Jump to content

Dugovi nakon smrti


1306

Preporučene objave

Prije 3 minuta, Borbena7 je napisao:

Vjerovnik može pokušati (vjerujem i da hoće) sa prijedlogom da za dugove oca odgovarate Vi, u tom slučaju prigovorom/žalbom morate ukazati da ste spremni odgovarati za sve dugove, ali samo do vrijednosti naslijeđene imovine, a za više od toga da tražite da se postupak obustavi. Također, možete se pozivati na zastaru s obzirom da sud na nju ne pazi po službenoj dužnosti.

Hvala na odgovoru, dakle moram u tom slucaju prihvatiti dugove ali samo do vrijednosti nasljedene imovine? Ali stan u pitanju nije nasljedena imovina, moj otac je u njemu zivio ali nikad nije bio uknjizen kao vlasnik, tako da ga nisam od njega naslijedio.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 14 minuta, nijevazno je napisao:

Hvala na odgovoru, dakle moram u tom slucaju prihvatiti dugove ali samo do vrijednosti nasljedene imovine? Ali stan u pitanju nije nasljedena imovina, moj otac je u njemu zivio ali nikad nije bio uknjizen kao vlasnik, tako da ga nisam od njega naslijedio.

Ne morate ništa prihvatit, ali sukladno Zakonu odgovarate do vrijednosti naslijeđene imovine. Bez obzira što stan nije naslijeđen od oca, vjerovnik može pokušati sa naplatom njegovog duga prema Vama,  a na Vama je da ukažete na ključne činjenice tj. da su dugovi daleko veći od naslijeđene imovine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 1 minutu, Borbena7 je napisao:

Ne morate ništa prihvatit, ali sukladno Zakonu odgovarate do vrijednosti naslijeđene imovine. Bez obzira što stan nije naslijeđen od oca, vjerovnik može pokušati sa naplatom njegovog duga prema Vama,  a na Vama je da ukažete na ključne činjenice tj. da su dugovi daleko veći od naslijeđene imovine.

Razumijem, hvala na pojasnjenju! Apropo pozivanja na zastaru koje ste spomenuli, ako ne grjesim radi se o roku od 10 godina ukoliko je ovrsni postupak vec pokrenut? Radi se dakle o komunalijama kao plin, struja i pricuva. Ja osobno nisam dobio poruku o ovrsi ali sam pronasao vise pisama o zapocetim ovrhama koja su glasila na mog oca. Da li se te ovrhe automatski prebacuju na mene kao novog vlasnika stana ili vjerovnici trebaju zapocet nove postupke, ali ovaj put prema meni? Hvala jos jednom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 3 minuta, nijevazno je napisao:

Ja osobno nisam dobio poruku o ovrsi ali sam pronasao vise pisama o zapocetim ovrhama koja su glasila na mog oca. Da li se te ovrhe automatski prebacuju na mene kao novog vlasnika stana ili vjerovnici trebaju zapocet nove postupke, ali ovaj put prema meni? Hvala jos jednom.

Ukoliko je ovršni postupak već bio pokrenut protiv Vašeg oca, u njemu treba nastupiti prekid zbog smrti. Zatim se taj isti postupak nastavlja na prijedlog ovrhovoditelja, koji sudu treba dostaviti rješenje o nasljeđivanju kao dokaz zašto traži da se postupak nastavi na određenu osobu. Nakon toga sud donosi rješenje o nastavku postupka na nasljednika, isto se dostavlja nasljedniku i ima mogućnosti žalbe u roku 8. dana.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...
Prije 51 minuta, TomicaZG je napisao:

Koje su obaveze opunomoćenika po tekućem računu iza smrti vlasnika računa? 

Ako još nije provedena ostavinska rasprava, možete u poslovnicu banke odnijeti smrtni list da imaju informaciju o činjenici smrti.

Ako je provedena ostavinska rasprava, tada sa pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju pristupate u poslovnicu banke i oni pokreću svoju i internu proceduru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 30 minuta, Borbena7 je napisao:

Ako još nije provedena ostavinska rasprava, možete u poslovnicu banke odnijeti smrtni list da imaju informaciju o činjenici smrti.

Ako je provedena ostavinska rasprava, tada sa pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju pristupate u poslovnicu banke i oni pokreću svoju i internu proceduru.

Interesira me dali je opunomočenik dužan obavijestit banku o smrti vlasnika tekučeg računai vratit karticu ili može bilo tko?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Upravo sad, TomicaZG je napisao:

Interesira me dali je opunomočenik dužan obavijestit banku o smrti vlasnika tekučeg računai vratit karticu ili može bilo tko?

Bili bi poželjno da obavijestite banku da je osoba preminula, tako da oni onemoguće bilo kakvo raspolaganje sredstvima sa računa sve do pravomoćnosti rješenje o nasljeđivanju. Ovo može napraviti i netko drugi, pod uvjetom da ima dokument kojim dokazuje svoje tvrdnje. Karticu niste dužni vratiti, bitno je da iza smrti vlasnika računa ne koristite tu karticu odnosno sredstva sa tog računa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 10 minuta, Borbena7 je napisao:

Bili bi poželjno da obavijestite banku da je osoba preminula, tako da oni onemoguće bilo kakvo raspolaganje sredstvima sa računa sve do pravomoćnosti rješenje o nasljeđivanju. Ovo može napraviti i netko drugi, pod uvjetom da ima dokument kojim dokazuje svoje tvrdnje. Karticu niste dužni vratiti, bitno je da iza smrti vlasnika računa ne koristite tu karticu odnosno sredstva sa tog računa.

Banke često vjeruju "na riječ" kada se to radi ( kao i MIORH i svi koji isplaćuju novac), no traže identitet onoga tko takvu informaciju daje. Jer opunomoćenik ne mora biti osoba iz prvog nasljednog reda, niti osoba koja je u ikakvom srodstvu s pokojnikom. Često se događa da je pokojnik bio u konfliktnoj situaciji s nekima ili svima od nasljednika pa odabere opunomoćenika kojemu vjeruje. Tehnički , opunomoćenik može za smrt vlasnika računa saznati i dan poslije smrti i u tom periodu podići novac s računa, ali ga je dužan vratiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 6 minuta, hasko je napisao:

Banke često vjeruju "na riječ" kada se to radi

Da, opreza radi onemoguće raspolaganje sredstvima do utvrđenja činjenice smrti, a kasnije po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i prava na raspolaganje.

Prije 8 minuta, hasko je napisao:

Tehnički , opunomoćenik može za smrt vlasnika računa saznati i dan poslije smrti i u tom periodu podići novac s računa, ali ga je dužan vratiti.

Realno, opunomoćena osoba može  koristiti račun pokojnika sve dok joj banka po saznanju za činjenicu smrti to onemogući. Ovo opunomoćenik može raditi bez obzira, da li zna ili ne zna, da je osoba umrla, ali postoji odgovornost za ove radnje tj. povrat nepripadajućih sredstva.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Poštovani, može pomoć, situacija je slijedeća:

Moj je otac umro 2009 godine, iza njega nasljednici smo brat, ja i tadašnja njegova supruga. Na ostavinskoj raspravi iza oca ostao je samo jedan automobil s kreditom, čiju otplatu i automobil je preuzela njegova supruga. Brat i ja nismo naslijedili ništa, jer ništa više nije imao. Nemamo rješenje o ostavinskoj jer smo tada oboje bili u dvadesetim godinama i nismo znali nikakav pravni okvir, niti se sjećamo ičega više oko toga.

