Jump to content

Zemljište nužno za redovnu uporabu građevine


anonimno

Preporučene objave

Hej,

zna li tko bilo što na temu "ZEMLJIŠTA ZA REDOVNU UPORABU GRAĐEVINE"?

Stanovi zgrade (ukupno 10) u kojoj stanujem su kupljeni od strane svih stanara. Zemljište OKO zgrade u z.k. je upisano kao vlasništvo grada Z.

Na tom prostoru nalazi se vrt koji uređuju vlasnici zgrade, napravili su ljuljačke i klackalice za djecu i parkiralište a tuda i prolazi prilazni put do zgrade. Zna li tko što o toj proceduri ili je istina što su mi rekli da samo 1 metar oko zgrade (koliko treba za sušiti robu) se može odrediti za redovnu uporabu zgrade?

prodaje li se tada to zemljište i po kojoj cijeni??

:-o

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svaka građevina ima ili bi trebala imati svoju parcelu. Kod obiteljskih kuća u Hrvatskoj se međa jako dobro vidi jer ljudi sagrade ograde (po mogučnosti zahvate i malo tuđeg ali to je druga priča). I svaka stambena zgrada ima svoju parcelu ali ona u pravilu nije ograđena. Međutim, nepostojanje ograde ne znači i nepostojanje vlasništva, pa su tako SVI STANARI SUVLASNICI cijele parcele na kojoj je građevina. Kolika je Vaša parcela možete saznati ako u katastru izvadite izvod.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U ovakvim vlasničko pravnim odnosima kada je zapravo vlasnik zemljišta grad Zagreb temeljem odredbi Zakona o vlasništvu, a u smislu pravnog sljeda da mu je isto zemljište dato u vrijeme socijalizma na korištenje, a bilo društveno vlasništvo, praksa je takva da Vam uistinu se dodjeli samo vanjski rub temelja, odnosno obodnih zidova ili možda i taj ekstra 1 metar kao zemljište nužno ze redovitu uporabu građevine koju čine otkupljeni društveni stanovi i sl., odnosno privatno vlasništvo.

Sa ostalim očito želi raspolagati grad. Probajte naći geodetu koji ima dosta iskustva u etažiranju ovakvih objekata da vidite kakve su Vam šanse da Vam se dodjeli nešto veća površina.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...

Pozdrav!

Vlasnici smo nacionalizirane zgrade sa dvorištem ispred zgrade kroz koje se ulazi u zgradu,i vrtom iza zgrade koji je ograđen sa svih strana ,i po nama taj vrt nije zemljište nužno za redovnu uporabu građevine.Radi se o nacionaliziranom zemljištu u fazi povrata izvornim vlasnicima.Bila je jedna građ.čestica,na kojoj je zgrada ,dvor i vrt.

Parcelacijom te čest. dobili smo:

1. čest.zgr.(u naravi dvor i zgrada)i

2. drugu česticu (u naravi vrt iza kuće )

Te dvije čestice su otprilike podjednake veličine.

Prije parcelacije otkupljen je nacionalizirani stan.Po zakonu kupac tog stana ima pravo i na sve ostale zajedničke djelove zgrade uklčjučujući i zem.za nužnu uporabu zgrade.

Pitanje:Što bi bilo u ovom slučaju zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade?

Samo dvor ispred kuće sa ulazom u kuću, ili i vrt koji se nalazi iza kuće, a koji smo mi kao izvorni vlasnici oduvijek koristili za sadnju poljoprivrednih kultura.

U jednom od Vaših odgovora navodi se da” u nužno korištenje spada samo vanjski rub temelja,odnosno obodnih zidova ili možda i taj extra 1 m kao zemljište nužno za redovitu uporabu građevine,koju čine otkupljeni društ.stanovi i sl.,odnosno privatno vlasništvo .”

Kako se u ovom slučaju tretira taj vrt?

Hvala unaprijed na odgovoru

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ako je bivsi vlasnik na vrijeme podnio zahtjev za povrat dobiti ce u naturi tu cesticu.

 

jedino nece dobiti ako bi se radilo o poljoprivrednom zemljistu ili sumskom zemljistu.

naime, vrt se moze tumaciti kao poljoprivredno zemljiste i kao takvo ako je bilo u drustvenom vlasnistvu po sili zakona postaje vlasnistvo Republike Hrvatske.

nikako to ne moze biti vlasnistvo vlasnika stanova iz zgrade jer je ocito da to nije zemljiste koje je nuzno za upotrebu zgrade

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U trenutku kad je stanar uspio otkupiti stan(bez da je proveden postupak određivanja što je nužno ,a što nije)čestica je bila jedna i činile su je: kuća,vrt ispred kuće i vrt iza kuće.Mislim da je gore jasno napisano.

Zahtjev za povrat imovine je poslan u roku i kako stvari stoje bivši stanar,sada vlasnik dobit će i pripadajući dio vrta ,ma šta to značilo....

I da je taj vrt imao 3000m2 bilo bi isto,na žalost.

