zajednička tužba suvlasnika nekretnine

[barbaraba]

Spor postoji sa jedinim vlasnikom jedne nekretnine i više suvlasnika druge susjedne nekretnine. Manji broj suvlasnika druge nekretnine bio je za rješavanje spora tužbom, a veći broj suvlasnika ne. No manjina je zatražila od većine suglasnost i potpis navodeći da je to uvjet (prema traženju suda o.a) da bi se uopće mogla podnijeti tužba, ali da će samo navedena manjina suvlasnika biti formalni tužitelji. Želeći biti kolegijalni svi su potpisali ali se sada u nepravomoćnoj presudi (u korist tužitelja) svi suvlasnici nabrajaju kao tužitelji.

Pitanje:

Imaju li formalni status tužitelja u parničnom postupku svi suvlasnici nekretnine (i ona većina koja je suglasnost dala samo radi kolegijalnosti) u smislu njihovih možebitnih obveza i prava nakon okončanja postupka?

I drugo, vezano uz isti spor, da bi tužitelje u sporu mogao zastupati odvjetnik uvjet je bio i potpis punomoći o zastupanju svih suvlasnika što su oni i učinili (ali bez potpisivanja ugovora o zastupanju one većina suvlasnika koja je na sudsko rješavanje spora pristala iz kolegijalnosti)

Pitanje:

Što se događa u slučaju da jedan suvlasnik ili više njih (oni koji nisu potpisali ugovor o zastupanju) otkaže punomoć o zastupanju (u smislu obveza prema odvjetniku i konačnom ishodu postupka) u trenutnoj fazi postupka (nepravomoćna presuda u korist tužitelja)?

 

Hvala unaprijed za svaki odgovor ili komentar!

[KronicnaStranka]

Ne postoje kolegijalni i nekolegijalni potpisi. Ako je netko nešto potpisao, onda ga to obavezuje osim ako u samom potpisanom tekstu nisu navedena neka ograničenja u odnosu na pojedinog potpisnika.

 

Što se tiče odnosa suvlasnika (a niste napisali radi li se o idealnim ili etažnim suvlasnicima), ti su odnosi definirani u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa pogledajte.

 

Potpisivanje i otkazivanje punomoći odvjetniku nema veze sa procesnim položajem stranke u postupku. Drugim riječima, tužitelj može i ne mora imati odvjetnika, i može i ne mora se pojavljivati na ročištima ako nema odvjetnika. Tako dugo dok nije odustao od tužbe, ima status tužitelja, a to što nema odvjetnika i ne pojavljuje pred sudom može i ne mora imati utjecaja na sudsku odluku, ovisno o obilježjima spora, postojanju drugih tužitelja itd.

[barbaraba]

Puno hvala na brzom odgovoru.

Ono u vezi kolegijalnosti sam i pretpostavljao da je tako kako kažete ali mi se čini da jednom dijelu suvlasnika (tužitelja) to nije jasno.

 

Što se tiče etažnog ili idealnog u kup.ug. piše da je predmet kupoprodaje određeni iznos ...... suvlasničkog dijela nekrtenine što u naravi predstavlja stamb. poslov. zgradu površine ... i sa istim suvlasničkim dijelom povezanim vlasništvom posebnog dijela te nekretnine i to stana oznake ..., broj...slijedi opis stana (kvadratura, prostorije)...

 

U vezi Vašeg odgovora u vezi odvjetnika također mi je sada jasnije ali mi je otvorilo još nekoliko važnih pitanja:

- Što ako jedan ili nekoliko suvlasnika u ovom trenutku postupka odustane od tužbe?

- Mogu li u tom slučaju ostali tužitelji nastaviti s postupkom tj. da li zadržavaju procesnu sposobnost do okončanja postupka (ako sam se dobro izrazio)?

- Može li alternativa odustajanju od tužbe biti naknadni unos ograničenja pored potpisa (da prisatjem ali ne želim snositi nikakve troškove u vezi s sporom, ili slično u duhu one "kolegijalnosti", ne želim ni ostvareno pravo ali ni obvezu (financijsku)?

- Može li se na bilo koji način teretiti onog / one koji su odusatli od tužbe u bilo kojoj fazi do okončanja postupka?

 

Hvala unaprijed

[KronicnaStranka]

Dakle, radi se o etažnom vlasništvu i suvlasništvu nad cijelom nekretninom. No, mislim da u konkretnom slučaju nije bitno.

 

Prvo pitanje: iskreno - ne znam (nisam pravnik). Naime, zbunili ste me time što ste napisali da su svi potpisali suglasnost budući da je to bio uvjet prema traženju suda. Naime, prema mojem znanju sud ne može ništa tražiti u pogledu imenovanja tužitelja. Sud utvrđuje legitimaciju odnosno pravni interes tužitelja onako kako su u tužbi navedeni i tužbu ovisno o tome odbacuje (ako tužitelj nema legitimaciju) ili uzima u razmatranje. Sud može vratiti tužbu na popravak, ali samo zbog formalnih razloga.

 

Svaki suvlasnik pa i manjinski, može samostalno postavljati zahtjeve u pogledu cijele stvari koju dijeli s drugim suvlasnicima prema trećim osobama neovisno o tim drugim suvlasnicima, ali ako uspije npr. u odštetnom zahtjevu, njemu pripada onoliko koliko je njegov suvlasnički udio.

 

Druga je situacija kad svi suvlasnici prema odredbama o upravljanju na temelju odluke koju su donijeli većinom glasova pokrenu tužbu. Ta odluka obavezuje sve suvlasnike kao i sve druge odluke koje se tako donose.

 

U tom slučaju odvjetnik zastupa njih sve temeljem takve odluke, a svi se javljaju kao tužitelji. Naime, suvlasnici mogu donositi odluke po pravilima upravljanja, ali nemaju pravnu sposobnost pa se ne mogu pred sudom pojaviti npr. kao "suvlasnici stambene zgrade" nego se pred sudom pojavljuju kao fizičke osobe.

 

Ako se radi o postupku temeljem zajedničke odluke, onda je pitanje odustajanja suvlasnika zapravo pitanje da li se ta odluka o podnošenju tužbe mijenja prema pravilima upravljanja ili ne. Ako ne (jer se donosi većinom, a obavezuje sve), onda se ništa ne mijenja. Ako odustankom nekih suvlasnika dolazi do promjene odluke (jer je većina za njezinu promjenu), onda mislim da preostali suvlasnici mogu nastaviti postupak ali kao pojedinačni manjinski suvlasnici, dakle u svoja osobna imena.

 

Ne postoji mogućnost uvjetne tužbe, tužbe s tričetvrt obaveza i slično. Za svakog tužitelja primjenju se odredbe Zakona o parničnom postupku jednako.

 

Suvlasnik/ci uvijek mogu teretiti druge svlasnike ako smatraju da ovi ne izvršavaju svoje zakonske obaveze ili štete na drugi način, tako da nastaje šteta za toga suvlasnika.

 

Pojedini suvlasnik mora poštovati odluke koje su donesene po pravilima upravljanja. Međutim, ako manjinski suvlasnik može i bez toga zaštiti svoj interes, a drugi za to nije zainteresiran, ne može prvi tužiti drugoga za štetu jer ga ovaj ničim ne sprečava da ostvari svoj interes.

[barbaraba]

Puno hvala na detaljnim objašnjenjima!

U životu sam svaki put zažalio što nisam reagirao po instiktu kada mi je ukazivao da prije neke odluke (potpisa) trebam još malo istražiti ono što instiktivno osjećam da trebam, a kako poslije ne bi žalio što nisam slušao instikt.