Sada nam je došao poziv na sud, dakle 9 godina kasnije za parnicu o kojoj ni brat ni ja ne znamo ništa jer nismo u trenutku smrti godinama prije živjeli s ocem niti smo imali kontakt s njime. Na ročištu su iznesene informacije da je naš otac prodao jednoj autokući ukradeni automobil, pa ta autokuća tuži mog pokojnog oca za taj iznos ukradenog automobila, a moj otac je paralelno pokrenuo parnicu u kojoj tuži osobu koja mu je prodala taj ukradeni automobil. Parnica je pokrenuta još 2007 i u trenutku smrti oca do dana današnjeg nitko nije znao ništa o navedenom postupku dok nije došao poziv na ročište u kojem je moj otac tužitelj, a time ustvari moj brat i ja postajemo također tužitelji kao njegovi nasljednici. Ročište u kojem autokuća potražuje dug od nas još nije zakazano. Na ovom prvom ročištu u svojstvu tužitelja pojavio se samo moj brat, dok očeva supruga i ja nismo. Brat je moramo potpisati da je prisustvovao ročištu i tek je na ročištu saznao neke informacije.

Možete nam dati savjet kako postupiti u ovom pravnom postupku?

1. Mi bismo htjeli odustati od tužbe prema onom čovjeku kojeg je tužio naš otac, ali tko u tom slučaju snosi troškove odvjetnika? Odvjetnik nam ovom slučaju daje vrlo male ili nikakve informacije, a vjerujemo da on želi da se taj postupak nastavi kako bi se sam naplatio, a mi mislimo da se nikada neće uspjeti naplatiti.

2. Što učiniti u postupku tužbe autokuće prema mom ocu, tj. nama kao nasljednicima? Postoji li tu neka pravna osnova za potraživanje vraćanja duga s obzirom da ni brat ni ja nismo nasljedili ništa, a prema članku 135, zakona o nasljeđivanu stoji da se dug može naplatiti do visine nasljeđene imovine, a mi nismo nasljedili ništa, dok njegova supruga je nasljedila automobil

3. Možemo li se pozvati na zastaru s obzirom da je prošlo 9 godina od smrti oca? 

4. Od kojeg točno trenutka se računa zastara i u kojem vremenskom roku na ovakve slučajeve?

Hvala puno

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 13 minuta, Borbena7 je napisao:

Na čije ime je došao taj poziv za ročište? Je li u postupcima napravljen prekid postupka i potom nastavak na nasljednike? Tko je vodio ostavinski postupak za oca?

Poziv je naslovljen na mene, mog brata i očevu ženu. To je jedini dokument koji sam primio u ovih 9 godina od smrti oca. Je li postupak prekinut i potom pokrenut na nasljednike ne znam, nikakve obavijesti nismo dobili. A još od prije smrti sam na istoj adresi, tako da nije slučaj da sam to propustio. Što se tiče ostavinskog postupka, na njemu smo bili brat i ja samo. Sud je pitao što je otac ostavio iza sebe, nije imao ništa osim auta na kredit, a brat i ja smo se odrekli toga. Ne sjećam se jesmo li se odrekli nasljedstva ili je zavedeno samo kao ustupanje tog dijela prava u korist njegove žene.

Što nam savjetujete da prvo napravimo? Da zatražimo presliku rješenja o ostavini? A na kojem sudu, gdje? Otac je u trenutku smrti imao prebivalište u Zagrebu, na Rudešu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Najbolje da pristupite Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i u ostavinskoj pisarnici zatražite izdavanje ovjerene preslike rješenja o nasljeđivanju iza Vašeg oca. Također, ne bi bilo loše napraviti uvid u ove predmete koji se vode, a sve s ciljem da provjerite je li zbog činjenice smrti oca u njima bio napravljen prekid postupka, odnosno iza toga i nastavak na nasljednike.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 2 minuta, Borbena7 je napisao:

Najbolje da pristupite Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i u ostavinskoj pisarnici zatražite izdavanje ovjerene preslike rješenja o nasljeđivanju iza Vašeg oca. Također, ne bi bilo loše napraviti uvid u ove predmete koji se vode, a sve s ciljem da provjerite je li zbog činjenice smrti oca u njima bio napravljen prekid postupka, odnosno iza toga i nastavak na nasljednike.

Ok. Hvala vam puno. Samo još jedno pitanje gdje se može napraviti uvid u ove predmete koji se vode? Može li se tražiti uvid i za to na istom sudu?

Osim osobne iskaznice treba li i još neki dokument za traženje preslike rješenja?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Nedavno mi je preminuo brat. Nije bio oženjen, te nema iza sebe potomaka. Jedini nasljednici smo otac i ja. Brat je bio alkoholičar, te smo u papirima pronašli da je prije 5 mjeseci digao kredit u Banci Kovanica (6300€), u svrhu refinanciranja duga po kreditu koji je prije par godina podigao u Zagrebačkoj banci (6000€). Kredit je koristio isključivo u osobne svrhe (za opijanje). Problem je kako to dokazati? S obzirom da je  Banka Kovanica svjesno ušla u rizik davanjem kredita takvoj osobi (njihova reklama gdje pozivaju na uzimanje kredita za refinanciranje dugova bez jamaca i hipoteke) dali se mi kao jedini nasljednici možemo osloboditi vraćanja tog duga. Kredit je uzet na period od 8 godina (do 2026). Nismo uspjeli pronaći ugovor o kreditu već jedino tabelu s brojem kredita i dinamikom vraćanja istog. Brat je samnom suvlasnik zemljišta na kojem se nalazi kuća, koja nije zavedena u zemljišnim knjigama, te automobil iz 2000 koji nije u voznom stanju i isti je ove godine odjavio. Troškove sprovoda smo mi pokrili. Molim za savjet kako postupiti prije pokretanja ostavinske rasprave?

 

Još samo da napomenem, brat je bio u mirovini (mirovina mu je iznosila 3400 Kn). Tim više mi nije jasno kako su mu odobrili kredit od 6300€?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nažalost, ako ćete prihvatiti nasljedstvo, odgovarat ćete za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine (pretpostavljam da kuća, tj. zemljište i automobil vrijede više od 6.300 EUR), ali cijelom svojom imovinom, što znači da će se vjerovnik moći namiriti i iz Vaše plaće, pokretnina, nekretnina, ne samo iz zemljišta i automobila koji čine ostavinu.

Možete se odreći zemljišta i automobila, a tada, ako nema nikakvih drugih nasljednika, zemljište i automobil nasljeđuje općina, što znači da gubite vlasništvo nad istim.

Možete tužbom ići na utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu, da je Banka Kovanica bila nesavjesna kad je čovjeku koji je bio alkoholičar i koji je imao mirovinu od 3.400 kn dala kredit, ali ne mislim da je banka bila osobito nesavjesna, uvijek su se mogli naplatiti iz zemljišta ili automobila. Tako da ta parnica, sve i da je uspijete dovršiti prije nego što Vas banka ovrši, ima vrlo neizvjestan ishod.

Banka bi također mogla imati neko osiguranje kredita, da li životno osiguranje ili osiguranje kredita kod osiguravajućeg društva, to bi bilo dobro znati (ali to nećete moći saznati dok se ne prihvatite nasljedstva, zbog bankarske tajne), tako da je teško nešto upućeno i pametno savjetovati, ali opcije su Vam svakako nezgodne.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Poštovani, 

Molim vas za savjet, naime na obiteljsku adresu nas je kontaktirala banka u svezi kredita pokojknog brata, te traži da im dostavimo dokumentaciju (smrtni list, potvrda o smrti, otpusno pismo iz bolnice, lječnički karton ovjeren od obiteljskog lječnika...), a sve u svrhu da bi oni mogli pokrenuti odštetni zahtjev prema osiguravajućem društvu. Ja sam ih informirao da još nije provedena ostavinska rasprava, te da nećemo dostavljati nikakvu dokumentaciju dok ne budemo informirani o našim pravima i obavezama od strane bilježnika koji će provesti ostavinsku raspravu. Isto tako sam od njih zatražio objašnjenje pod kojim uvjetima su mogli odobriti kredit osobi koja nije bila kreditno sposobna (blokiran račun) što su oni ignorirali i nisu odgovorili, ali i dalje traže pomoć u prikupljanju dokumentacije kako bi aktivirali oštetu po polici životnog osiguranja (Sava osiguranje - uplaćeno cca. 5 rata). Dali nama nasljednicima (otac i ja) ide u prilog da se banka namiri od osiguravajućeg društva, te koje su naše onda obaveze prema osiguravajućem društvu?

Zahvaljujem,

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Postovani,

Punica je nakon smrti punca pokrenula tuzbu jer se nije mogla dogovoriti sa kceri iz prvog braka (po starom zakonu koji je tada vrijedio ona je smatrala da posto je za zajednicki stan podigla duplo veći kredit ima i veći udjel) i na općinskom je dobila, ali na zupanijskom nije, pa je pokrenula reviziju i prije neki dan je dosla obavijest da je revizija odbijena, a punica je u međuvremenu isto preminula.

Pitanje, tj problem su sudski troškovi i zatezne kamate.

Prvo, da li bi se možda moglo očekivati kakav dogovor da se kamate ne plate? Pitam ako tko od pravnika koji navraćaju na forum ima iskustva, jer sa polusestrom kod nismo stupili u kontakt pa neznani kaj mozemo ocekivati.

Drugo, ako neće doć do "oprosta" kamata, od kad se one računaju? Punac je umro prije vise od 15 godina, općinski sud na kojem je punica dobila je presudio prije 6 godina i onda su troškovi i s jedne i s druge strane bili oko 75000kn. Zupanijski sud je presudio prije 3 godine, punica je umrla prije 2 godine i sad je završila revizija. U medjuvremenu su se vjerojatno skupili kod neki troškovi tako da je cifra kod veća, ali pitanje da se pripremimo kaj možemo očekivati, od kad se računaju zatezne kamate? (presuda općinskog, zupanijskog ili visokog) i do kad ( mozda nebulozno pitanje, ali da li se računaju do danas ili do smrti punice?)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Može se postići dogovor o otpisu kamata, ovisno o dobroj volji vjerovnika. Troškovi se računaju onako kako presuda općinskog suda glasi (glasi li: "sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja" ili nema nikakve odredbe o kamatama? Ako nema nikakve odredbe o kamatama, onda one počinju teći tek protekom 8 ili 15 dana od pravomoćnosti presude, pa je tijek kamata manji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 8 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

Troškovi se računaju onako kako presuda općinskog suda glasi (glasi li: "sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja" ili nema nikakve odredbe o kamatama? Ako nema nikakve odredbe o kamatama, onda one počinju teći tek protekom 8 ili 15 dana od pravomoćnosti presude, pa je tijek kamata manji.

hvala na odgovoru, i nadam se da će biti dobre volje, ali i dalje mi nije jasno od koje se presude racuna. Da li je pravomocna zadnja, tj odluka o reviziji ili odluka zupanijskog suda, jer pretpostavljam da odluka opcinskog suda nije pravomocna, jer u njoj je odluceno da nemora punica placat.

btw kad nastupa pravomocnost presude? pitam jer na koverti od revizije pise da je odluka donesena u 9 mjesecu prosle godine, a obavjest je stigla pretprosli tjedan i koji je sad proces?

Kontaktirali smo odvjetnicu koja je vodila punicinu tuzbu, ali ona nista nije htjela komentirati dok ne provjeri spise i nakon vise od tjedan dana se javila da potvrdi da smo izgubili sud i da cemo trebat platiti sudske troskove, ali je ona "oprala ruke" od svega toga jer je ona vec godinu i pol u mirovini ?!?! sto joj uopce nije palo na pamet spomenuti kad smo je kontaktirali, a ni prije, mada smo imali dojam da ona kao opunomocenik u procesu indirektno i nas zastupnik. Na pitanja sto treba sad ciniti iscudjivala se kao da je poznavanje pravnih postupaka i procedure nekakva stvar opceg znanja :/. Jedino smo saznali da sa spisima trebamo ici na sud di je vodjena punicina ostavinska.

meni bi logicno bilo da bi sad bar neki dio trebao ici nekim automatizmom pa da angaziranja odvjetnika ne bi trebalo biti ako bude dobre volje, ali se bojim da nam je sustav takav da je sam sebi svrha i da nista ne ide jednastavno i da se ne desi da se pojavi kakva ovrha i prije nego dodje kakvo konkretno rjesenje koliko smo duzni :/.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani nadam se da moje pitanje pripada ovoj temi, ukoliko ne ja se iskreno ispricavam. Radi se o sljedecem. Roditelji moje supruge su se njih troje djece odrekli dok su bili maloljetni. Alkoholicari itd. Sad pokojni otac je digao kredit nakon sto se odrekao njih i svi troje su bili maloljetni. Otac je preminuo, a kredit je ostao i pao na Majku koja je socijalni slucaj i placa mjesecno nekih 200kn od 1100. Prilikom ostavinske rasprave djeca su se odrekla nasljedstva pokojnog oca odnosno imovine. Sada banka prijeti djeci da ce pokrenut tuzbu ukoliko oni ne pocnu placati taj kredit i kazu da sve ostalo nema veze jer su oni njihovi bioloski roditelji i po tome moraju placati kredit. Moze li se ista uciniti u ovomr slucaju?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 4 sati , Geodeta2394 je napisao:

kazu da sve ostalo nema veze jer su oni njihovi bioloski roditelji i po tome moraju placati kredit.

Citirana tvrdnja nema pravnu podlogu.

 

prije 4 sati , Geodeta2394 je napisao:

Moze li se ista uciniti u ovom slucaju?

A što bi činili,nek banka učini kad je več tako sigurna u svoje nebuloze.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Ruby_Danderfluff je napisao:

Što piše u presudi općinskog suda, kako glasi izreka o troškovima, doslovce?

u presudi općinskog suda piše, vezano za troškove,:
-da je tužena dužna platiti sa zateznim kamatama od datuma presude pa do isplate, prema eskortnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, u roku 15 dana.
-odbija se dio sa zateznim kamatama.....
-odbija se u cijelosti zahtjev tuženice za naknadom troškova

u presudi županijskog suda, vezano za troškove:
-preinačuje se odluka općinskog suda i odbija se zahtjev za naknadom troškova tužiteljice
-nalaže se tužiteljici naknadu tuženici u roku od 15 dana
-nalaže se tužiteljici naknada žalbenog postupka u roku 15 dana
-odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova

u presudi vrhovnog suda pod dvije točke je bila žalba na presudu županijskog suda glede troškova, ali se vrhovni sud izjasnio da je revizija protiv parničnih troškova nedopuštena

sve u svemu na moje prvotno pitanje od kad se računaju zatezne kamate, izgleda da od presude županijskog suda :/

ali proučavajuči sve te papire naletio sam na jednu nelogičnost koja se vuče kroz cijeli slučaj, pa me zanima tko je zeznuo i da li postoji pravni ljek za to. Posto se u tužbi radilo o dvije nekretnine i postocima u njima di je tužena u odgovoru na tužbu priznala za jednu da je bračna stečevina u omjeru 1/2 svakog supružnika, mada je na svakoj ostavinskoj raspravi tvrdila da je to nasljedstvo, tj da u cijelosti pripada jednom od supružnika, a za drugu nekretninu nije priznavala veći postotak tužiteljici koja se pozivala na stari zakon di se nije dijelilo pola pola nego po uloženom, jer je za kupnju stana '76 ona uzela veći kredit kada je vrijedio i stari zakon. općinski sud je to prihvatio, ali nije priznao dio troškova koji su bili vezani za dokazivanje bračne stečevine prvog stana, mada se u sudskom postupku to stalno dovodilo u pitanje, a poslije je zupanijski sud presudio da nije važno tko je koliko doprinosio kod kupnje stana '76, nego koliko je tko imao primanja kog otkupa stana '92

sve u svemu, ako nije trebalo dokazivati bračnu stečevinu prve nekretnine, da li je onda to bila greška odvjetnice što se dala "navuć" na provokacije i dokazivanje nećeg što nije trebala i da li je onda vrijednost spora trebala biti razmjerno manja, a time i sudski troškovi?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

mozda vise nije skroz OT, ali da li se zatezne kamate racunaju ako nije u presudi navedeno? da li se mogu ja pravit blesav, jer u presudi opcinskog suda koju smo dobili je lijepo navedeno za zatezne kamate, dok u presudi zupanijskog koji smo izgubili nije.

i jos jedno pitanje koje je jos manje OT ali neznam dal bi to trebalo ici pod podforum vanparnicnog ili nasljednog prava

proucavajuci spise primjetio sam jos jednu nelogicnost. na pocetku ostavinske, kod pokusaja dogovaranja, suprotna strana je za vecinu nekretnina o kojima se pregovaralo tvrdila da je nasljedstvo, a ne bracna stecevina i po toj kalkulaciji trazila svotu za koju bi se ona odrekla nekretnina.
nakon sto je na opcinskom sudu priznala da je bracna stecevina i izgubila dio oko veceg postotka u jednoj nekretnini, ali na zupanijskom sudu dobila taj dio parnice, polusestra je opet trazila svotu koju je trazila i prije opcinskog suda i jos naknadu sudskih troskova.

posto cemo vjerojatno uskoro ponovo ici u pregovore, moze li mi neko objasniti kako neko moze traziti svotu koja odgovara (po njenoj procijeni) 1/3 nekretnine, a na sudu je priznala da je to bracna stecevina cime joj pripada 1/6?

i da li ima smisla traziti procjenu nekretnina, kad suprotna strana uvijek moze traziti nerealnu cijenu, koju mi nikakno nemozemo u cijelosti isplatiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav, 

Nadam se da sam pogodila temu. Situacija je slijedeca, otac je preminuo te sam ja jedini zakonski nasljednik i na ostavinskoj raspravi sam prihvatila ocevo naslijeđe i ujedno i njegove dugove. Dugovi su prema dvije banke od kojih jednoj 45.000 kn a drugoj 20.000 kn. Procijenjena vrijednost imovine je otprilike 30.000 kn iako mi nitko nije htio napismeni dati procjenu zemljista. Porezna uprava je rekla 2kn/m2 a jedna od banaka po svojoj procjeni 2,5 kn/m2. Kada se zbroji da je zemljiste 2,5 kn/m2 te automobil star 17 godina koji sam naslijedila i neka novcana sredstva poput mirovine i osobne invalidnine iznos je malo iznad 30.000. Banci u kojoj je dug 45.000 sam pisala zamolbu za umanjenje duga na 20.000(jos uvijek nije prihvaceno) a druga banka mi je cijeli iznos dugovanja stavila na dospijece da bi uopce mogli dogovoriti koliko im moram platiti, sto bi bilo po imovini oko 10.000 kn, dakle svakom pola duga. Medutim, danas sam od banke gdje je dug manji dobila rjesenje o tuzbi gdje traze isplatu cijelog iznosa dugovanja a da nismo pokusali ni naci neki kompromis. Kontaktirala sam odvjetnika koji mi je rekao da banci koja je pokrenula tuzbu platim sto traze a drugoj koja se jos nije ocitovala o zamolbi samo javim da sam prvoj podmirila koliko su trazili, a njima cu podmiriti ostatak iznosa do visine nasljedene imovine. Dakle banka kod koje je dug manji ce dobiti cijeli iznos a ona kod koje je duplo veci ce dobiti 1/4 iznosa. Dali postupiti po prijedlogu odvjetnika ili odgovoriti na tuzbu i traziti umanjenje duga i kod druge banke?  Unaprijed zahvaljujem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nema potrebe za isprikom. Pitao sam vas zbog mogućnosti da je u igri bračni drug, a kredit bračna stečevina, jer tu su onda pravila igre drugačija (bračni drug se ne bi mogao "izvući").

U vašem slučaju, ukoliko se odreknete nasljedstva, nema ni odgovornosti za dugove/obveze ostavitelja. Jasno, banka će vas pokušati uvjeriti drugačije, ali nemojte uopće komunicirati s njima po tom pitanju, već ih uputite u parnicu ukoliko su toliko sigurni da imaju pravo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala puno na odgovoru, otac se naime prije vise od 5 godina i sluzbeno rastao od majke, tako da smo mi jedini nasljednici.

Posto nema nikakve nekretnine, ni pokretnine, a zivio je u stanu u najmu, nema nasljedstva (mislim na nekretnine, pokretnine). Na racunu takodjer nije ostalo novaca, tako da bi se u svakom slucaju, ako dodje do ostavinske, odrekli nasljedstva.

Hvala na pomoci.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav svima,

Nadam se da sam na pravom podforumu. Otac ima hipoteku nad stanom ( otprilike 50-tak tisuća kuna kredita za otplatit korz 2 godine). Stan se dijeli ¼ na mene, ¼ na brata, te ½ na oca. Otac još ima otvorena 2 kredita od 5-10 tisuća € u 2 banke, te nisu plaćeni računi zadnjih par mjeseci za režije (za struju, vodu, elektru itd....) ukupan iznos je nešto više od 10-tak tisuća kuna. Ako bi sada on darovao svoju polovicu stana meni i bratu te bi brat i ja onda dijelili stan pola pola, da li se prilikom darivanja stana dugovi svih kredita mogu prenijeti za nas ili ostaje samo hipoteka?  Da li režije ostaju kao dugovanje nama ili se ja mogu prijaviti kao novi vlasnik ,te početi plaćati režije npr od 3 mj ove godine na svoje ime? S obzirom da je otac teško bolestan, što se događa u slučaju njegove smrti? Ukoliko nam e otac darovao stan, onda ne posjeduje nikakvu imovinu, da li se možemo odreći cjelokupnog dugovanja na ostavinskoj raspravi? Inače majka je udata za oca, ali ne žive zajedno više od 10 godina, postoji li kakva mogućnost da na nju dođe kakva ovrha ili nešto slično?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hipoteke slijede nekretninu, ostali dugovi Vas ne terete. Što se tiče režija, imamo svakakva iskustva ovdje, neki tvrde da im nije omogućen prijenos brojila na sebe dok nisu platili dug ranijeg vlasnika, tako da to ovisi od providera do providera. Ako otac umre i Vi naslijedite njegovu drugu imovinu (stan neće biti predmet nasljeđivanja jer Vam ga je otac za života darovao), tada odgovarate za njegove dugove do visine naslijeđene imovine. Možete se odreći imovine na ostavinskoj raspravi, nitko Vas neće pitati odričete se dugovanja.

Ako je majka i dalje udana za oca, tada će se i ona pojaviti kao nasljednica, ali s obzirom da faktična životna zajednica ne postoji, oni više nemaju zajedničke imovine. Ovrha ne može doći na njezino ime, osim ako negdje nije upisana kao korisnik režija.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 10 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Hipoteke slijede nekretninu, ostali dugovi Vas ne terete. Što se tiče režija, imamo svakakva iskustva ovdje, neki tvrde da im nije omogućen prijenos brojila na sebe dok nisu platili dug ranijeg vlasnika, tako da to ovisi od providera do providera. Ako otac umre i Vi naslijedite njegovu drugu imovinu (stan neće biti predmet nasljeđivanja jer Vam ga je otac za života darovao), tada odgovarate za njegove dugove do visine naslijeđene imovine. Možete se odreći imovine na ostavinskoj raspravi, nitko Vas neće pitati odričete se dugovanja.

Ako je majka i dalje udana za oca, tada će se i ona pojaviti kao nasljednica, ali s obzirom da faktična životna zajednica ne postoji, oni više nemaju zajedničke imovine. Ovrha ne može doći na njezino ime, osim ako negdje nije upisana kao korisnik režija.

Poštovani, zar se ne bi trebali prilikom ostavinske rasprave odreći nasljedstva, a ne nasljeđene imovine - zakon poznaje oba termina i prvim se ne mogu nasljediti dugovi, ali niti ništa više, a drugim mogu? Ukoliko stan prebace na sebe za vrijeme života oca, odricanjem nasljedstva svi krediti i preostali dugovi ne mogu im doći na naplatu (osim onoga što je vezano uz samu nekretninu). To isto bi vrijedilo i za majku, iako ne žive zajedno, ali će se pojaviti kao nasljednica jer su zakonski u braku - tako da dug može i ona naslijediti, osim ako se ne odrekne i ona nasljedstva po istom principu (treba provjeriti zakonske okvire može li i ona kao zakonita supruga). Zakon o nasljeđivanju, članak 130.  Nisam pravnica, ovo su moji zaključci proučavanja zakona zbog vlastite situacije. Neka pravnici isprave, meni se samo ovaj odgovor nije učinio potpunim zato pišem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Možda sam bila nejasna zato što je korisnik u upitu napisao da se mogu odreći dugovanja na ostavinskoj raspravi, a ne nasljedstva (u kontekstu mog odgovora sasvim je jednako značenje nasljedstvo i naslijeđena imovina, nisam pravila razliku).

Zna Vam biti razlika se netko odrekne nasljedstva, ili kad se odrekne nasljedstva u korist nekog drugog nasljednika, tada se ovaj drugi slučaj smatra kao da su prihvatili nasljedstvo i odmah ga ustupili drugom nasljedniku, pa onda odgovaraju za dugove ostavitelja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 16 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Možda sam bila nejasna zato što je korisnik u upitu napisao da se mogu odreći dugovanja na ostavinskoj raspravi, a ne nasljedstva (u kontekstu mog odgovora sasvim je jednako značenje nasljedstvo i naslijeđena imovina, nisam pravila razliku).

Zna Vam biti razlika se netko odrekne nasljedstva, ili kad se odrekne nasljedstva u korist nekog drugog nasljednika, tada se ovaj drugi slučaj smatra kao da su prihvatili nasljedstvo i odmah ga ustupili drugom nasljedniku, pa onda odgovaraju za dugove ostavitelja.

:-), hvala puno. S obzirom na moje osobno iskustvo samo sam htjela korisniku jasnije ukazati na mogućnost da izbjegne dugovanja tako što se odrekne nasljedstva. Jer odricanje nasljedstva i odricanje nasljedstva u korist nekogo drugog nasljednika zvuči skoro pa jednako laicima, ali u konačnici nije - ne razumijevanje toga nas je u obitelji skoro 'koštalo' jako puno, hvala Bogu sve se na kraju dobro završilo. Lijepi pozdrav :-) 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 46 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Hipoteke slijede nekretninu, ostali dugovi Vas ne terete. Što se tiče režija, imamo svakakva iskustva ovdje, neki tvrde da im nije omogućen prijenos brojila na sebe dok nisu platili dug ranijeg vlasnika, tako da to ovisi od providera do providera. Ako otac umre i Vi naslijedite njegovu drugu imovinu (stan neće biti predmet nasljeđivanja jer Vam ga je otac za života darovao), tada odgovarate za njegove dugove do visine naslijeđene imovine. Možete se odreći imovine na ostavinskoj raspravi, nitko Vas neće pitati odričete se dugovanja.

Ako je majka i dalje udana za oca, tada će se i ona pojaviti kao nasljednica, ali s obzirom da faktična životna zajednica ne postoji, oni više nemaju zajedničke imovine. Ovrha ne može doći na njezino ime, osim ako negdje nije upisana kao korisnik režija.

U prijevodu znači, u slučaju da otac umre, a u međuvremenu je darovao stan meni i bratu, nama ostaje "samo" hipoteka? Na ostavinskoj raspravi se svi odričemo sve ostale imovine (koju zapravo nema)?

Da li u situaciji, ukoliko otac za njegova života ne plaća račune za režije, kredite i hipoteku, može doći do gubitka stana, odnosno pošto stan nije u njegovom punom vlasništvu nego je 1/2 njegova, 1/4 na brata i 1/4 moja da li može doći do "otimanja stana" od strane banke i slično? Tj. da li nas mogu "izbaciti na ulicu" ukoliko se radi o jedinoj nekretnini koju otac posjeduje polovično, te je to sve što ima od imovine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 6 mjeseci kasnije...

Pozdrav svima, naime ja sam imala punomoč na račun svog dečka koji je preminuo 2008 godine i po tekućem računu je ostalo dugovanje koje se redovno naplačuje s mog računa svaki mjesec. Na ostavinskoj nisam bila jer nisam nasljednik a punomoč su ukinuli njegovom smrću. Zanima me da li ja zbilja moram sve sama vratit iako nisam nasljedila ništa. Hvala.

uređeno: od josephine23
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 29 minuta, josephine23 je napisao:

Pozdrav svima, naime ja sam imala punomoč na račun svog dečka koji je preminuo 2008 godine i po tekućem računu je ostalo dugovanje koje se redovno naplačuje s mog računa svaki mjesec. Na ostavinskoj nisam bila jer nisam nasljednik a punomoč su ukinuli njegovom smrću. Zanima me da li ja zbilja moram sve sama vratit iako nisam nasljedila ništa. Hvala.

Ne morate vratiti NIŠTA! Niste njegova nasljednica, a i da jeste, nasljednik odgovara za dugove do visne naslijeđene imovine! Zašto ste uopće pristali vraćati njegove osobne dugove i jeste li potpisali u banci da ćete vratiti njegov dug? ;-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nisam pristala više je bilo da nemam izbora.  U tom ugovoru koji sam potpisala je pisalo da sam kao opunomočenik jednako odgovorna za račun, ( nezz da li to baca drugo svjetlo na slučaj) , naravno sitnim slovima i naravno da ja to nisam pročitala vodeći se mišlju da je to samo punomoč na račun. Nemam novca za odvjetnika a banka mi uredno skida četvrtinu s plače.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 12 minuta, josephine23 je napisao:

Uzimali su temeljem ugovora koji sam potpisala. 

Ako je temeljem ovog ugovora proveden ovršni postupak na plaći, tada ste dužni podmirivati dug.

Prije 13 minuta, josephine23 je napisao:

i odlazila u banku se žaliti ali mi je rečeno da moram vratit dug jer je u ugovoru pisalo da sam jednako odgovorna.

Od usmenih žalbi nema koristi. Trebali ste se pismeno žaliti na rješenje o ovrsi, a kako niste ovo napravili tako sada banka ima ovršnu ispravu temeljem koje Vam se provodi ovrha na plaći. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 26 minuta, josephine23 je napisao:

Želite reči da sam se pismeno žalila da bi ta žalba bila uvažena?