Vezano uz poljoprivredno zemljište ne mogu se složiti s tim jer u obitelji imamo i takav slučaj.Poljoprivradno zemljište je bilo naciopnalizirano i vraćeno je :-)

jer srećom nije ništa izgrađeno na njemu,a po sili zakona ne pripada rep.Hrvatskoj nego se vraća izvornim vlasnicima.Nikakvo rješenje nije doneseno ,nego po sili zakona...Kako odneseno ,tako vraćeno...Po kojoj logici bi vi to zemljište dali državi?? :-? Koja je svrha denacionalizacije onda?Samo crkveno vratiti, a ostali obični smrtnici - nek ide državi?

Ima li na forumu netko kompetentan odgovoriti ili mi svi tu nešto nagađamo?Ne na ovaj dio o poljoprivrednom zemljištu,jer je to jasno, nego ovo o određivanju nužnog dijela....

LP svima

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

zakon o poljoprivrednom zemljistu iz 1992 godine je jasan.

svo poljoprivredno zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu postalo je vlasništvo RH po sili zakona. procitajte si taj zakon, a i malo pogledajte sudsku praksu.

 

sto se tice ove cestice opet netocno.

nebitno je sto je to bila jedna cestica. stanari koji su otkupili stan postali su suvlasnici i zemljišta, ali samo onog koje je nužno za tu zgradu.

ovaj veći dio se vraća bivšem vlasniku ako nije šuma ili polj.zemljište.

upravni sud je jasno zauzeo stav da se mora donijeti rješenje o utvrđenju građevne čestice te nakon toga izvršiti parcelacija, a onda ovaj dio koji nije nužan za zgradu vraća bivšem ili rh postaje vlasnik.

malo si procitajte zakon o naknadi, zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 1992., zakon o prostornom uređenju etc

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ima li na forumu netko kompetentan odgovoriti ili mi svi tu nešto nagađamo?
Po kojoj logici bi vi to zemljište dali državi??

Nevjerojatni ste. Ljudi dobre volje (a i znanja) vam ovdje pomazu na vasu zamolbu, a vi, kada vam ne odgovara zakon, napadate glasnika, a ujedno i vrijedjate ostale. Je li uvijek "gledate poklonjenom konju u zube"?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Lijepi pozdrav sudionicima rasprave i hvala na trudu.Mislim da ne vrijeđam nikoga niti mi je to namjera.

Ukoliko je to tako shvaćeno ,ispričavam se :-D

Na ovo s konjima cu se osvrnuti kasnije, sada o predmetu rasprave..

Odvjetnik nam tvrdi i to kategorično da je građ.čest.već utvrđena i da svi suvlasnici imaju pravo na idealan dio te čestice,te da je praksa takva da cijela čestica ulazi u razdiobu medu suvlasnicima, zanemarujući nužni dio za redovnu uporabu zgrade,a što nas prvenstveno zanima .Pitamo gdje je tu nužni dio za upotrebu zgrade?Kako se on onda odreduje,koji su kriteriji?Koje zemljište predstavlja zemljište nužno za red.upotr.zgrade?To je za nas najvažnije pitanje i molim da mi odgovorite gdje se može vidjeti definicija tog zemljišta.Neki članak u zakonu koji to regulira?

<hr>

Glede konja, mislim da bi i vi pogledali konju ako ne u zube ,ono bar u oči prije nego biste ga zajašili i krenuli u trku s preponama....pa nek je i poklonjen!

:mig:

Ps

NHF

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...

Da ne otvaram novu temu nadovezao bih se na ovu.

 

Ima li tko iskustva s određivanjem zemljišta za nužnu uporabu građevine za stambene zgrade?

 

Čestica također prati temelje tako da čak ni vlasnici stanova u suterenu nemaju terasu ipod susjedovog balkona i odmah izalze na tuđu parcelu (gradsku)jer je to druga čestica. Parcela nema kontak niti s parcelom na kojoj se nalazi cesta te je u potpunosti otok u gradskoj parceli, pa čak i stubište u zgradu nije u vlasništvu stanara kao ni šahta za vodu.

 

Osobno imam iskustva s određivanjem zemljišta za nužnu uporabu građevine, no to nije bila zgrada već kuća te joj je dodjeljeno preko 14m zeljišta za nužnu uporabu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 godina kasnije...

Pozdrav, da ne otvaram novu temu, imam jedno pitanje. Imam slučaj gdje stranka želi legalizirati kuću i gospodarske objekte koji jednim dijelom prelaze na drugu kat. česticu, koja je u vlasništvu njegovog brata. Po novom zakonu o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, za dobivanje rješenja o izvedenom stanju prvo je potrebno izraditi geodetski situacijski snimak stvarnog stanja-situaciju za navedene objekte. Recimo da stranka ishodi Rješenje o izvedenom stanju, nakon toga izrađujem Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama i drugim građevinama, te me zanima sljedeće. Da li prvo radim upis kuće i gosp. objekata po dijelovima na dvije kat. čestice (uz suglasnost vlasnika čestica) pa nakon toga tražim rješenje o utvrđivanju građ. čestice na osnovu činjenice da postojeća kat. čestica na kojoj je kuća većim dijelom izgrađena takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine ili je postupak obrnut. Konkretno mi je cilj da kuća na osnovu rješenja o utvrđivanju građevne čestice bude u potpunosti na jednoj građevnoj parceli, te da se kasnije na osnovu takvog rješenja može provesti parcelacija gdje bi dio kat. čestice od strankinog brata na kojem je izgrađen dio kuće pripojio čestici na kojoj je kuća većim dijelom izgrađena...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija