMLJIŠTA

Članak 62.

(1) Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje tri mjeseca oslobođeni su od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevne dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno.

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA SUDSKIH, UPRAVNIH I JAVNOBILJEŽNIČKIH PRISTOJBI

Članak 63.

Od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi u postupku ostvarivanja prava iz ovoga Zakona oslobođeni su članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI Domovinskog rata na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status.

 

PRAVO NA OBNOVU

Članak 64.

(1) Korisnici prava iz ovoga Zakona imaju pravo na obnovu pod uvjetima i na način kako je to propisano Zakonom o obnovi.

(2) Pravo na obnovu kao oblik stambenog zbrinjavanja isključuje pravo na dodjelu stana, odnosno stambenog kredita osim u slučaju iz članka 45. ovoga Zakona.

(3) Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, koji na teritoriju Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu, odnosno koji nisu ostvarili pravo na odgovarajuću kuću ili stan, mogu sukladno Zakonu o obnovi, ostvariti pravo na obnovu potrebne stambene površine u obiteljskom domu prema broju članova svoje uže obitelji, i to 35 m2 za prvog člana obitelji, te 10 m2 za svakoga sljedećeg člana obitelji, uključujući i pravo na ime osobe smrtno stradaloga zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka smatra se da su članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje.

GLAVA III.

PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA NA OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA

Članak 65.

(1) Oštećenjem organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru. Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona HRVI Domovinskog rata razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:

– I. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovit život potrebna njega i pomoć druge osobe,

– II. skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma,

– III. skupina – invalidi s 90% oštećenja organizma,

– IV. skupina – invalidi s 80% oštećenja organizma,

– V. skupina – invalidi sa 70% oštećenja organizma,

– VI. skupina – invalidi sa 60% oštećenja organizma,

– VII. skupina – invalidi s 50% oštećenja organizma,

– VIII. skupina – invalidi sa 40% oštećenja organizma,

– IX. skupina – invalidi s 30% oštećenja organizma,

– X. skupina – invalidi s 20% oštećenja organizma.

(2) Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima i to:

– u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, na odsluženju obveznoga vojnog roka, mirnodopski vojni invalid (MVI) u svezi s ratnim događajima, civilni invalid rata (CIR) i u II. svjetskom ratu (NOR), pri ocjenjivanju postotka oštećenja organizma uzimaju se u obzir sva takva oštećenja organizma, a status se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnog postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak osim ako se invalid ne odluči drukčije izjavom na zapisnik kod tijela koje vodi postupak.

(3) Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja bolesti, odnosno

[*KOSKE*]

E pa "vukovar" ja koliko vidim ti si postavio zakon iz 2004g.bez ovih novih izmjena (mozda se varam ali...)

[vukovar]

Je to je taj zakon izmjene sam napravio ,pročitaj ovo iz nn

i vidi ,u biti nisu ništa ni mijenjali osim kozmetičkih stvari tipa hb u hrvi smanjenje koeficijenata i sl.

[Duro]

vukovar je napisao:

...Je to je taj zakon izmjene sam napravio ,pročitaj ovo iz nn

i vidi ...

To nije niti približno taj zakon (ZOPHDR-a) nedostaje mu oko 100 članaka (nešto manje ali nije bitno...).

Moja je zamolba i savjet pročitajte sljedeće:

- Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - NN 174/2004,

- Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - NN 92/2005

-Odluka Ustavnog suda Broj: U-I-4585/2005,U-I-4799/2005,U-I-2446/2006,U-I-3502/2006 objavljeno u NN 02/2007 (usput budi rečeno odnosi se na čl. 53 koji je u vašem tekstu "živ i zdrav"...)

- Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - NN 107/2007

- Zakon o izmjeni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - NN 65/2009

- Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - NN 137/2009

 

i tek tada, ako imate volje i energije, napišite nešto što bi se moglo nazvati autorski pročišćeni tekst i tada ustvrdite: to je taj..

[Forrester]

Ma kakve kozmetičke stvari; kada pročitam 15.članak povraća mi se i hvata me ludilo, a koliko sam shvatio (ali ne mogu vjerovati da je to moguće - možda griješim), više ne postoji termin (status)Dragovoljac DR-a. Još nešto, ako bi mi netko mogao pojasniti iz; i o, članku 14 - odakle im taj famozni datum 31.12.1997. i što to u stvari znači?

[Duro]

Forrester je napisao:

... a koliko sam shvatio (ali ne mogu vjerovati da je to moguće - možda griješim), više ne postoji termin (status)Dragovoljac DR-a.

Griješite, pojam dragovoljac i status dragovoljca postoje i sadržajno su određeni, te su i u primjeni.

 

... ako bi mi netko mogao pojasniti iz; i o, članku 14 - odakle im taj famozni datum 31.12.1997. i što to u stvari znači? ...

To im je kako i piše u tom članku (14-tom..) iz članka 3. stavka 1 točke 4-te a u svezi toga da više nema priznavanja uzročno posljedične veze smrti i bolesti kako je prije bilo...

[Plemeniti]

vukovar says:

 

i vidi ,u biti nisu ništa ni mijenjali osim kozmetičkih stvari tipa hb u hrvi smanjenje koeficijenata i sl.

 

Razlika je drastična i nema govora o kozmetici....u velikoj većini izmjenjenih članaka riječ Hrvatski branitelj se zamjenjuje rječju HRVI...a to je ne velika nego "ogromna razlika" pogotovo za one koji su u postupku tj. na početku ostvarivanja nekih prava na koja su imali pravo po starome zakonu....

 

Da rezimiramo HB više neće biti u mogučnosti podnjeti zahtijev za invalidsku mirovinu temeljem oboljenja i prema ZOPHB !!!

 

To isto moči će ostvariti samo HB sa statusom HRVI a tek usput takvih je do danas veoma malo a da nemaju riješen status

[juante]

Jako dobro zapaženo,no ja bi još dodao da to sada izgleda kao Zakon o pravima Hrvatskih ratnih vojnih invalidaa ne Zakon o pravima Hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

[Kompa]

juante je napisao:

Jako dobro zapaženo,no ja bi još dodao da to sada izgleda kao Zakon o pravima Hrvatskih ratnih vojnih invalidaa ne Zakon o pravima Hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

 

Baš tako i to bi mogao biti jedan od razloga da se isti zakon proglasi NE ustavnim.

[bigtuna]

i ja se slažem,sad su ostali oni sa hrvi i oni bez a svi su u invalidskoj,a ubuduče se riješavaju samo oni sa hrvi,nelogično,šta sa ovima koji nemaju hrvi,ispada da su zalutali

[fveliki]

bigtuna je napisao:

i ja se slažem,sad su ostali oni sa hrvi i oni bez a svi su u invalidskoj,a ubuduče se riješavaju samo oni sa hrvi,nelogično,šta sa ovima koji nemaju hrvi,ispada da su zalutali

 

Potpuno se slažem sa bigtunom,ispada da mi koji nemamo status hrv-i nismo branitelji,oduvjek smo samo smetnja ovoj državi a puno toga smo i sami mi krivi,umjesto 1000 udruga branitelja treba osnovati jednu krovnu udrugu,a ne ovako,sve te udruge rade za svoje čelnike a nas branitelje ko šiša.i ovaj zakon bi ja promijenio u zophrvidr.

[bigtuna]

po meni tko je u invalidskoj mirovini automatski treba biti hrvi i to je to...

[fveliki]

bigtuna je napisao:

po meni tko je u invalidskoj mirovini automatski treba biti hrvi i to je to...

 

 

 

Da se nas branitelje pita to bi drugačije izgledalo ali mi smo nažalost samo brojevi i igraju se sa našm sudbinama kao da smo sudoku,mislim da je ljudsko dostojanstvo zagarantirano svakim ustavom ali to je na papiru a stvarnost je drugačija.

Neću nikoga osobno prozivati ali ovo što se nama radi to je u naj manju ruku žalosno,mi branitelji ne tražimo med i mlijeko ni vile ni tvornice ,tražimo samo mrvicu dostojanstva i da se na spomen da ste branitelj ne događa situacija kao meni u jednoj državnoj firmi,gospođa mi je rekla doslovno "to što ste branitelj to vam ništa ne znači"

Vidim da se na ovom forumu samo priča o hrvi a gdje smo mi "obični" branitelji bez statusa hrvi,skidam kapu hrvi,ljudi su dali svoje zdravlje ,pa se često pitam jesam li možda sretan ili nesretan što nisam ranjen (bolestan jesam ali civilno,hrpa dijagnoza niti jedna nije vezana uz DR.)nisam ni tražio status hrvi jer mi taj status nit ne pripada. ali kao "obični" Branitelj sam jako razočaran i tužan, i nemojte mi zamjeriti ako sam nekoga povrijedio,malo sam pod emocijama.

POZDRAV SVIM HRVATSKIM BRANITELJIMA MA GDJE BILI

[Kompa]

fveliki je napisao:

samo priča o hrvi a gdje smo mi "obični" branitelji ,

 

Po ovom novom zakonu koji se zove zakon o braniteljima a trebao bi se zvati zakon o osobama sa statusom HRVI, braniteljima su se ukinula mnoga prava koja su imali po starom zakonu...

 

Po meni su ovim novim zakonom zakinuti oni koji nemaju status hrvi a do sada nisu u tzv. braniteljskoj mirovini i od sada po novom zakonu više na istu mirovinu niti nemaju pravo. A isti njihovi kolege koji su to pravo ostvarili po starom zakonom i dalje će biti u istim mirovinama iako nemaju status hrvi. Znači u lijepoj našoj ipak nisu svi jednaki iako su isto prošli , to je diskriminacija osoba - branitelja bez statusa hrvi ( imam status hrvi ali šta nije u redu nije )

[fveliki]

to je diskriminacija osoba - branitelja bez statusa hrvi ( imam status hrvi ali šta nije u redu nije )

 

 

Svaka čast prijatelju,prvi si koji si sa statusom hrvi progovorio za nas "obične" branitelje ili bolje rečeno "jadnike"

Hvala

[fveliki]

Kompa je napisao:

fveliki je napisao:

samo priča o hrvi a gdje smo mi "obični" branitelji ,

 

Po ovom novom zakonu koji se zove zakon o braniteljima a trebao bi se zvati zakon o osobama sa statusom HRVI, braniteljima su se ukinula mnoga prava koja su imali po starom zakonu...

 

Po meni su ovim novim zakonom zakinuti oni koji nemaju status hrvi a do sada nisu u tzv. braniteljskoj mirovini i od sada po novom zakonu više na istu mirovinu niti nemaju pravo. A isti njihovi kolege koji su to pravo ostvarili po starom zakonom i dalje će biti u istim mirovinama iako nemaju status hrvi. Znači u lijepoj našoj ipak nisu svi jednaki iako su isto prošli , to je diskriminacija osoba - branitelja bez statusa hrvi ( imam status hrvi ali šta nije u redu nije )

 

Hvala ti prijatelju

[moslavac]

ja sam u invalidskoj mirovini od 96 a nemam rvi imam dvije tuzbe na upravnom ranjavanje ptsp neznam ako dobijem tuzbu a trebo bi po dokumentaciji dali ce mi to priznatiili

[Forrester]

Kompa je napisao:

juante je napisao:

Jako dobro zapaženo,no ja bi još dodao da to sada izgleda kao Zakon o pravima Hrvatskih ratnih vojnih invalidaa ne Zakon o pravima Hrvatskih branitelja Domovinskog rata.

 

Baš tako i to bi mogao biti jedan od razloga da se isti zakon proglasi NE ustavnim.

Danas je u tisku izašlo da zakon o haraču nije pao na Ustavnom sudu; pa, zar se onda možemo nadati da će ovaj nepravedni zakon o braniteljima proći drugačije na Ustavnom sudu?

[Kompa]

Treba probati, ako se ne proba neće se niti znati hoće li proći kao ustavan ili ne.

[jado]

Kako mi koji smo pravni laici da to pokrenemo

[ana456]

jado je napisao:

Ka

ko mi koji smo pravni laici da to pokrenemo

 

 

Zar ne postoji u nekoj udruzi pravnik koji bi mogao napisati tužbu Ustavnom sudu????

[jado]

ana456 je napisao:

jado je napisao:

Ka

ko mi koji smo pravni laici da to pokrenemo

 

 

Zar ne postoji u nekoj udruzi pravnik koji bi mogao napisati tužbu Ustavnom sudu????

 

Postoje pravnici i u udrugama a ima ih i u Zupanijskim uredima koji rade s braniteljima ali i ali...

Oni su svi vise manje zaokupljeni sami sobom i cuvanjem svojih stecenih pozicija tako da sumnjam da bi od njih mogla krenuti kakva inicijativa,treba se organizirati ovako preko neta angazirati strucni pravnicki tim koji poznaje ustavno pravo i podnijeti tuzbu za ocjenu ustavnosti.

[ana77]

Mene zanima čl. 117. st. 1. po izmjeni i dopuni ovog Zakona?!

 

A sad usmenom predajom sam saznala da niti žene (udovice) prema ovom Zakonu, ako su rodile, više nemaju nikakva prava, odnosno sve gube. Prestrašno! Izgleda da je bolje da nisu pomogle natalitetu već da su abortirale, ma koliko to gorko zvučalo. Egzistencija je u pitanju

 

Isto tako dodali su u čl. 117. ovo:

 

"U članku 117. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

»(1) Bračni drug stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu određenu Obiteljskim zakonom gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine.«"

 

Iz ovoga pak proizlazi da bolje prolaze žene (udovice) koje su svaki dan sa drugim muškarcem nego one koje su možda našle nekog normalnog muškarca i s njime dijele suživot. Hajde, ovu "izvanbračnu zajednicu" još nekako mogu progutati, ali ovo gore što sam navela s djecom....užas! Neka se srame! To je zadiranje u ljudska prava. Zašto ih jednostavno nisu sve (te udovice) stavili na neki pusti otok i izolirali tako da nema seksa i slično? Treba te žene još malo kazniti, izgleda! Nisu dovoljno kažnjene svime što su prošle za vrijeme i poslije rata :tuzan:

[Plemeniti]

Zašto ih jednostavno nisu sve (te udovice) stavili na neki pusti otok i izolirali tako da nema seksa i slično?

 

Teško bi bilo naći takav otok....a pogotovu ako su mlađe .... -ne obazirajte se na moj sarkazam nego se usredotočite na dolje napisano:

 

 

Gubitak prava na obiteljsku mirovinu

 

Novost je da bračni drug HRVI iz Domovinskog rata , sada i stupanjem u izvanbračnu zajednicu gubi pravo na obiteljsku mirovinu .

Postojanje izvanbračne zajednice zbog gubitka prava na obiteljsku mirovinu dokazivat će se u izvanparničnom postupku kao i postojanje izvanbračne zajednice radi stjecanja prava.

 

Međutim, teret dokaza postojanja izvanbračne zajednice leži na osobi, odnosno članu obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja koji ima pravni interes da dokaže postojanje izvanbračne zajednice (npr. ako je korisnik mirovine udovica bez djece, a izvanbračnu zajednicu dokazuje roditelj smrtno stradalog hrvatskog branitelja), što znači na zahtjev stranke, a ne po službenoj dužnosti.

[diksi]

ana 77

niste jedina kojoj će biti oduzeta prava...

u mom mjestu znam nekoliko njih koji su dobile pozive da se jave u ured za branitelje i daju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjave da li žive s nekim i imaju djecu ili ne.

Radi se o tome da u proračunu nema novca i sad će uzimati prava gdje i kako mogu kako bi uštedjeli novac.

Da li postupaju prema dojavi ili po službenoj dužnosti ne znam,ali znam da već sve podatke imaju ,lažnom izjavom samo se možete dovesti u još veći problem.

Nažalost to je tako,trebali ste na to misliti ranije da je će do toga moguće doći.Što dalje od rata prava će biti sve manja...

[ana77]

diksi je napisao:

ana 77

niste jedina kojoj će biti oduzeta prava...

u mom mjestu znam nekoliko njih koji su dobile pozive da se jave u ured za branitelje i daju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjave da li žive s nekim i imaju djecu ili ne.

Radi se o tome da u proračunu nema novca i sad će uzimati prava gdje i kako mogu kako bi uštedjeli novac.

Da li postupaju prema dojavi ili po službenoj dužnosti ne znam,ali znam da već sve podatke imaju ,lažnom izjavom samo se možete dovesti u još veći problem.

Nažalost to je tako,trebali ste na to misliti ranije da je će do toga moguće doći.Što dalje od rata prava će biti sve manja...

 

Znam, sve smo dobile pozive. S tim da mene nitko u uredu nije upozorio da ću izgubiti pravo zbog djeteta. A odmah sam rekla da dijete imam (ovo drugo) ali da ne živim s nikim u nikakvoj zajednici. To sam izjavila konzultirajući se sa također osobom koja radi na istom radnom mjestu, ali u drugoj tzv. podružnici. E sad!

 

I dalje tvrdim da je to oduzimanje i zadiranje u ljudska prava. Znam da nema novaca, samo se kapom i šakom dijelilo kome se nije trebalo. Pri tome mislim na lažne invalide, ne stvarne i ne na stvarne branitelje. A znam da ima i takvih koji nikada ništa nisu tražili niti ostvarili bilo kakva prava. Pa sad deru gdje smo najslabije. Po ženama. Mi nećemo doći u neki ured, Ministarstvo i prijetiti bombom.

 

Ne kažem da je to u redu, suosjećam sa svim braniteljima po kojima gaze, samo sam protiv lažnih. Eto! A taj novac će biti uskraćen djeci poput mojeg sina koji za sada ima sva prava po pokojnom ocu. Samo oca on više NIKAD neće imati niti mu to kakav novac može nadoknaditi.

[gardist1]

Po meni ,ako imate dijete s nekim drugim ,a nakon smrti vašeg supružnika na osnovu kojega ste imali prava iz ZOPHBDR je dovoljan dokaz da ste s nekim u izvanbračnoj zajednici i mislim da je nelogično onda se buniti ako gubite prava koja ste do tad imali.

A imali ste velika prava mirovinu od najmanje 7000kn,invalidninu od oko 3000kn i sva moguća najveća prava iz ZOPHBDR.Dok ogromna većina branitelja koji su krvarili za ovu zemlju živi s 2000kn,ako i to dobiju.

Vi ste to sve smetnuli s uma stavili na kocku upuštajući se u vezu iz koje je proizašlo djete.

Znam više udovica koje nisu takve bile,nego su se odgovorno ponašali prema sebi a prije svega prema djeci koju su imali s poginulim suprugom i odrekle se sexa.

Mislim da je taj Vaš čin i ne moralan,jer ako ste voljeli svoga muža koji je poginuo u DR i imali sva prava koja su vam sljedovala ,a vi ste nakon toga s nekim drugim rodili djete.

Razmislite da li je onda moralno tražiti da vas i dalje uzdržava država,pa neka vas uzdržava taj koji vam je napravio dijete.

Zar ste ikad malo razmislili kako je roditeljima vašeg poginulog muža kad vide da ste vi s drugim začeli dijete,kako je vašem postojećem djetetu kad je vidio da vi njegovog poginulog oca ne poštujete nego spavate s drugim.

Mislim da je država u svakom slučaju u ovoj situaciji u pravu.

Ne možeš imati ovce i novce,ili jedno ili drugo.

Još se bunite i prozivate branitelje kao lažne,a ne dotičete se toga da ima udovica koje su promjenile još nekoliko muškaraca i živjele s njima , rodile nakon smrti poginulog branitelja i pri tome zadržale i koristile sva moguća prava od ove države koja su ogromna i neusporediva s pravima branitelja..to vjerojatno ne znate niste čuli za to.

I bilo je vrijeme da država uvede reda i po tom pitanju,a vjerujem da se takve osobe kao vi lako snađu i da neće ostati na cesti i gladne.

[bovu]

gardist1.

ti nemaš pojma o životu pa sam uvjeren da ti ime ne odgovara.

kad svrbi ne pomaže

ni mamina slama

ni tetkina četka

da nebi Đure njego. ....

[gardist1]

hej moj bovu,ja imam 45g,dvoje djece srednjoškolaca, i prošao sam sito i rešeto dakle nemoj me vrijeđati da ja nemam pojma o životu.

znam ja dobro da je njima zlo kad zasvrbi i da je sex normalna prirodna potreba..

ali danas ima toliko pomagala koji mogu pomoći ženama koje nemaju muškarca(neke ih ne mogu naći sve da i hoće,neke ne mogu zbog zdravstevnog stanja ili invalidnosti itd..)

i da zaključim.

Znam da se sex ne može zabraniti normalnoj i zdravoj ženi,ali neka se odrekne onda prava koja uživa na osnovu poginulog muža i neka se onda sexa do mile volje s kim god hoće i koliko hoće ..

a ne se izvlačiti da se bori za natalitet ,moš mislit

jednostavno je problem što bi one i ovce i novce..

[ana77]

gardist1 je napisao:

 

A imali ste velika prava mirovinu od najmanje 7000kn,invalidninu od oko 3000kn i sva moguća najveća prava iz ZOPHBDR.Dok ogromna većina branitelja koji su krvarili za ovu zemlju živi s 2000kn,ako i to dobiju.

Vi ste to sve smetnuli s uma stavili na kocku upuštajući se u vezu iz koje je proizašlo djete.

Znam više udovica koje nisu takve bile,nego su se odgovorno ponašali prema sebi a prije svega prema djeci koju su imali s poginulim suprugom i odrekle se sexa.

Mislim da je taj Vaš čin i ne moralan,jer ako ste voljeli svoga muža koji je poginuo u DR i imali sva prava koja su vam sljedovala ,a vi ste nakon toga s nekim drugim rodili djete.

Razmislite da li je onda moralno tražiti da vas i dalje uzdržava država,pa neka vas uzdržava taj koji vam je napravio dijete.

Zar ste ikad malo razmislili kako je roditeljima vašeg poginulog muža kad vide da ste vi s drugim začeli dijete,kako je vašem postojećem djetetu kad je vidio da vi njegovog poginulog oca ne poštujete nego spavate s drugim.

Mislim da je država u svakom slučaju u ovoj situaciji u pravu.

Ne možeš imati ovce i novce,ili jedno ili drugo.

Još se bunite i prozivate branitelje kao lažne,a ne dotičete se toga da ima udovica koje su promjenile još nekoliko muškaraca i živjele s njima , rodile nakon smrti poginulog branitelja i pri tome zadržale i koristile sva moguća prava od ove države koja su ogromna i neusporediva s pravima branitelja..to vjerojatno ne znate niste čuli za to.

I bilo je vrijeme da država uvede reda i po tom pitanju,a vjerujem da se takve osobe kao vi lako snađu i da neće ostati na cesti i gladne.

 

Ako je netko više krvario za ovu zemlju, onda su to poginuli branitelji Moj muž nije poginuo u birtiji, već na prvoj crti bojišnice dok su se drugi sakrivali po tko zna gdje.