Ne, samo želim reći da ste tada imali šansu osporavati ovaj dug, a da je sada kasno.

Prije 27 minuta, josephine23 je napisao:

Zbunjuje me to što se kaže da su nasljednici ti koji su dužni podmirit dug i to samo u visini nasljedstva pa nezz kako i zašto sam ja dužna vračat.

Vi za ovaj dug ne odgovarate kao nasljednik, već kao ugovorna stranka po tom potpisanom ugovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Razumijem, a recite mi neki dan sam bila u banci i raspitivala se o visini duga koji je preostao ali nisu me mogli pronaći. Odnosno kad sam im dala podatke o preminulom oni vide njegov dug i taj tekući račun ali ne mogu nači mene i moje podatke obzirom da se punomoč ugasila i samim tim nisu mi htjeli reči visinu duga več su mi rekli da to mogu reči samo njegovoj mami .I stalno se čude te djelatnice kad čuju za ovaj slučaj iskreno djeluju jako iznenađeno i več su me u par navrata pitale zašto nisu došli nasljednici jer ja nisam više s tim povezana, nemam punomoč. A kad mi trebaju uzet dio s računa onda me nađu. 

 

Iskreno mislim da mi je najpametnije uzet odvjetnika  i tužiti banku jer mi se čini da ne rade baš u skladu sa zakonom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 32 minuta, josephine23 je napisao:

Potrudit ću se naći taj papir a ukoliko ga ne nađem da li postoji mogučnost da mi daju fotokopiju u fini?

Original ima Fina ili poslodavac, ovisi tko provodi ovrhu. Nije isto ovrha na plaći koju provodi poslodavac i ovrha na novčanim sredstvima koju provodi Fini. Znači, onaj tko provodi ovrhu, taj ima i original ili ovjerenu kopiju, pa Vam može ustupiti i kopiju te ovršne isprave.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 3 sati , josephine23 je napisao:

Evo ugovor , ali sve mi se čini da sam se dobro zeznula. Nisam čitala i tu sam di sam sad.

Upravo tako. Vlasnik računa i Vi kao punomoćnik, odgovarate neograničeno i solidarno za nastali dug. Ovaj ugovor je isprava temeljem koje su oni pokrenuli ovršni postupak, tako da sam mišljenja da nemate drugih opcija osim podmirivanja dugovanja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U ugovoru piše da sam ja kao opunomočenik jednako solidarno odgovorna za račun kao i vlasnik, ali kako je vlasnik smrtno stradao punomoč se ugasila. Samim time moja odgovornost prema računu je vrijedila dok je vlasnik istog bio živ, jer ja nisam više opunomočenik. Zato me i nemaju u sustavu. A nigdje u ugovoru nije napisano da je u slučaju smrti vlasnika računa opunomočenik dužan podmirit dug.

uređeno: od josephine23
ispravak krivo napisanih riječi
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kada je vlasnik preminuo, tada je prestala vrijediti punomoć, i od tada taj račun nitko ne koristi. A dug koji je nastao do trenutka vlasnikove smrti je dug za koji ste solidarno bili odgovorni. Kako je on preminuo, Vi ste nastavili odgovarati za nastali dug solidarno i neograničeno, upravo kako piše u ugovoru.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 1 minutu, josephine23 je napisao:

Odnosno ja nisam opunomoćenik već 10 godina , toliko ima od njegove smrti kad su ugasili račun i poništili punomoć, a onda me terete za dug , ma užas živi.

Pretpostavka je da ste kao punomoćnik imali mogućnost da zajedno napravite taj dug i od tuda solidarna odgovornost. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 U redu ali svatko je imao svoju karticu i dug je napravio on. Meni je logično da ja odgovaram za dug u slučaju da je on preminuo a da sam ja i dalje koristila novce i nisam prijavila njegovu smrt. I da  dug je nastao dok je on bio živ, i ako ga ne plača kao živ plaćam ga ja kao opunomoćenik to mi je jasno.

 

 

A zašto me u banci ne mogu naći i ne žele mi reći koliki je dug?

 

SMRT (Zakon o obveznim odnosima NN 30/2005)

Članak 213.

Smrću dužnika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dužnika.

 

dug na tekučem računu je osobni dug.

 

punomočnik ne odgovara za dug na računu

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 2 minuta, josephine23 je napisao:

 U redu ali svatko je imao svoju karticu i dug je napravio on

Ne možete dokazati da je on napravio dug. 

Prije 3 minuta, josephine23 je napisao:

Meni je logično da ja odgovaram za dug u slučaju da je on preminuo a da sam ja i dalje koristila novce i nisam prijavila njegovu smrt. I da  dug je nastao dok je on bio živ, i ako ga ne plača kao živ plaćam ga ja kao opunomoćenik to mi je jasno.

Nema ovdje logike već se primjenjuju ugovorne obveze, a u njima piše da odgovarate solidarno. Solidarna odgovornost je upravo takva vrsta odgovornosti kod koje svaki od više dužnika odgovara za cjelokupnu štetu i to bez obzira na svoj udio u njezinu uzrokovanju. 

Prije 3 minuta, josephine23 je napisao:

A zašto me u banci ne mogu naći i ne žele mi reči koliki je dug?

Zato što je u njihovom sustavu dug na ime vlasnika koji je preminuo, a Vi ste prema pokrenutom ovršnom postupku ovršeni za dug kao solidarni dužnik temeljem potpisanog ugovora. Banka nema ispred sebe ovršnu ispravu već ime vlasnika računa, a postupak je daleko odmaknuo od faze imena vlasnika računa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 16 minuta, josephine23 je napisao:

ovo sam našla ode na forumu, cura je isto imala punomoć i isto su joj iz banke rekli da je solidarno odgovorna pa sam našla ovaj odgovor.

Ne znam na koju točno objavu sa foruma ste mislili? Svaki slučaj je različit, a moji odgovori su prema dokumentaciji i informacijama koje ste ovdje podijelili.

Prije 14 minuta, josephine23 je napisao:

U redu , hvala na strpljenju.

Žao mi je da nemam povoljni odgovor za Vas.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 10 mjeseci kasnije...

Postovani,

moja mama je zivjela sa bakom i bila je opunomocenik bakinog tekuceg racuna (kako bi joj mogla pomoci kupiti namirnice, platitj rezije...) jer ona nije vise mogla hodati.

Baka je umrla.Dug tj dozvoljeni minus u kojem je baka bila je bio 4.000 kn.Ostavinska je bila i nije nigdje spomenut taj dug.

Nasljednici ( njih 6) su prihvatili nasljedstvo( neku zemlju, oranice..)

 

Mami sad na mobitel stize stalno izvjesce bakinog racuna i taj dug od 4.000 je narastao sad vec na 12.000 kn.Zbog kamata.

Mama se boji da ce bas ona to trebati platiti.

Mene zanima prije svega, kako mogu rasti kamate na dug na tekucem racunu nakon sto osoba premine?! Zar se u tom trenutku racun ne blokira? Jer znam da  ne mozes vise na taj racun nista uplatiti niti ista dok ostavinska ne zavrsi.

Vjerujem da glavnicu ce vjerojatno trebati platiti svi nasljednici podjednako kada i uopce ako to dodje do njih.Mama je nakon tih poruka putem mobitela o stanju dugovanja zvala banku i oni su joj rekli da je netko ‘kao zaboravio’ to poslati na ostavinsku jer oni imaju podatke o smrti i da moja mama ne mora nista dok ne dobije nesto sluzbeno.Nju najvise brinu te kamate koje rastu svaki dan.