Nisam ni ja pravnik. Ni blizu, mogu reći da sam više tehničke struke, ali poslove koje veći dio života obavljam su vezani uz primjenu ili tumačenje razno raznih propisa. Vodio sam uredsko poslovanje i rješavo u prvostupanjskim UP. U privatnom životu kao i većina građana ne možete proći a da veas ne okrznu propisi na ovaj ili onaj način. Netko odmah anagažira odvjetnika, a netko kao ja voli i sam zaviriti (proguglati) u propise i pravnu praksu, a sve kao vid samopomoći. Ne toliko iz finacijskih razloga koliko iz razloga što ne volim da me netko vodi kao gusana kroz maglu.

Ovisno o redovitim obvezama nekad imam više, a nekad manje vremena za "zavirivanje". U zadnjem slučaju (prije stavljanja traženog potpisa)koji je tema naše komunikacije nisam imao baš mnogo vrena da poslušam instikt. A da budem skroz iskren bio sam pomalo istrošen "guglanjem" i dopisivanjem s "institucijama pravne države" koje su problem mogle i trebale riješiti prije nego se većina odlučila za tužbu. Što je tu je.

Potpisao sam. Moj interes je isti kao i onaj manjinski i zainteresiran sam još uvijek za pozitivan ishod u korit tužitelja. Ali nakon nekih događanja učršćavaju se moja uvjerenja temeljem ranijih iskustva (s "institucijama pravne države") o neobjektivnosti nadležnog suda i općenito nefunkcioniranja HR pravosuđa. Stoga, a taj isti filing sam imao i prilkom razgovora suvlasnika o podnošenju tužbe kao načina za rješavanjem spora. Tada sam rekao i još s vremena na vrijeme kažem kad sam u prilici da ne sumnjam da su suvlasnici u pravu, ali da se to pravo ne može izboriti na sudu jer je HR pravosuđe onako kako ga službeno karkterizira i EU. Kao što gore spomenuh određene radnje koje je sud naložio da se provedu kao privremena mjera do pravomoćnosti presude (u korist tužitelja) provedene su na potpuno nezakonit i pristran način u korist tuženika tj. uopće nisu provedene (na štetu tužitelja). O ovim tvrdnjam postoje i materijalne dokazi. Nakon ovoga potvrđena je moja skepsa izrečena u vezi mogućnosti pozitivnog ishoda za tužitelje.

To je i razlog mojim pitanjima, a odgovori na njih pomogli bi mi u donošenju odluke na koji način u ovoj fazi procesa "izači iz svega", a da ne ugrozim procesnu sposobnost onih koji žele nastvaiti s procesom do pravomoćnosti presude.

Čini mi se da mi je jasno da prvo moram utvrditi na što sam stavio potpis. Da li je to Odluka po odredbama o upravljanju ili nešto drugo. Stoga sam zatržio iz spisa da mi se dostave kopije s potpisima suvlanika na "odluku" i punomoć o zastupanju. Čim ih dobijem javim se do tada još jednom puno hvala.

[barbaraba]

Evo utvrdio sam da ne postoji odluka prema odredbama o upravljanju. Postoji samo punomoć odvjetniku o zajedničkom zastupanju svih suvlasnika s naznakom tko želi, a tko ne, sudjelovati o plaćanju usluga odvjetniku. U razgovoru s predstavnikom suvlasnika rečeno mi je da je to bio dovoljan i minimalni uvjet pred sudom. Na spominjanje prema vašem tumačenju mogućnosti da „svaki suvlasnik pa i manjinski, može samostalno postavljati zahtjeve u pogledu cijele stvari koju dijeli s drugim suvlasnicima prema trećim osobama neovisno o tim drugim suvlasnicima „ odgovor je bio da je to bilo neprihvatljivo. Ali da taj uvjet nije bio postavljen od strane suda (kao što mi je to bilo tada rečeno i kako sam vam prenio u svom prvom postu što vam je i bilo sumnjivo) već je to bilo tumačenje nekoliko odvjetnika koje su manjinski suvlasnici pitali za savjet prije podnošenja tužbe. Prema svemu sudeći bio sam obmanut, a to sam tek sada saznao.

Tako da je do sada (pretpostavljam) odvjetnik postupak vodio kao da je temeljen na zajedničkoj odluci, i da suvlasnici u postupku imaju status fizičkih osoba. No, s druge strane zaključujem da suvlasnici tijekom dosadašnjeg postupka nisu donosili odluke po principima zajedničkog upravljanja (većinom). Sastanaka s takvim dnevnim redom gotovo da i nije bilo. Može se reći da je o načinu i tijeku vođenja procesnih radnji (vještačenja, raznorazni podnesci i sl.) uglavnom odlučivala zainteresirana manjina u dogovoru s odvjetnikom. Sva pismena nisam dobivao poštom, a i prvostupanjsku presudu dobio sam tek od stane manjinskog predstavnika nakon nekoliko puta ponovljenih traženja. S druge strane pažljivim čitanjem presude uočio sam da je odvjetnik tražio i naknadu poštanskih usluga slanja pismena tužiteljima što mu je sud odbio jer nije dostavio dokaze (račune?) da je pismena i slao tužiteljima?!

I evo nakon svega opet mi nisu jasne mogućnosti na koji način se riješiti statusa tužitelja, a da ne ugrozim legitimaciju (pravni interes) manjinskih suvlasnika.

Molim za pomoć!

[KronicnaStranka]

Zapravo ne znam.

 

Čini mi se da je situacija takva da se može smatrati da su suvlasnici de facto donijeli upravljačku odluku, a što dokazuju potpisi na punomoći.

 

Ako bi povlačenjem punomoći došlo do situacije da ne postoji odgovarajuća večina za daljnje vođenje postupka, to bi značilo da odvjetnik više ne može zastupati sve suvlasnike kao - da tako kažem - cjelinu.

 

Zašto ne bi mogao zastupati ostale kao pojedince u njihovo ime, to bi vam trebali rastumačiti oni koji tvrde da to nije moguće.

 

Međutim, ako se postupak vodi kao da se radi o upravljačkoj odluci, po mojem mišljenju troškove bi trebalo plaćati iz pričuve osim ako nije ugovoreno da će se to riješiti drugačije.

 

Moram ovdje napomenuti da je situacija sa "suvlasnicima zgrade" općenito jako šarena. Oni faktično, po posljedicama zakonskih odredbi, imaju pravnu osobnost koja je negdje između osobnosti pravne osobe (budući da se prema trećim osobama javljaju kao neka vrsta cjeline) i fizičke osobe (budući sa se samo kao takvi mogu pojaviti pred sudom ili drugim tijelima). U praksi se onda takva osobnost mora "ugurati" u postojeće odredbe o fizičkoj osobnosti, a na mala vrata se priznaje i neka vrsta pravne osobnosti. Najjednostavniji primjer vam je kad upravitelj tuži radi pričuve u ime "suvlasnika stambene zgrade". Kod nekih sudova će proći takva formulacija, dok će drugi tražiti da se poimence navedu ti suvlasnici budući da "suvlasnici stambene zgrade" nemaju pravnu osobnost.

 

Zakonodavac je tu lijepo zakuhao, a suvlasnici neka se vade kako znaju i umiju. Nažalost, više od ovoga vam ne znam reći.

[barbaraba]

Zaista ste mi pomogli i dosta sam toga naučio. Još imam vremena za razmisliti što u konkretnom slučaju napraviti. Želio bi reći da sam ugodno iznenađen aktivnošću na ovom forumu i brojem registriranih na portalu. Žao mi je jedino što ga ranije nisam pronašo što bi mi navelo na put da postanem prava "kronična stranka" u traženju pomoći i odgovora na još neka moje bitke s "institucijama pravne države".

Još jednom puno hvala.