 

Nemate me pravo prozivati da nisam voljela svog muža. Ne moram ovdje govoriti u kakvom sam stanju bila nakon njegove smrti, jer sam ga voljela! U braku smo bili svega 4 godine, ja imala 23 kad je poginuo, dijete mi imalo 3 godine, u dugovima za kuću koju smo netom kupili. Dvije godine života (od '91. do '93. uopće ne pamtim), izvuklo me dijete i "moranje" za dalje. Pojma Vi, gospodine, nemate. Punih 13 godina nisam bila s nikim. Baš me zanima biste li Vi zatomili prirodne nagone toliko dugo??? Halo!

Ovo što govorite o udovicama koje su živjele i žive "moralnim" životom, isto tako nemate pojma. Znam ih ja jako puno, od danas do sutra s jednim, pa drugim, trećim....to je moralno, zar ne?!?! Kolike su abortirale, nemate pojma. Ali, eto, one su poštene žene! Ja nisam. Ok.

Moje prvo dijete je s veseljem dočekalo brata, puno smo razgovarali prije odluke nego li se rodi. Vole se neizmjerno.

 

Roditelji mojeg poginulog muža su super sa nama, svi smo kao jedna normalna obitelj, vole ovog malaca. Moje starije dijete NIKAD nije bilo niti u jednom trenutku zanemareno, nezbrinuto, zakinuto...Dok su druge udovice novac koji su im djeca dobivala trošile na vlastite provode i luksuze, moje dijete ima priličnu ušteđevinu. Imaju li njihova? Napominjem, ne generaliziram.

 

Gospodo draga, koji dijelite mišljenje sa gospodinom gardistom1, VI STE SVI ŽIVI!! Treba li više od života? Imate svoje obitelji, uživate i vi xx benificija, radite u fušu (ah, da...to vjerojatno ide u "terapijske" svrhe ). Pritom se ispričavam svima koji su doista zaslužili, a ima vas jako puno, sva prava jer ste stvorili ovu zemlju.

 

Primanja koja ja imam (ovdje naglašavam da nikad nisam iskoristila sva prava koja su mi Zakonom pripadala, primjera radi - oslobađanje od participacije, pravo na stan, kredit bilo kakav, stipendiranje, prednost kod zapošljavanja, oslobađanje od raznih taksi i javnobilježničkih pristojbi, moje dijete NIJE imalo prednost kod upisa na Fakultet...itd, itd....), su velika, ali, nisam ja radila propis kolika će biti. Priznajte gospodo, nisu niti vaša mala A živi ste!

 

Mislite li da ja nemam PTSP???? Možda većeg obima nego li vi, no.....

 

 

Btw....slažem se gospodine, vrijeme je da država napravi reda, pa makar i mene maknuli s liste.

 

Ispričavam se ako sam bilo koga ovdje uvrijedila, no samo sam odgovorila na uvrede koje su meni upućene!

[ana77]

gardist1 je napisao:

hej moj bovu,ja imam 45g,dvoje djece srednjoškolaca, i prošao sam sito i rešeto dakle nemoj me vrijeđati da ja nemam pojma o životu.

znam ja dobro da je njima zlo kad zasvrbi i da je sex normalna prirodna potreba..

ali danas ima toliko pomagala koji mogu pomoći ženama koje nemaju muškarca(neke ih ne mogu naći sve da i hoće,neke ne mogu zbog zdravstevnog stanja ili invalidnosti itd..)

i da zaključim.

Znam da se sex ne može zabraniti normalnoj i zdravoj ženi,ali neka se odrekne onda prava koja uživa na osnovu poginulog muža i neka se onda sexa do mile volje s kim god hoće i koliko hoće ..

a ne se izvlačiti da se bori za natalitet ,moš mislit

jednostavno je problem što bi one i ovce i novce..

 

Ako je tko vrijeđao, onda si to ti, gardistu1.

 

Dobro, prošao si sito i rešeto, a mi ostali??? Ti si ŽIV, ponavljam to, tebe tvoja djeca i tvoja žena imaju.

 

Aha, vidiš, nisam se sjetila kupiti pomagalo

 

A ti, jesi li ikad prevario ženu? Mislim, moralnost i to...

 

Čuj, ja znam da ću prava izgubiti, ali je Zakon neljudski i zbog drugih žena sličnih situacija ću se boriti koliko mogu i znam, bez obzira što ti o tome mislio. Kad sam ostala trudna i pitala u Pododsjeku za branitelje hoću li izgubiti prava, rekli su NE. I u obratnom slučaju da su rekli, ne bih abortirala, jer je to protiv mojeg moralnog načela. Zamisli, i ja imam moral

 

Prema tome, biram ovce

[roda91]

... Zar su to točke zakona o ZOPHBDR-a

[ana77]

roda91 je napisao:

... Zar su to točke zakona o ZOPHBDR-a

 

Koje???

[roda91]

... mrljo spavaš ???? nevidim paš ništa pravnog u ovom cirkusu lokot

[ana77]

roda91 je napisao:

... mrljo spavaš ???? nevidim paš ništa pravnog u ovom cirkusu lokot

 

Znala sam da će obrisati. Ma nema problema, no mislila sam da je ovo forum!

[roda91]

... Da forum je ali o pravnim savjetima o ZOPHBDR-a a ne instrukcije o sexologiji

[gardist1]

Ana,

ja sam živ ali svaki dan trpim bolove jer sam ranjen u ratu na prvoj crti bojišnice i ostao bez dijelova tijela..

dok ste vi zdrava osoba

a uživate velika primanja..

na osnovu vašeg poginulog muža,

iz poštovanja prema njegovoj smrti,prema njegovoj djeci i roditeljima,

te iz poštovanja prema državi koja vam je dala ogromna financijska primanja

niste smjeli to napraviti javno tj roditi djete s drugim a pritom i dalje ostvarivati prava kao udovica po ZOPHBDR

to i sami znate,

vjerujem da ste svjesni toga duboko u duši..

Vjerojatno niste ni svjesni da ste počinili kažnjivo djelo samo što je naša država to do sada tolerilara a više neće ,a to je da ste bili dužni obavjetiti ZMORH o novonastalim činjenicama koje su od utjecaja za daljnje ostvarivanja prava.

Da smo i malo normalna država vi bi završili na sudu a sva prava koja ste nezakonito primali morali bi vratiti.

Pročitajte još jednom rješenje koje ste dobili i pouku koja vam je na kraju rješenja napisana,da ne mislite da ja izmišljam i plašim vas bez veze,samo vam govorim činjenice.

Ponavljam sreća vaša i većine udovica koje su se ponašale poput vas što kod nas pravna država nije funkcionirala do sada.

Sad kad nema više novaca sve će doći na red i vi i mi ne bojte se i nama se priprema jedna ozbiljna revizija.

Znam da ima svakakvih udovica,osobno znam jednu koja je promjenila njih 7-8 kom,ima preko 10000kn mjesečno primanja,cjeli grad se zgraža..i nije jedina..

pogotovo ljudi koji rade za 2000kn od jutra do mraka i ne znaju da li će uopće dobiti plaću,a imaju dvoje-troje djece..

Da li uopće razmišljate o drugim ljudima ili samo na sebe mislite,oni odvajaju za nas od svojih mizernih i teško stečenih plaća

I onda se čudimo što sve ratne stradalnike gledaju poprijeko.

Neki branitelji se hvale s svojim velikim mirovinama,neki voze bjesne aute i prkose ljudima,i onda su čudimo kad nam svima uskraćuju prava.

Kako neće kad navuku bijes tolikih ljudi prema nama i na kraju svi ispaštamo zbog takvih nemoralnih osoba.

[bigtuna]

svaka čast gardist potpuno se slažem,puno je žena i bez penzija ostale vjerne prema pokojnom mužu i svojoj djeci akamoli da dobivaju ogromne mirovine a one stvaraju djecu i novu obitelj,e pa lipo to više nije isto,stoga nemoš ovce i novce

[agnez]

ana77 je napisao:

[

 

Ako je netko više krvario za ovu zemlju, onda su to poginuli branitelji Moj muž nije poginuo u birtiji, već na prvoj crti bojišnice dok su se drugi sakrivali po tko zna gdje.

 

Nemate me pravo prozivati da nisam voljela svog muža. Ne moram ovdje govoriti u kakvom sam stanju bila nakon njegove smrti, jer sam ga voljela! U braku smo bili svega 4 godine, ja imala 23 kad je poginuo, dijete mi imalo 3 godine, u dugovima za kuću koju smo netom kupili. Dvije godine života (od '91. do '93. uopće ne pamtim), izvuklo me dijete i "moranje" za dalje. Pojma Vi, gospodine, nemate. Punih 13 godina nisam bila s nikim. Baš me zanima biste li Vi zatomili prirodne nagone toliko dugo??? Halo!

Ovo što govorite o udovicama koje su živjele i žive "moralnim" životom, isto tako nemate pojma. Znam ih ja jako puno, od danas do sutra s jednim, pa drugim, trećim....to je moralno, zar ne?!?! Kolike su abortirale, nemate pojma. Ali, eto, one su poštene žene! Ja nisam. Ok.

Moje prvo dijete je s veseljem dočekalo brata, puno smo razgovarali prije odluke nego li se rodi. Vole se neizmjerno.

 

Roditelji mojeg poginulog muža su super sa nama, svi smo kao jedna normalna obitelj, vole ovog malaca. Moje starije dijete NIKAD nije bilo niti u jednom trenutku zanemareno, nezbrinuto, zakinuto...Dok su druge udovice novac koji su im djeca dobivala trošile na vlastite provode i luksuze, moje dijete ima priličnu ušteđevinu. Imaju li njihova? Napominjem, ne generaliziram.

 

Gospodo draga, koji dijelite mišljenje sa gospodinom gardistom1, VI STE SVI ŽIVI!! Treba li više od života? Imate svoje obitelji, uživate i vi xx benificija, radite u fušu (ah, da...to vjerojatno ide u "terapijske" svrhe ). Pritom se ispričavam svima koji su doista zaslužili, a ima vas jako puno, sva prava jer ste stvorili ovu zemlju.

 

Primanja koja ja imam (ovdje naglašavam da nikad nisam iskoristila sva prava koja su mi Zakonom pripadala, primjera radi - oslobađanje od participacije, pravo na stan, kredit bilo kakav, stipendiranje, prednost kod zapošljavanja, oslobađanje od raznih taksi i javnobilježničkih pristojbi, moje dijete NIJE imalo prednost kod upisa na Fakultet...itd, itd....), su velika, ali, nisam ja radila propis kolika će biti. Priznajte gospodo, nisu niti vaša mala A živi ste!

 

Mislite li da ja nemam PTSP???? Možda većeg obima nego li vi, no.....

 

 

Btw....slažem se gospodine, vrijeme je da država napravi reda, pa makar i mene maknuli s liste.

 

Ispričavam se ako sam bilo koga ovdje uvrijedila, no samo sam odgovorila na uvrede koje su meni upućene!

 

 

 

Gospođo Ana,

 

Nemojte ni pokušavati objasniti vašu situaciju ovakvim retardima koji vas prozivaju i vrijeđaju zbog vašeg života

i problema koji su njima (češanje i svrabovi i slične gadarije)potpuno strani jer oni su čistunci i eto samo što

nisu beatificirani.Spolna pomagala ? To vam mogu reći samo

mačo tipovi kao ova ekipa "velikih jebača"sada otkrivena u Zadru i Šibeniku.

Prošle su godine,pa je njima zaborav normalna stvar,jer eto

nisu nikoga izgubili,a iz toga proizilazi da ste onda i vi

sve zaboravili.Analogno tome bi bilo logično da i ovaj kolega što vam savjetuje razna pomagala,ne osjeća istu bol

od ranjavanja u ruku,pa bi sukladno tome trebalo onda smanjiti i invalidnost na recimo 19%.Onda bi drugačije pričao.Opće je poznata stvar da 10-20 šiba po tuđoj guzici

ne boli.O moralu će vam pričati obično oni koji misle da je to nešto što se mora.Žao mi je i sramim se zbog takvih,a vi

im ne davajte više streljiva,odnosno -ne otvarajte dušu pred svakim.

[bigtuna]

draga agnez ako čemo govorit istinu onda se 99.9%muškaraca a ostali postotak žena borio za ovu državu i oni su dobili mirovine svojom krvlju i životima a vi onda dobijate mirovinu,i zamisli vi bi to doživotno bez obzira na sve,ma svaka čast,živila jednakost među spolovima

[ana456]

Anin "grijeh" je šta je rodila dijete, a da je abortirala, onda bi bila bez "grijeha"!!!!!

Sramite se ljudi, i nebudimo licemjeri!

Ana, budi dobra majka svojoj djeci i bori se za njih!!!

[gardist1]

Nemojte gospođo tako iskrivljavati stvari ,

nitko tu ne govori o ničijem grijehu ..

to je svakome valjda jasno,

Hvala Bogu da je žena zdrava i sposobna raditi,živjeti normalno i roditi dijete to je najveći dar i bogatsvo što ga može imati.

Međutim ovdje se radi o nekim pravima i uvjetima za ostvarivanje tih prava..

Nitko nikome ne brani da ima ljubav i pažnju i sve što iz toga slijedi,to je jedno od najosnovnijih i najprirodnijih ljudskih prava , međutim svaka osoba mora biti svjesna svog statusa u društvu i prava koja joj iz tog statusa slijede..

Ako želi zadržati određeni status i prava mora zadovoljavati i uvjete za isto.

Ako je osoba u vanbračnoj vezi koja je novim ZOPHBDR izjednačena s bračnom nema više osnova za priznavanje statusa udovice poginulog branitelja.

Zar je to tako teško shvatiti i razumjeti,sasvim je to logično i vjerujem da u biti svi to i podržavaju.

Reda napokon u ovoj državi mora biti ,konačno,bez toga ne možemo naprijed ni mi ni naša djeca.

I više neću o ovom polemizirati,Ani i ženama u sličnoj poziciji želim svu sreću ovog svijeta ,a ona po mom mišljenju ne leži u novcu nego u životu koji žive i osobama s kojima je okružena.Sretno.

[agnez]

bigtuna je napisao:

draga agnez ako čemo govorit istinu onda se 99.9%muškaraca a ostali postotak žena borio za ovu državu i oni su dobili mirovine svojom krvlju i životima a vi onda dobijate mirovinu,i zamisli vi bi to doživotno bez obzira na sve,ma svaka čast,živila jednakost među spolovima

 

 

Ja sam svoje dobio kako spada i po zakonu i nadam se do kraja

života.Moj nick čitaj s desna ulijevo,iako mislim da to kužiš

samo malo podjebavaš.Ili se panika proširila i na Trogir .

A sada o gospođi;dakle,zakon je takav kakav je i mi ga moramo poštovati,ali da joj se sugerira da kupuje razna pomagala i slične svinjarije i to se predlaže ženi našeg

poginulog suborca,jebi ga ali ja to teško probavljam.

Znao bi to da si ti ili netko tvoj primao složenu zastavu

na sprovodu kao ova žena.

[ana77]

Citat gardista1 "Ako je osoba u vanbračnoj vezi koja je novim ZOPHBDR izjednačena s bračnom nema više osnova za priznavanje statusa udovice poginulog branitelja."

 

Ali, ja NISAM u vanbračnoj zajednici. Samo imam dijete!

 

 

No, dobro, dosta je bilo prepucavanja. Kako bude - bit će. Zanimljivo je samo što meni nitko iz Pododsjeka za hrv. branitelje kad sam spominjala dijete nije rekao da gubim ili ću izgubiti prava niti su to stavili u izjavu, odnosno zapisnik.

 

'Ajmo se vratiti pravnim stvarima. Dopune Zakona kažu otprilike (ovo sam našla na netu, pa prenosim :

 

Izvanbračna zajednica utvrđivat će se na prijedlog zainteresirane stranke, ne po službenoj dužnosti. Dakle ukoliko netko protiv nje podnese tužbu za utrvđivanje postojanja izvanbračne zajednice (roditelji pokojnog, vi) i ista se utvrdi, udovica će izgubiti pravo na obiteljsku mirovinu i invalidninu!

 

 

Znači li to da samo djeca, roditelji poginulog...mogu podnijeti tužbu ili to može i Ured za hrvatske branitelje, Ministarstvo, ...ili netko treći već??? Ovo ne razumijem.

 

No, kako bilo da bilo, dao Bog zdravlja mojoj djeci i meni, sve ostalo nekako bude

[ana77]

ana456 je napisao:

Anin "grijeh" je šta je rodila dijete, a da je abortirala, onda bi bila bez "grijeha"!!!!!

Sramite se ljudi, i nebudimo licemjeri!

Ana, budi dobra majka svojoj djeci i bori se za njih!!!

 

 

Zadnja me rečenica rasplakala. Hvala.

[ana77]

agnez je napisao:

 

 

A sada o gospođi;dakle,zakon je takav kakav je i mi ga moramo poštovati,ali da joj se sugerira da kupuje razna pomagala i slične svinjarije i to se predlaže ženi našeg

poginulog suborca,jebi ga ali ja to teško probavljam.

Znao bi to da si ti ili netko tvoj primao složenu zastavu

na sprovodu kao ova žena.

 

Hvala Agnez, ali to je samo odraz kulture i obzira. Nemoj...ne vrijedi prepucavanje.

 

Toliko o tome koliko smo kome prijatelji, barem mi svi koji imamo zajedničkog puno toga iz onog prokletog rata i trebali bi se međusobno razumjeti više nego li netko treći.... Svi smo si dobro, ali jedva čekamo da netko nešto izgubi. Ja to ne želim nikome.

[diksi]

Gđo Ana,

Da li ćete zadržati ili izgubiti neko pravo utvrditi će se upravnim postupkom koji je pokrenut ili po službenoj dužnosti ili nečijom prijavom(samo ste rekli da ste pozvani da date izjavu,time je pokrenut postupak).

Utvrditi će se činjenice koje su od značaja za predmet postupka,Vaša izjava samo je jedan element tog postupka,ostalim postupcima će se sve provjeriti.Ako se utvrdi da nije došlo do promjene materijalnih ni ostalih činjenica koje bi bile nepovoljne za Vas ,prava Vam neće biti oduzeta.

Osobno podržavam namjeru zakonodavca da uvede reda i u tom segmentu.

[zkova]

90%udovica poginulih suboraca koje poznajem živi u "divljem braku" i ja im ne zamjeram...neka,s jedne strane,opet s druge strane kad pogledamo pojedine udovice su poćele živjet s drugim čovjekom nakon par mjeseci od kad im je muž poginuo,-s te strane smatram,da se napravi "PRAVDA"- koja će biti donekle poštenija nego do sad....

 

...a što se tiće djece poginulih branitelja,nisam da se uskraćuju njihova prava,pa bila to i financijska....

[bovu]

sad vidim da i među braniteljima ima oni koji misle da djete poginulog hrvtskog branitelj nema pravo na brata ili sestru ako ih nije dobio prije očeve smrti .

imati braču i sestre je bogatstvo a ne samo privilegija .

 

ana.

nigdje u zakonu nepiše da udovica HB nesmje imati djete i ako rodi djete da gubi prava.

u zakonu piše da udovica poginulog hrvatskog branitelja nesmije stupiti u brak ili po novom zakonu i u izvanbračnu zajednica a to je zajednica neoženjenog muškarca i neudane žene. (najmanje tri godine a i kraće ako je u toj vezi rođeno djete- ako je veza prekinuta prije rođenja djeteta nema vanbračne zajednice).

bitna je veza i brak.

postojanje veze treba dokazati a pogotovu na sudu.

Upravni sud -po upravnim postupcima.(prijave)

Općinski sud - po tužbi.

u svakom slučaju moguče je podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu zbog lažnog prijavljivanja.

[ana77]

Hvala Bovu!

[revizor]

Bovu pričaš gluposti,

pratim ovu raspravu i nigdje nitko nije napisao da dijete poginulog hrvatskog branitelja nakon njegove smrti nema pravo na brata ili sestru.

Uhvatili ste se samo djece kao pijan plota,a ne vidite srž problema kojeg i same udovice priznaju samo podrobnije i kritičnije pročitaj gornje postove a to je da udovice primaju ogromne mirovine ,a žive poslije smrti poginulog branitelja s drugim kako i sama ana77 navodi da mijenjaju muškarce samo tako.Što je prije svega nemoralno ,a pravno mora povući neke konzekvence.(navedi u kojem je to postu netko spomenuo problem da djete ima brata ili sestru,nije baš nitko zato ne izmišljaj).

 

Ovdje je glavno pitanje da li je udovica nakon smrti svog supružnika na osnovu kojih je izvedeno njeno pravo ušla u bračnu ili izvanbračnu vezu(po novom zakonu)s nekim.

Ako je ušla gubi prava kao udovica i točka,to je sasvim jasno i normalno.

Za to nije potrebno pokrenuti nikakav sudski postupak i to je još jedna glupost koju si napisao.

Ako je nadležno državno tijelo donijelo riješenje o nekom pravu isto to tijelo može i ukinuti to rješenje ako je došlo do novonastalih činjenica koje utječu na ostvarivanje prava tj stornirati ga bez ikakvog sudskog postupka.

Tek ako dođe spora između stranaka, može se pokrenuti sudski postupak i onda rješava sud.

Iz prakse znam da je jedan broj branitelja dobio rješenja zbog utvrđenih novonastalih činjenica u upravnom postupku(bez da ih je itko što pitao ili zvao) o ukidanju ili prevođenju mirovine na civilnu..riješio Zavod za mirovinsko,jednom broju branitelja je smanjen ili ukinut invaliditet,rješio nadležni ured državne uprave.

Dakle riješilo je tijelo koje je donijelo riješenje.

Nakon toga su oni pokretali tj podnosili tužbe Upravnom sudu.

Dakle nadležna državna tijela prethodno mogu ukinuti neko pravo,ako imaju saznanja ili činjenice o novonastalim okolnostima koje utječe na pravo neke osobe,a tek kasnije slijedi sudski postupak ako se neka od stranaka osjeća oštećenom tj povrijeđeno joj je neko materijalno ili drugo pravo ili nije proveden propisani postupak,i pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

Ukratko, ukinu ti pravo pa onda ti njih moraš tužiti,ako misliš da si u pravu.

[4gbr]

Ana77 kaže da nije u vanbračnoj zajednici a udovica je i rodila dijete.Kako? Donijela ga roda ili satelitskim putem? Gardist 1 99% si u pravu što se tiče tvojih komentara a draga gospođo Revizor je napisao sve što sam vam htio reći.A ostali sudionici na forumu koji odobravaju vaše "izviješće" možda su sudionici u sličnim ljudskim potrebama u šaranju van braka.

[robi65]

############################################

 

Editirao Mrljavac.

[Mrljavac]

Zbog neprimjerenog teksta i ružnih riječi te ne pridržavanja pravila foruma zadnji post editiran.

[roda91]

... Pozdrav HB !!! ...

 

Mrljo... bilo je i vrijeme ...