 

Ako bi stiglo nekakvo Rjesenje o ovrsi mojoj mami ,da li je ono nepravovaljano s obzirom da nije bilo nikakve opomene niti Rj o ovrsi dok je baka bila ziva?

 

Zahvaljujem na odgovoru

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 4 sati , Ganima je napisao:

Mami sad na mobitel stize stalno izvjesce bakinog racuna i taj dug od 4.000 je narastao sad vec na 12.000 kn.Zbog kamata.

Neka mama zatraži od banke iznos sveukupnog duga. Podijelite taj iznos na sve nasljednike i uplatite traženi iznos. To je jedini način da ovo što prije okončate, jer ćete u protivnom imati još kamata i troškova postupka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...
prije 3 sati , nnnn7 je napisao:

Pozdrav, imam pitanje, otac je ostavio dug za hrt i porez, al nema nasljedstva jer kuca nije na njemu, vec na mami. 

Na njemu je samo hep, struja je placana redovno, zanima me jel oni mogu teretit za dug djecu i supruznika? 

 

 

Ne, ako ne prihvatite nasljedstvo (kojeg nema)! Dakle na ostavinskoj raspravi jednostavno izjavite odricanje od nasljedstva riječima "odričem se nasljedstva" u skladu sa člankom 130 Zakona o nasljeđivanju! 

U svakom slučaju odgovarate za dugove ostavitelja samo do vrijednosti naslijeđene imovine, u skladu sa člankom 139 Zakona o nasljeđivanju, ali budući da ostavitelj nema imovine nepotrebno je komplicirati situaciju prihvaćanjem nasljedstva pa se jednostavno odrecite! 🙂

uređeno: od Sunčana strana ulice
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

Poštovani,

molim za savjet i pomoć. Nakon smrti oca obitelj se suočava sa nasljeđenim dugovima (posljedica neurednog života). Svjesni smo dugovanja i naših obveza  i ne osporavamo ih, ali se gubimo u šumi poluinformacija i koraka koje je potrebno poduzeti.

Kako nismo živjeli s njim, Imamo samo određena saznanja:

- da mu je mirovina bila pod ovrhom od Fine (poveći iznos)

- da ima dugovanje Prema Eos Matrixu

Ostavinska rasprava još nije održana.

U međuvremenu smo nazvali i poplaćali dugovanja za režije za koja postoje dugovanja, kako i oni ne bi otišli na ovrhu. 

Moja pitanja su:

1. Jesmo li mi dužni tijelima i tvrtkama prema kojima znamo da postoji dug dostaviti smrtni list tj obavijestiti ih o smrti?

2. Fina - postoji li mogućnost da se dogovorimo, neku vrstu obročne otplate, obzirom da nismo izravni dužnici? Ili jednokratnu otplatu da se izbjegne ovršavanje računa

Ukoliko dogovora nema, u roku od koliko sjedaju na račune nasljednika i hoće li nas bar prije obavijestiti?

3. Kako saznati kom je čovjek sve dugovao novac, da za deset godina ne izroni nekakav mistični dug i baci nas na koljena

Puno hvala 

uređeno: od naranca33
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 10 sati , naranca33 je napisao:

Poštovani,

molim za savjet i pomoć. Nakon smrti oca obitelj se suočava sa nasljeđenim dugovima (posljedica neurednog života). Svjesni smo dugovanja i naših obveza  i ne osporavamo ih, ali se gubimo u šumi poluinformacija i koraka koje je potrebno poduzeti.

Kako nismo živjeli s njim, Imamo samo određena saznanja:

- da mu je mirovina bila pod ovrhom od Fine (poveći iznos)

- da ima dugovanje Prema Eos Matrixu

Ostavinska rasprava još nije održana.

U međuvremenu smo nazvali i poplaćali dugovanja za režije za koja postoje dugovanja, kako i oni ne bi otišli na ovrhu. 

Moja pitanja su:

1. Jesmo li mi dužni tijelima i tvrtkama prema kojima znamo da postoji dug dostaviti smrtni list tj obavijestiti ih o smrti?

2. Fina - postoji li mogućnost da se dogovorimo, neku vrstu obročne otplate, obzirom da nismo izravni dužnici? Ili jednokratnu otplatu da se izbjegne ovršavanje računa

Ukoliko dogovora nema, u roku od koliko sjedaju na račune nasljednika i hoće li nas bar prije obavijestiti?

3. Kako saznati kom je čovjek sve dugovao novac, da za deset godina ne izroni nekakav mistični dug i baci nas na koljena

Puno hvala 

1. Niste dužni nikoga obavijestiti ni slati smrtni list ili zapisnik sa ostavinske rasprave!

2. Hoćete li uopće nešto naslijediti, budući da nasljednici odgovaraju za dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine? Ako je nasljedna imovina beznačajna ili manje vrijednosti od mogućih dugova možete se na ostavinskoj raspravi odreči nasljedstva izjavom o odricanju!

3. Vrlo teško ili nikako!

Članak 139 Zakona o nasljeđivanju određuje da nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine ali se na to morate pozvati! Pročitajte moj komentar malo iznad na pitanje nnnn7!  🙂

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 19 minuta, Sunčana strana ulice je napisao:

1. Niste dužni nikoga obavijestiti ni slati smrtni list ili zapisnik sa ostavinske rasprave!

2. Hoćete li uopće nešto naslijediti, budući da nasljednici odgovaraju za dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine? Ako je nasljedna imovina beznačajna ili manje vrijednosti od mogućih dugova možete se na ostavinskoj raspravi odreči nasljedstva izjavom o odricanju!

3. Vrlo teško ili nikako!

Članak 139 Zakona o nasljeđivanju određuje da nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine ali se na to morate pozvati! Pročitajte moj komentar malo iznad na pitanje nnnn7!  🙂

Poštovani,

zahvaljujem na odgovoru. Nažalost odricanje od nasljedstva nije u ovom trenu opcija jer dovodi u probleme neke druge ljude koji u nisu ni krivi ni dužni za nastalu situaciju (usmene podijele i neriješena suvlasništva - selo je u pitanju)

Mi zapravo želimo prevenirati ovrhe i platiti što se platit da prije nego nas ovrše kao naslijednike.

ne osporavamo dugove, samo tražimo ljudski pristup s obzirom da nismo izravni dužnici i želimo podmiriti dugovanja.

Najviše nas brine Fina jer je iznos jako velik, pa me i zanima, ako netko ima iskustva, jesu li oni na bilo kakav način zakonski obvezni i koliko su oni fleksibilni za dogovor oko podmirivanja duga prije ovršavanja?

Hvala

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, naranca33 je napisao:

Poštovani,

zahvaljujem na odgovoru. Nažalost odricanje od nasljedstva nije u ovom trenu opcija jer dovodi u probleme neke druge ljude koji u nisu ni krivi ni dužni za nastalu situaciju (usmene podijele i neriješena suvlasništva - selo je u pitanju)

Mi zapravo želimo prevenirati ovrhe i platiti što se platit da prije nego nas ovrše kao naslijednike.

ne osporavamo dugove, samo tražimo ljudski pristup s obzirom da nismo izravni dužnici i želimo podmiriti dugovanja.

Najviše nas brine Fina jer je iznos jako velik, pa me i zanima, ako netko ima iskustva, jesu li oni na bilo kakav način zakonski obvezni i koliko su oni fleksibilni za dogovor oko podmirivanja duga prije ovršavanja?

Hvala

 

Ovršavanje nasljednika nakon ostavinske rasprave i prihvaćanja nasljedstva ne ide automatizmom već sudskim postupkom i pozivom na podmirenje duga na koji možete uložiti pravne lijekove kojim u svakom slučaju možete odgoditi ovrhu! Paralelno pokušajte sa vjerovnicima dogovoriti otplatu duga, eventualno smanjenje ili neku drugu opciju! Dakle, ovrha se neće dogoditi odmah, ali morate primati svu poštu kako biste mogli na vrijeme reagirati! 

Dogovaranje sa vjerovnicima prije ostavinske rasprave, rješenja o nasljeđivanju, poziva vjerovnika na plaćanje i utvrđenja točnog iznosa dugovanja nema smisla i takav način je pogrešan! Sve u svoje vrijeme a zatezna kamata je trenutno 5,9% godišnje pa ne treba očekivati veliki rast duga! 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 11 sati , naranca33 je napisao:

Najviše nas brine Fina jer je iznos jako velik, pa me i zanima, ako netko ima iskustva, jesu li oni na bilo kakav način zakonski obvezni i koliko su oni fleksibilni za dogovor oko podmirivanja duga prije ovršavanja?

Tko je ovršitelj preko Fine s obzirom da Fina samo provodi ovrhu? Kolika je glavnica tog duga? Koliko bi trebalo biti zakonskih nasljednika?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 26 minuta, Borbena7 je napisao:

Tko je ovršitelj preko Fine s obzirom da Fina samo provodi ovrhu? Kolika je glavnica tog duga? Koliko bi trebalo biti zakonskih nasljednika?

Bok,

koliko smo uspjeli shvatiti ovršitelja je više, ne znamo kolike su glavnice jer nemamo potpunu dokumentaciju.

Nasljednika je više i svi su svjesni da odgovaraju za dug u visini naslijeđenog dijela.

Koliko se isplati pregovarati direktno sa ovršiteljima (nakon što saznamo tko su) i pokušati postići dogovor s njima i izbjeći Finu?

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 18 sati , naranca33 je napisao:

Bok,

koliko smo uspjeli shvatiti ovršitelja je više, ne znamo kolike su glavnice jer nemamo potpunu dokumentaciju.

Nasljednika je više i svi su svjesni da odgovaraju za dug u visini naslijeđenog dijela.

Koliko se isplati pregovarati direktno sa ovršiteljima (nakon što saznamo tko su) i pokušati postići dogovor s njima i izbjeći Finu?

Hvala

Pa možete izbjeći Finu ako se NAKON ostavinske rasprave i rješenja o nasljeđivanju te poziva ovrhovoditelja da podmirite dug dogovorite s njima! Nema ovrhe nasljednika automatizmom pa samim tim ni Fine! 

Ovo što vi sad radite je pogrešno. Neka se ovrhovoditelji potrude da privole nasljednike da podmire dug, u kojem slučaju imate više ili manje prostora za pregovore! Ne razumijem kud srljate, ovrhovoditelji to jedva čekaju da vas ogule preko mjere! Ovrhovoditelji će se potruditi da vas kontaktiraju jer im je to u interesu!🙂

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , Sunčana strana ulice je napisao:

Pa možete izbjeći Finu ako se NAKON ostavinske rasprave i rješenja o nasljeđivanju te poziva ovrhovoditelja da podmirite dug dogovorite s njima! Nema ovrhe nasljednika automatizmom pa samim tim ni Fine! 

Ovo što vi sad radite je pogrešno. Neka se ovrhovoditelji potrude da privole nasljednike da podmire dug, u kojem slučaju imate više ili manje prostora za pregovore! Ne razumijem kud srljate, ovrhovoditelji to jedva čekaju da vas ogule preko mjere! Ovrhovoditelji će se potruditi da vas kontaktiraju jer im je to u interesu!🙂

Hvala!

Tako ćemo i napraviti, malo smo brzo i burno reagirali, od oca boema ostali potomci štreberi:)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...

Nakon majcine smrti otac i ja smo se na ostavinskoj raspravi odrekli nasljedstva iako ona nije imala nista na sebi ali je imala dug jer je bila jamac za kredit i to je placala trecinom mirovine do smrti.

Sad agencija za naplate nas uzstopno zove i prijeti sudskim postupcima.

Sto da radimo i da li nam mogu sjesti na imovinu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Idući puta kada vas nazovu, napomenite im da ste se odrekli nasljedstva, s dugom nemate ama baš ništa, da snimate ovaj razgovor te da ćete ih, ukoliko ne prekinu s maltretiranjem, kazneno prijaviti za nametljivo ponašanje DORH-u.

Oni vas pokušavaju navesti da priznate dug, zato toliki pozivi. To je nešto što treba zakonom bolje regulirati, ali zanimljivo da naš zakonodavac baš uvijek nema vremena za to, pa se čovjek pita zašto, a odgovor se nudi sam po sebi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 4 sati , Borbena7 je napisao:

Oni mogu ovršiti samo onoga tko je rješenjem o nasljeđivanju proglašena nasljednikom, prema tome, neka si pribave to rješenje i neka namiruju dug mimo Vas.

Hvala vam na odgovoru... ali bojim se da kako kod nas je sve moguce sjednu na imovinu a onda plati odvjetnika i dokazuj da ti nisi nasljednik. A ne moram reci da je taj dug otisao u nebesa sa cifrom jer mama je otplacivala prvo s trecinom place a zatim mirovine i to nije bilo dostatno ni za glavnicu ni kamate. O uznemiravanju svakodnevom da i ne govorim.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Pozdrav,

cijenio bih odgovor ako netko može pomoći.

Nakon smrti oca majka i ja smo jedini potencijalni nasljednici (nije još pokrenuta ostavinska procedura). Otac je bio u blokadi zbog duga (kojeg je doduše napravila druga osoba) od 2006. godine i nije imao nikakvih primanja budući da je bio nezaposlen. Ne znam koliki je dug, ali svakako nije podmiren.

Kuća u kojoj je otac živio s majkom glasi na majku. S obzirom da je iza oca ostao samo dug, tj. da nema imovine, hoće li se uopće provoditi ostavinska rasprava? Može li se tu nekako uplsti vjerovnik? 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 1 minutu, mare1006 je napisao:

Otac je bio u blokadi zbog duga (kojeg je doduše napravila druga osoba)

Možete li reći nešto više o ovome?

Prije 2 minuta, mare1006 je napisao:

S obzirom da je iza oca ostao samo dug, tj. da nema imovine, hoće li se uopće provoditi ostavinska rasprava?

Da li je otac imao kakve novce po računima, oročenim štednjama, automobil ili neke druge vrijednosti?

Prije 3 minuta, mare1006 je napisao:

Može li se tu nekako uplsti vjerovnik? 

Ako se majka ne prihvati svog nasljednog dijela, onda ne.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 6 minuta, Borbena7 je napisao:

Možete li reći nešto više o ovome?

Da li je otac imao kakve novce po računima, oročenim štednjama, automobil ili neke druge vrijednosti?

Ako se majka ne prihvati svog nasljednog dijela, onda ne.

2000. je kupljen mobitel i broj od jednog operatera na oca (jer je pri sklapanju ugovora korištena njegova osobna), međutim, mobitelom se koristila druga osoba koja je zbog poziva u inozemstvo napravila veliki dug. Ali kako je otac "službeno" sklopio taj ugovor, on se vodi kao dužnik. Pokrenut je ovršni postupak i cca 2011. godine je donesena pravomoćna presuda Županijskog suda. Dakle postoji ovršna isprava. Ne znam koje je radnje ovrhovoditelj na sudu poduzimao u međuvremenu.

 

Otac nije imao ništa na sebe, sva imovina glasila je/glasi na majku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici

    No members to show




×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija