d.o.o., obrt. udruga, klub, ili nešto peto

[ekoeko]

Poštovani,

kako prethodno putem tražilice na ovom forumu nisam našao odgovor na moje pitanje, usuđujem se postaviti ga kao zasebnu temu, i molim odgovor.

 

Naime u planu imam davanje aerobic tečaja u svm gradu.

 

Kako sam fizička osoba, trenutno nezaposlena zanima me što je najadekvatnije za otvaranje ( d.., obrt, udruga, klub ili nešto peto)

 

Da bi mogli dati najbolji mogući odogovor reći ću i slijedeće.

 

U sredini gdje bih obavljao naveden, nema konkurencije, tj niti djeluje ništa slično, niti netko daje "na crno" navedenu uslugu.

 

Računam na 20 minimalno do 60 maksimalno, zainteresiranih osoba ( 99% žena u dobnoj skupini od 12-60 godina).

S obzirom na cjenovne kategorije aerobic centara u okolnim sredinama koje se kreću od 200-300 kn za program 3 puta tjedno po 1 h, planiram ići s cjenom za početak od 150 kn za istu cijenu s istim terminom.

Dakle 3000-9000 kn prihodi

Trošak najma dvorane bi imao od cca 1600-1800 kn mjesečno.

Nemam položen tečaj za voditelja ali bi i to trebalo biti riješeno u narednih 2 mjeseca.

 

Što mi preporučujete da ste u mojoj situaciji, što otvoriti.

 

Kraljni cilj je zarada u početku, proširivanje kruga zainteresiranih u daljnem razvoju, od zarade razvoj kvalitete usluge (kupovina step klupica, pilates lopti...)

Krajni cilj, pozicioniranje na tržištu i ne ostavljanje ni traga mogućnosti konkurenciji da uđe na teren( napominjem da trenutno nema nikoga već duže vrijeme 1 godina).

 

Molim odovor što i kako otvoriti?

 

Hvala unaprijed

[ultra]

Preporučam otvaranje športskog kluba ili udruge.

 

Najjednostavnije,najbrže i uz najmanje fiksne mjesečne troškove.

 

Neprofitni ste,koristite prihode za poslovanje,opremanje prostora,možete se financirati iz članarina,sponzorstva,proračuna.

Možete imati zaposlene (i sami biti zaposlenik),obzirom na Vaše izračune niste obveznik predaje financijskih izvještaja,ne ulazite u sustav PDV-a.

 

Osnivanje počinje izradom Statuta kluba koji nosite u Ured državne uprave u Vašem mjestu,registriranjem istog i početkom poslovanja.

[ekoeko]

mene muči to što sam pročitao da udruga ne smije djelovati ( ili klub) kao profitna,nego kao neprofitna organizacija.

 

Kako bi meni dotična sredstva služila i kao osnovni životni prihodi, a dio njih bi bio korišten za kupnju opreme, bojim se da ne bih došao u problem sa zakonom.(zakon o udrugama)

 

Ili postoji varijnta kako se to rješava,a ja ju ne znam?

[ekoeko]

ultra je napisao:

Preporučam otvaranje športskog kluba ili udruge.

članarina,sponzorstva,proračuna.

Možete imati zaposlene (i sami biti zaposlenik),obzirom na Vaše izračune niste obveznik predaje financijskih izvještaja,ne ulazite u sustav PDV-a.

 

ako Vas dobro razumijem, (isparvite me ako griješim), ja bih recimo bio i jedini zapsolenikfrme iplaća koju bi si isplaćivao nije profit.

 

I koliko sam uspio pronaći, prihodi koje udruga iliklub ostavrije ako godišnje ne prelaze 80.000 kn ne ulaze u sustav PDV-a.

 

I ima li razlike onda između kluba i udruge?

[ultra]

Športske udruge i klubovi jesu neprofitne organizacije, znači novac koji dobijate iz članarina,sponzorstva ili proračuna možete koristiti jedino za poslovanje udruge a novac koji želite za sebe putem plaće,dodataka na plaću,putnih troškova i sl.

Možete zaposliti i druge osobe (to može biti i netko iz Vaše obitelji).

 

U sustav PDV-a se ulazi ukoliko ostvarite više od 85.000 kn oporezivih isporuka Vaših usluga.

 

Ukoliko želite biti profitni, otvorite obrt ili d..

[ekoeko]

zaista Vam naljepša hvala na odgovoru.

 

Sad mi ostaje samo pitanje ima li razlike između udruge i kluba.

 

-U samom statutu, primjeni statuta.

-U Mogućnostima kandidiranja za dodjelu nekih novčanih sredstava od strane lokalne samouprave, s državne razine, vanjskih donatora i sl...

-nečem trećem ( obvezama i sličnim)?

[ultra]

Budući da su po novim uputama ministarstva financija novoosnovane udruge dužne voditi dvojno knjigovodstvo te sastavljati i predavati financijske izvještaje neovisno o visini prihoda i imovine, trebat će Vam usluge knjigovođe.

 

Usluge knjigovođe kao i plaće i doprinosi zaposlenika jesu troškovi udruge,kao takvi se knjigovostveno evidentiraju (knjiže).

 

Obračun plaće,predaju izvještaja u svezi s njima (REGOS,Porezna uprava),radi knjigovođa.

[NNikolina]

Može li pojašnjenje - kako se odluči da je nešto udruga, a ne obrt? U ovom slučaju - djelatnost koja se ovdje obavlja se naplaćuje, i od toga se isplaćuje plaća, neka lova se vrti u svakom slučaju. Kako je to neprofitno?

 

Koji su zakonski okviri - što može biti udruga, a ne obrt?

[malaplava]

iz Zakona o udrugama...

Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovo­ljnog udruživa­nja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite ­njihovih probitaka ili zauzima­nja za zaštitu ­ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjere­nja i ci­ljeve, a bez namjere stjeca­nja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelova­nje toga oblika udruživa­nja.

 

iz Zakona o obrtu...

Članak 1.

(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 3. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obrt obavlja i trgovačko društvo koje obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 3. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona, ako to ne čine na industrijski način.

 

(3) Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

 

(4) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

 

(5) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.

[NNikolina]

Zakon znam i sama pročitat , ali ne razumijem jer inače ne bih postavila pitanje.

 

Svakome se vise isplati otvoriti udrugu, a ne obrt jer je jeftinije... kako vođenje tečaja aerobica ili npr otvaranje škole za nešto može biti udruga? Posebno napominjem da me zanima što zači da je nešto neprofitno i bez namjere stjecanja dobiti - ako se isplaćuju plaće, uplaćuje članarina itd...? Ima li neko preciznije objašnjenje/tumačenje?

[anamih]

Pogledajte nogometne klubove... i njihove prihode od transfera... i nitko ih ne tjera u sustav PDV-a jer kažu kako ukupan prihod ostvaren djelovanjem kluba koriste za razvoj djelatnosti udruge- igranje nogometa, pa se tim razvojem proda još koji igrač, pa opet prihod udruge u razvoj... Zašto ljudi govore da se u lijepoj našoj ne može poslovati, treba samo znati kako...

Ispravno je vaše pitanje - kako nešto što je u startu osnovano s najermom ostvarivanja prihoda za osnivača može biti nazvano neprofitnom organizacijom, ali eto nam primjera pobjede forme nad sadržajem.

[malaplava]

..u pitanju ste postavili koji su to zakonski okviri...

 

 

 

 

 

1. Što znači pojam neprofitnosti udruge? Znači li to da ona ne smije obavljati gospodarske djelatnosti, odnosno djelatnosti koje donose prihod?

 

Neprofitnost udruge znači da udruga smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, kao i one djelatnosti kojima stječe prihod, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe. Drugim riječima, neprofitnost udruge ne znači da se udruga mora uzdržavati od obavljanja djelatnosti koje donose prihod. Međutim, svaki prihod koji udruga ostvari mora se utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom. Ukoliko postupa na izloženi način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge.

 

 

2. Koje gospodarske djelatnosti smije obavljati udruga?

 

Teško je pobrojati sve gospodarske djelatnosti koje udruga smije obavljati i koje joj mogu donijeti prihod. Pri određivanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti valja poći od načela da je udruzi dopušteno obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom udruge, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti odgovarajući materijalni propis (npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini, itd.) a nakon toga procijeniti je li konkretna djelatnost izričito dopuštena ili zabranjena, pa ako nije zabranjena utvrditi pod kojim uvjetima takvu djelatnost može obavljati udruga.

 

 

3. Pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarsku djelatnost?

 

Udruga se može baviti gospodarskom djelatnošću sukladno svojem statutu te općim i posebnim propisima koji vrijede za pojedinu djelatnost. Pri tome je nevažno je li ta gospodarska djelatnost usko povezana s ciljevima udruge ili je riječ o komercijalnoj djelatnosti koja nije povezana s ciljevima udruge. Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd.

 

 

4. Je li udruga obveznik poreza na dobit, PDV-a i drugih poreza ukoliko obavlja gospodarsku djelatnost?

 

Udruge načelno nisu obveznici poreza na dobit. Međutim, ako obavljaju neku gospodarsku djelatnost trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika, odnosno druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost (Zakon o porezu na dobit NN 177/04 do 80/10, članak 2. stavak 6. i 7.). U procjeni gospodarske djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarska djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema za cilj ostvarivanje dobiti, nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti (Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05 do 123/10. članak 6.). Dakle, sukladno poreznim propisima, ustrojstveni oblik pravne osobe nije od presudnoga značaja za utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit. Za porezne svrhe je bitno da li određena udruga obavlja gospodarske djelatnosti trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi, te da li prihode stječe razmjenom dobara ili usluga na tržištu, neovisno o tome što je utvrđeno aktima o osnivanju udruge.

 

Bez obzira na to što načelno udruga nije obveznik PDV-a, ona može ući u sustav PDV-a kroz svoju poduzetničku djelatnost. Uvjet za ulaz u sustav PDV-a je da je ukupna godišnja vrijednost isporučenih dobara i usluga, koje bi bile oporezive, prešla vrijednost od 85.000 kuna. Na primjer, ako udruga ima cafe–bar (ili nešto slično) zatvorenog tipa, u kojemu se piće prodaje samo članovima, to se smatra poduzetničkom djelatnošću, kao i ako je objekt otvorenog tipa i u njega mogu ući svi građani i konzumirati piće. To je poduzetnička djelatnosti radi koje udruga može postati obveznik PDV–a, a mora postati obveznik tog poreza ako u godini ostvari isporuku po tom osnovu veću od 85.000,00 kn. U tom slučaju, udruga postaje obveznikom poreza na dodanu vrijednost za tu djelatnost po sili zakona od 1. siječnja slijedeće godine. Pravo na odbitak pretporeza, neprofitna pravna osoba ostvarit će samo na poduzetničku djelatnost zbog koje je postala obveznica PDV-a. Ako ta pravna osoba primi račun koji se odnosi na poduzetničku i nepoduzetničku djelatnost, tada ćeu knjigovodstvenim i izvanknjigovodstvenim evidencijama biti obvezna osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a i na dio koji se odnosi na poduzetničku djelatnost, a koji se mogu odbiti kao pretporez.

 

Ako udruga ima buffet ili drugi ugostiteljski objekt u kojem prodaje alkoholna pića (prirodna i specijalna vina, vinjak, rakiju i druga žestoka pića), pivo i bezalkoholna pića, odnosno pruža ugostiteljske usluge, plaća porez na potrošnju koji može biti do 3% od prodajne cijene bez PDV–a, ovisno o stopi iz odluke grada ili općine u kojoj se ugostiteljski objekt nalazi. Udruga može biti obveznik poreza na potrošnju i kad nije obveznik PDV–a. Ako udruga obavlja još neku poduzetničku djelatnost te se djelatnosti zbrajaju, pa se tada granica za ulaz u sustav PDV-a utvrđuje za ukupan prihod od oporezivih djelatnosti.

 

 

5. Tko je ovlašten Poreznoj upravi podnijeti prijedlog za izdavanje rješenja kojim se utvrđuje da je određena udruga obveznik poreza na dobit za gospodarsku djelatnost?

 

Svaka zainteresirana osoba ovlaštena je Poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu udruge za koju se podnosi inicijativa, predložiti izdavanje rješenja kojim se ta udruga za svoju gospodarsku djelatnost utvrđuje obveznikom poreza na dobit. To može biti bilo koja pravna ili fizička osoba koja smatra da neoporezivanje gospodarske djelatnosti koju obavlja udruga dovodi do neravnopravnog položaja drugih subjekata na tržištu dobara i usluga. Prijedlog može podnijeti i sama udruga, ali i Porezna uprava na temelju uvida u gospodarske uvjete i situaciju na tržištu dobara i usluga. Porezna uprava će razmotriti opravdanost inicijative te eventualno izdati rješenje. Rješenje se donosi u upravnom postupku što znači da organizacija na koju se odnosi ima mogućnost podnijeti žalbu drugostupanjskom organu, a u slučaju potrebe i zatražiti zaštitu nadležnog Upravnog suda.

 

 

6. Da li udruga podliježe pravilima struke za gospodarsku djelatnost koju obavlja?

 

Kad udruga obavlja neku gospodarsku djelatnost obvezna je, kao i svaki drugi poslovni subjekt, pridržavati se posebnih propisa i minimalnih uvjeta / standarda koji uređuju predmetnu djelatnost. Tako npr. udrugu koja izdaje časopis obvezuju propisi o izdavačkoj djelatnosti, sportsku udrugu koja ima ugostiteljske objekte obvezuju propisi koji uređuju uvjete pod kojima se može obavljati ugostiteljska djelatnost itd.

UGOSTITELJSKA DJELATNOST – Posebnim propisima o ugostiteljskoj djelatnosti uređeno je obavljanje te djelatnosti kako za profitne tako i za neprofitne subjekte, te što se smatra ugostiteljskom djelatnošću (pripremanje i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka, pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za posluživanje na drugom mjestu s usluživanjem ili bez usluživanja i opskrba tom hranom). Zakon taksativno navodi neprofitne pravne osobe koje se mogu, uz propisane uvjete, baviti ugostiteljskom djelatnošću te kojih se minimalnih uvjeta pritom trebaju pridržavati.

 

 

USLUGE U TURIZMU - Sportski klubovi, sindikati, kulturno-umjetnička društva, udruge umirovljenika, strukovne udruge i sl. (dakle, sve udruge) mogu organizirati turistički paket aranžman isključivo za svoje članove u trajanju do dva dana, uključujući najviše jedno noćenje. U pravilu se radi o izletima koji su besplatni ili članovi plaćaju određeni iznos kotizacije koji pokriva stvarni trošak organizacije izleta. Turistički paket aranžman udruge mogu organizirati povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti ako se na taj način ostvaruju ciljevi i zadaci propisani statutom udruge. Ovakvi aranžmani organiziraju se bez promidžbe i uz prijavu državnom inspektoratu.

 

 

TRGOVINA – Posebni propisi koji uređuju trgovačku djelatnost ne propisuju posebne dozvole ni zabrane neprofitnim pravnim osobama u domeni trgovine, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdalo je niz mišljenja o navedenom pitanju. Trgovina je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobitka ili drugog gospodarskog učinka na domaćem ili inozemnom tržištu. U praksi udruge, ustanove ili druge neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnosti trgovine ukoliko poštuju Zakon i druge provedbene propise. Ako je djelatnost trgovine propisana statutom udruge i time registrirana pri nadležnom tijelu, te ako prodajom robe udruga ostvaruje cilj radi kojega je osnovana, znači da suština nije u tome da prodajom bilo koje robe udruga ostvari određeni prihod te da taj prihod iskoristi za ostvarenje svojega cilja, već da udruga prodaje robu koja je u izravnoj vezi sa svrhom osnivanja udruge.

 

 

 

7. Treba li udruga za obavljanje trgovačke i ugostiteljske djelatnosti zadovoljiti minimalne tehničke uvjete?

 

Udruge se pri prodaji proizvoda moraju ponašati kao i poslovni subjekti. Prema tome, imaju obvezu ispunjavati minimalne tehničke uvjete kojima moraju udovoljiti prodajni objekti vezano uz opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, uz opće sanitarne i zdravstvene uvjete, prema propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti te vezano uz opremu, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

 

 

8. Za obavljanje kojih je djelatnosti potrebno prije registracije pribaviti određeno odobrenje?

 

Prethodno odobrenje potrebno je za obavljanje niza djelatnosti koje su uređene posebnim propisima. Da bi se utvrdilo kakvo je odobrenje potrebno i koja je institucija nadležna za izdavanje potrebnog odobrenja, potrebno je istraživati izravno u sektoru kojem pripada određena djelatnost.

 

 

9. Mogu li određene gospodarske djelatnosti udruge obavljati bez obveze osnivanja posebnog gospodarsko-pravnog entiteta (trgovačkog društva ili obrta)?

 

Udruge mogu obavljati niz gospodarskih djelatnosti bez obveze osnivanja trgovačkog društva ili obrta. Način i opseg obavljanja određene gospodarske djelatnosti propisan je posebnim zakonima koji uređuju određeno područje gospodarske aktivnosti. U pravilu, samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane udruga bitno je ograničeno u odnosu na opseg obavljanja istovjetnih djelatnosti od strane trgovačkih društava ili obrta.

 

 

10. Mogu li udruge održavati naplatne tečajeve?

 

Mogu, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ukoliko registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje.

 

 

11. Postoji li ograničenje iznosa koji udruge tijekom godine mogu zaraditi obavljanjem dopuštenih djelatnosti?

 

Ne, ne postoje nikakva ograničenja. Obavljanjem dopuštene djelatnosti, udruga može stjecati neograničena sredstva. Ukoliko, od obavljanja gospodarske djelatnosti, prijeđe granicu prihoda od 85.000 kuna, udruga će ući u sustav PDV-a, a može biti i obveznik poreza na dobit.

 

 

 

...pogledajte Vlada HR...odjel za udruge... tamo Vam je sve opisano...

[NNikolina]

OK, ja imam obrt koji tiska nekakve turističke brošure i to naplaćuje. Ja sam onda jako glupa (odnosno imam lošeg knjigovođu koji mi to nije znao reći) - dakle što to nisam registrirala kao udrugu za promicanje turizma umjesto obrta.

 

Ovako su davanja veća, a sasvim nepotrebno. Jesam u pravu?

 

Odnosno, žasto svi nemaju udruge nego većina ima doo ili obrt? Imaju lošeg knjigovođu, kao i ja ?

[malaplava]

a čujte zakoni su dostupni svima...ukoliko se možete pronaći u nekom od njih zašto ne...

 

...s tim da u udrugama i zadruga i sl.imate min. broj osnivača...(3 i 7)...pitanje odgovornosti, zastupanja, pa tijela koja morate osnivati, statut kojim sve to regulirate...i sl...

 

a molim Vas nemojte omalovažavati postove...u prethodnima nitko nije okrivio bilo kojeg knjigovođu za ništa...

 

kada ste se počeli razmišljati čime se možete baviti, kojom djelatnošću i sl. nadam se da ste proučili i koji oblik društva bi Vama najbolje odgovarao...

 

...a uvijek možete zatvoriti obrt i osnovati nešto drugo...

 

zašto većina imaju d.. ili obrt...

d.. = odgovornost minimalna...samo ono što unesete u društvo (postoji i proboj pravne osobnosti ali toliko duboko nećemo sada ulaziti), i ako imate 20 tisuća za temeljni kapital to je OK. ...negativna strana plaćanje PDV po izdanim računima...

 

Obrt...negativno jer odgovarate cjelokupnom imovinom i svojom vlastitom, ali pozitivna stvar jer Vam treba za osnivanje mislim da je to sada 800 kn... i naravno stručna sprema koja Vam je potrebna... pozitivna strana plaćanje PDV po naplaćenim računim...

[NNikolina]

Nisam htjela biti u negativnom tonu ni prema knjigovođama ni ikome drugome i zao mi je ako jetako zvucalo...

 

Zanimljivo je da kad sam otvarala obrt nisam ništa znala o pravnim i knjigovodstvenim stvarima posla, pa sam tražila pomoć i savjetovanje (ne besplatno naravno), ali to nigdje nisam mogla naći. Kontaktirala sam nekoliko knjigovodstava - bili su grozno skupi, za firmo koja nije u sustavu pdv je 500kn+pdv mjesecno jednostavno previse love. Plaćala sam savjet knjigovođe na crno (preko poznanika) pa ni tad nisam dobila sve informacije, one koje danas znam. Nisam ni znala za mogućnost da budem udruga. To sam skuzila sad kroz ovaj post.

 

Kazes (ajmo na "ti"... ipak je ovo forum), zakon je dostupan svima - to je istina, ali čemu onda pravnici.

 

Koliko košta savjetovanje s pravnikom (uživo) i računovođom na ovu temu koji bi mi u mom konkretnom slučaju objasnio što bi mi bilo povoljnije? Ja ne znam da takvo nesto uopće ima? Ima ili pravnik ili knjigovođa - ali oboje zajedno?

[sissy75]

Molim vas za pomoć i savjet jer imam mali problemčić i osječam se jako loše zbog toga.

Imam uslužni obrt za pečenje palačinki sa ispunjenim svim uvjetima za to,radim u malom mjestu na moru i nemogu se žalit na posao ali ono što me muči je da ima još jedan takav pekač i nije problem u njemu jer ne bojim se konkurencije,ipak sam tu lokalna i djeca me vole ali ono što me muči je da je taj drugi iz nekakve udruge branitelja i već je na prvi pogled jasno da nema iste uvijete kao ja. On je u to moje malo mjesto dovukao palačinkar,kokice,šečernu vunu i čak trampolin, opčini plača povlašteni najam zbog braniteljskog statusa a smjesu za palačinke muti doslovno na podu, lani su mi se ljudi dolazili žalit da im je prodao kiselo tijesto i da su sve bacili, onda se i mene gleda sumnjičavo i to me dovodi do jada. On je sebi kupio apartman a ja sam podstanar i zbog njega sam se stvarno počela osječat kao građanin drugog reda a i moj muž je bio branitelj i moj pokojni brat i nikad nisu tražili nikakve povlastice na račun toga. branitelju radi neka djevojka koja nije rata vidila sigurno i sad dali je moguće da je braniteljima baš sve dozvoljeno. Molim za savjet i unaprijed hvala!

[psihoterapija]

Molim za pomoc. Suprug i ja smo se nedavno doselili u Hrvatsku. Po zanimanju smo psihoterapeuti i zelimo se baviti tom djelatnoscu. Zelimo za pocetak minimalne mjesecne izdatke. Iako sam procitala vecinu postova na forumu, ostajem u nedoumici sta je najbolje za nas: obrt, tvrtka ili udruga? Vas prijedlog?

Suprug nije hrvatski drzavljanin i uz prijavu boravka vec uplacuje obavezno zdravstveno osiguranje. Da li je moguce da on otvori obrt na svoje ime i kroz obrt uplacuje zdravstveno i mirovinsko? I da li je onda moguce da ja radim sa njim u tom obrtu bez statusa zaposlenika? Kolika bi nam bila obavezna mjesecna davanja za mirovinsko, zdravstveno i porez (ne ocekujemo velike prihode u pocetku)?

I , ukoliko bi osnovali udrugu (da li je to moguce obzirom da suprug nije drzavljanin) da li bi oboje mogli pruzati psihoterapijske usluge unutar udruge? I da li u tom slucaju postoji obaveza placanja mirovinskog i zdravstvenog ? Hvala unaprijed na odgovoru. Pozdrav