Apsolutna i relativna zastara

[IvanT]

Možete li mi na sasvim jasan i razgovijetan način objasniti razliku između apsolutne i relativne zastare općenito. Ako je moguće, ilustrirajte odgovor nekim shvatljivim primjerom. Unaprijed zahvaljujem.

[scuki]

relativna zastara zavisi od slučaja a uvijek je duplo manja od apsolutne.primjer za porez;

relativna tri godine a apsolutna šest godina.

imaš dug od prošle godine.porezna izdaje riješenje u ovoj godini.zastara počinje teći 1.1. slijedeče godine.ako u slijedeče tri godine porezna ne poduzme nikakvu radnju vezanu za naplatu nastupa relativna zastara.ako poduzmu recimo u drugoj godinu ovrhu a neuspiju ju naplatiti od tog dana počinje teći nova relativna zastara u trajanju od tri godine.no nakon proteka roka od šest godina od početka prve relativne zastare astupa apsolutna zastara i dug ide u otpis no moraš podnijeti zahtijev.

[IvanT]

Postoji li neka JASNA I RAZGOVIJETNA definicija apsolutne i relativne zastare? Gdje se u literuturi to može pronaći? Stvarno mi nije jasno TOČNO teorijsko značenje i TOČNA teorijska razlika između ta dva pojma. Znači li apsolutna zastara zastarijevanje čak i ako su radnje poduzimane, ali do rješenja ili presude nije došlo u tom roku? Ili što?

[Floki]

Izvor: Marin Mrčela, Vodič kroz kazneni postupak, priručnik za novinare

http://www.abanet.org/rol/publications/croatia-journalists-guide-criminal-procedure-cr.pdf

 

Zastara

 

Zastara je institut kaznenog prava prema kojem zbog protoka vremena

prestaje pravo države na primjenu kaznenopravnog zakonodavstva.

Ovaj institut kaznenog prava temelji se na kriminalnopolitičkim ciljevima

kaznenog prava, na općim načelima kaznenog prava, te na razlozima i svrsi

kažnjavanja. Primjena kaznenopravne sankcije poslije dužeg vremena nije

svrsishodna. Protokom vremena kazna gubi svoju aktualnost, a time nestaje i

svrha kazne. S vremenom stvari padaju u zaborav, teže je utvrditi odlučne

činjenice, rizik zablude je veći, a počinitelj se možda popravio i bez sankcije. To

su uglavnom razlozi koji opravdavaju institut zastare.

5 Velik broj izvora sadrži odredbe o imunitetu po međunarodnom pravu. Zato su ovdje samo primjerice

navedene neke situacije u kojima je na snazi imuniteta prema tom pravu.

10

Kazneni zakon poznaje dva oblika zastare: zastara kaznenog

progona i zastara izvršenja kazne (čl. 19 – 24 KZ). U oba oblika postoje

apsolutna i relativna zastaru.

Kazneni zakon za oba oblika propisuje rokove zastare, nakon kojih više

nije moguće pokrenuti kazneni progon, odnosno izvršiti kaznenopravnu

sankciju. Tu je riječ o relativnoj zastari zato što je tijek zastare moguće

prekinuti postupovnom radnjom nadležnog tijela radi pokretanja kaznenog

postupka prema počinitelju ili radi izvršenja kaznenopravne sankcije.

Apsolutna zastara je definitivno nastupanje zastare poslije dvostrukog

zakonom određenog zastarnog roka.

Prema Kaznenom zakonu nikada ne zastarijeva kazneni progon radi

počinjenja određenih kaznenih djela kao niti radi izvršenja kazne koja je izrečena

počinitelju tih kaznenih djela. Sljedeća kaznena djela nikada ne zastarijevaju:

• Genocid (čl. 156 Kaznenog zakona)

• Agresivni rat (čl. 157 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv civilnog pučanstva (čl. 158 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika (čl. 159 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 160 Kaznenog zakona)

• Kaznena djela koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu.

1.2.4.1 Zastara kaznenog progona

Kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela, kazneni

progon ne smije biti poduzet. Nastup zastare tijekom kaznenog postupka

dovodi ili do obustave kaznenog postupka (rješenjem izvan glavne rasprave) ili

do presude kojom se optužba odbija (tijekom glavne rasprave).

Zastara kaznenog progona je okolnost koja isključuje kazneni progon i

ona je razlog za odbijanje optužbe na glavnoj raspravi (tzv. formalna presuda),

a nikada za oslobađajuću presudu. Pogrešno je reći ili napisati da je

okrivljenik oslobođen od optužbe, jer je nastupila zastara kaznenog

progona.

Zastarni rokovi za kazneni progon ovise o propisanoj kazni za određeno

kazneno djelo:

ZA KAZNENO DJELO JE PROPISANA KAZNA RELATIVNA

ZASTARA

APSOLUTNA

ZASTARA

1. Dugotrajni zatvor (npr. teško ubojstvo, genocid, ratni zločini, 25 godina 50 godina

11

kvalificirani oblik zlouporabe opojnih droga iz čl. 173 st. 2,

kvalificirani oblik spolnog odnošaja s djetetom iz čl. 192 st. 5)

2. Teža od 10 godina zatvora (npr. kvalificirani oblik zlouporabe

opojnih droga iz čl. 173 st. 2, ubojstvo, kvalificirano silovanje,

kvalificirani oblik razbojništva, oružana pobuna)

15 godina 30 godina

3. Teža od 5 godina zatvora (npr. ubojstvo na mah, kvalificirani

oblici teške tjelesne ozljede, osnovni oblik silovanja, osnovni

oblik razbojništva, kvalificirani oblik prijevare, čedomorstvo)

10 godina 20 godina

4. Teža od 3 godina zatvora (npr. osnovni oblik otmice, teška

krađa, osnovni oblik prijevare, osnovni oblik iznude,

organiziranje zločinačke organizacije čl. 333 st. 2)

5 godina 10 godina

5. Teža od 1 godina zatvora (npr. osnovni oblik teške tjelesne

ozljede, nasilničko ponašanje u obitelji, prikrivanje)

3 godine 6 godina

6. Zatvora do 1 godine ili novčana kazna (npr. tjelesna ozljeda,

uvreda, kleveta, obmanjivanje kupaca, nedozvoljena trgovina)

2 godine 4 godine

Zastara kaznenog progona počinje teći od dana počinjenja kaznenog

djela.

Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne

može poduzeti ili se ne može nastaviti, a prekida se svakom postupovnom

radnjom poduzetom radi kaznenog progona počinitelja kaznenog djela. Nakon

svakog prekida zastara počinje teći iznova (relativna zastara). Zastara

definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predviđenog roka (apsolutna

zastara).

1.2.4.2 Zastara izvršenja kazni i sigurnosnih mjera

Nakon određenog vremena kaznenopravna sankcija koju je izrekao sud

ne smije biti izvršena. Rok ove zastare ovisi o mjeri izrečene kazne.

Za sigurnosne mjere vrijedi pravilo da zastara izvršenja nastupa

nakon protoka vremena jednakog onome kojeg je sud odredio za trajanje te

mjere (relativna zastara izvršenja sigurnosne mjere). Apsolutna zastara

izvršenja sigurnosne mjere nastupa protokom dvostrukog roka relativne

zastare.6

Za kazne vrijede ovi zastarni rokovi:

IZREČENA MJERA KAZNE ZATVORA RELATIVNA

ZASTARA

APSOLUTNA

ZASTARA

1. Dugotrajni zatvor 25 godina 50 godina

2. Kazna zatvora u trajanju duljem od 10 godina 15 godina 30 godina

3. Kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina 10 godina 20 godina

4. Kazna zatvora u trajanju duljem od 3 godina 5 godina 10 godina

6 Primjerice, ako je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvije

godine, rok relativna zastare izvršenja je dvije godine, a rok apsolutne zastare izvršenja je četiri godine.

12

5. Kazna zatvora u trajanju duljem od 1 godina 3 godine 6 godina

6. Novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine 2 godine 4 godine

Zastara ovdje počinje teći od dana pravomoćnosti odluke kojom je

izrečena kazna ili sigurnosna mjera.

Zastara ne teče za vrijeme za koje prema zakonu izvršenje ne može

započeti ili se nastaviti, a prekida se svakom radnjom tijela nadležnog za

izvršenje kazne ili primjene sigurnosne mjere.

Nakon svakog prekida zastara počinje teći iznova (relativna zastara).

Zastara definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predviđenog roka

(apsolutna zastara).

1.3 Započinjanje kaznenog postupka

[petpetica]

IvanT je napisao:

Postoji li neka JASNA I RAZGOVIJETNA definicija apsolutne i relativne zastare? Gdje se u literuturi to može pronaći? Stvarno mi nije jasno TOČNO teorijsko značenje i TOČNA teorijska razlika između ta dva pojma. Znači li apsolutna zastara zastarijevanje čak i ako su radnje poduzimane, ali do rješenja ili presude nije došlo u tom roku? Ili što?

U toku postupka moraju se poduzimati neke radnje (pozivi, ročišta i sl.) da ne stoji u ladici. Ako do takvih radnji ne dođe u zakonom propisanom vremenskom razdoblju nastupa RELATIVNA ZASTARA. U našoj državi je običaj da se na ključnim spisima datumi lažiraju, tj. antidatiraju, nemoguće je to dokazati, tako da od od relativne zastare najčešće nema ništa. To antidatiranje najčešće rade oni od kojih se to nikada ne bi nadali.

 

Rok za APSOLUTNU ZASTARU počinje teći od datuma počinjenja određenog djela ili punoljetnosti maloljetne osobe ili od datuma zaprimanja predmeta u prekršajnom sudu (što mi baš nije jasno ali se događa), a traje do zakonom propisanog roka i u tom roku mora biti donešena pravomoćna presuda. I tu je antidatiranje česta pojava, koja se očituje na velikom vremenskom razdoblju koje je prošlo od datuma sjednice suda do datuma zaprimanja u pošti, odnosno datuma primitka odluke/presude. Rok za apsolutnu zastaru zna početi teći tek s pravomoćnom presudom kaznenog djela kojom se pokušalo prikriti ili zataškati neko drugo djelo.

 

Treba još tome zbrojiti i ZASTARU IZVRŠENJA SANKCIJE koja počinje teći sa pravomoćnosti presude.