Jump to content

Izuzeće suda i tužba zbog sporosti rješavanja


marlek

Preporučene objave

Molim odgovor od nekog tko se azumije

Imam smor od 2002 godine u kojem sam tužena stranka za utvrđivanje vlasništva, u kratko, kupila sam nekretninu, od osobe koja je nasljedstvom stekla istu, a koja živi izvan Hrvatske, i koju isti nisu tužili ranije već su čekali da ja postanem pravi vlasnik te tužili mene, i tako to traje

prvostupanjski sud je to držao 7 godina dok nije donio presudu da moram predati to vlasništvo, onda žalba moja županijskom, koji je odluku odbio u cijelosti i vratio na ponovni postupak i sad to tako opet traje

eto, mene zanima, jer sumnjam u pravednost suđenja, mogu li tražiti izuzeće suda i od koga to tražim, i drugo mogu li ja kao tužena podnijeti tužbu ustavnom sudu zbog (da mi se precizira kojem točno sudu, jer se na legalisu spominje i vrhovni i županijski i ustavni) duljinje vođenja spora jer mi je u interesu da se to konačno riješi, kako bih imala mir i uživala nakon 12 godina na posjedu kojeg sam uredno kupila, platila, prepisala

DOSTA MI JE HITNO PA SE ZAHVALJUJEM NA ODGOVORU

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 9 mjeseci kasnije...

Eto, na ovaj post nitko nažalost nije odgovorio. Rješenje je zahtjev za zaštitu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku, koji se predaje županijskom sudu. Onda čovjek dobije i novčanu naknadu, a niži sud rok u kojem treba završiti spor.

 

Moje je pitanje jel relevantni rok 3 godine ili 5 godina tj. nakon kojeg vremena se smatra da to suđenje već nerazumno dugo traje pa se može pribjeći ovom zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku?

 

Drugo, kako da odredim taj rok u jednom parničnom postupku oko osporavanja oporuke, kad je bilo prekida zbog:

1. promjene uredujućeg suca,

2. zbog odbačaja tužbe kao nepravovremene (županijski sud je poništio to rješenje i naložio nastavak suđenja)

3. zbog smrti jedne nasljednice nakon čega je predmet, kad je postupak opet pokrenut, dobio i novi broj.

 

Jel se taj spor tad svaki put računao kao da kreće od početka?

 

Paralelno s tom parnicom za osporavanje oporuke ide i ostavinski postupak (jer tužitelji nisu na vrijeme podnijeli tužbu). Silna energija je bila uložena putem požurnica da nadležni sudski savjetnik prvo prekine ostavinski postupak po kojem ništa nije radio i uputi stranke na tužbu. Potom, kad su tužitelji prekršili ostavljeni im rok, bilo je muke da se sudskog savjetnika natjera da nastavi ostavinski postupak. Sad pak ništa ne poduzima već skoro godinu dana iako mu je bilo ostalo još samo napisati rješenja o nasljeđivanju.

 

Zadnje požurnice (x-te po redu) i za parnični i za ostavinski sam slala u travnju, nitko ne reagira i sad mi je dosta - htjela bih zatražiti zaštitu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku. Sve te stvari traju od 2008 (ostavinski) i 2009 (parnični - s gore nabrojanim prekidima).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Postovana,moguce je da niko nije odgovarao,jer je slicna tema obradjivana vise puta sto ste mogli pronaci na forumu. Stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinu pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi zakažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku . Ako viši sud utvrdi da je zahtjev podnositelja osnovan, odredit će rok u kojem sud pred kojim je postupak u tijeku mora odlučiti o pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivodjelo podnositelja zahtjeva te odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova prava na suđenje u razumnom roku .

Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.

Zakonodavac je vjesto izbjegao propisati što se smatra razumnim rokom u kojemu treba presuditi, sudska je praksa zauzela stav da je to rok od tri godine za svaki stupanj sudjenja i toga se tvrdo drži.

Pozdrav

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mala dopuna:

 

Točno je da se razumnim rokom smatralo 3 godine za prvostupanjsko i jedna godina za drugostupanjsko odlučivanje dok je o tome odlučivao Ustavni sud.

 

Otkad je to u nadležnosti redovnih sudova, a naročito u zadnje vrijeme, ti sudovi produljuju taj rok tako da se i gotovo 4 godine za prvostupanjski postupak (i to hitan, npr. z.k. predmet) smatra razumnim (tako je to kad lisica čuva kokošinjac).

 

Osim toga, u proceduri je novi Zakon o sudovima koji bi trebao biti prihvaćen do početka 2013., a po kojem se ovaj postupak bitno mijenja uz značajno manju mogućnost ostvarivanja naknade. Zahtjevi koji budu podnesni po sadašnjem zakonu će prema prelaznim odredbama novog zakona biti rješavani po novom zakonu.

 

Ukratko: možete podnijeti zahtjev kako je Matrix opisao, ali će ga vjerojatno rješavati predsjednik suda kod kojeg je predmet, a izgledi da dobijete naknadu su mali.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Malo sam proučila problematiku. Po nekakvom novijem naputku, dodijeljuju smiješnu naknadu od 400-500 kn po godini trajanja postupka. Rješenja višeg suda kojima se nižem sudu određuje rok za dovršetak parnice uredno se ne poštuju. Prema tome, slabo da ikako čovjek može ovdje zaštititi svoja prava ili dobiti ikakvu satisfakciju :-(

 

Rok od tri godine kao razumni rok određen je Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je RH ratificirala 06.11. 1997.

 

P.S. KroničnaStranka, tek sad vidim post. Jel moguće da se onda čovjek obraća sudu u Strassbourgu? Kako se boriti protiv zuluma ove države koji je iz dana u dan sve veći?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Našla sam članak o novom zakonu o sudovima, i ako je članak točan - to je izvjesno poboljšanje. Zvuči zapravo predobro. Bit je ako se spor ne završi u roku od 6 mjeseci od podnošenja zahtjeva, onda se ima pravo na naknadu koja je dosta dobra. Znači, ili završetak u roku 6 mjeseci ili lova. Svi bi trebali podnositi te zahtjeve čim se napuni 3 godine suđenja. A za žrtve dosadašnjeg enormno dugog sudovanja neće biti satisfakcije.

Samo da barem ovo zaživi.

 

http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/6441-uskoro-novi-zakon-o-sudovima.html

 

"Zakon će propisati da je predsjednik suda u kojem se vodi postupak za zaštitu prava na suđenju u razumnom roku nadležan i za sam postupak. Građanima kojima je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku moći će podnijeti zahtjev direktno nadređenom predsjedniku suda, kojem će biti dužnost razmotriti spis i odrediti rok za rješavanje predmeta.

 

Taj rok će novim Zakonom o sudovima biti propisan na šest mjeseci, osim ukoliko okolnosti samog suđenja ne zahtijevaju duže vremensko razdoblje. Ukoliko suđenje ne završi u roku od šest mjeseci, građanin može dati predstavku predsjedniku višeg nadređenog suda, odnosno zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

 

Viši sud u tom slučaju i sam izdaje uredbu kojom određuje sucu rok za rješavanjem spisa, ali podnositelju i isplaćuje naknadu u iznosu do 35 tisuća kuna."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moram priznati da ne razumijem u čemu jo ovo poboljšanje kad i sami kažete da žrtve izrazito dugog sudovanja neće moći dobiti satisfakciju ako predmet (konačno) završi, a za naknadu ćete morati podnositi posebni zahtjev, dok ste je do sada dobivali odmah ako vam je zahtjev usvojen.

 

Što se tiče iznosa od 35000 kuna, to je najveći dopušteni iznos, a nigdje ne piše da iznos za godinu suđenja ne bi bio i manji nego do sada.

 

Rok za završetak spora može "iznimno" :-) biti i dulji od 6 mjeseci.

 

6 mjeseci su i do sada sudovi uglavnom određivali kao najdulji rok. Za probijanje roka i dalje neće biti sankcija, osim što će predsjednik suda imati više administrativnog posla, pa će još manje sam suditi.

 

Netočno je da je igdje razumni rok propisan s 3 godine, to je rok koji se u praksi primjenjivao u Hrvatskoj i koji je uglavnom kroz svoje odluke odredio Ustavni sud. Npr. u Njemačkoj je taj rok izrijekom propisan i bitno je kraći za prvostupanjski postupak. Kao što sam napisao, praksa Vrhovnog suda ide prema 4 godine.

 

Ne postoji mogućnost da se odluke predsjednika sudova usklade, pa će rok koji bude određen ovisiti o sudu i njegovoj zatrpanosti, o osobi predsjednika suda, o njegovom raspoloženju kad bude odlučivao, o osobnim odnosima sa sucem kod kojeg je predmet ....

 

To znači da ćete na jednom sudu za spor koji traje 4 godine dobiti rok od 6 mjeseci, na drugom za isti takav spor 3 mjeseca, na trećem "iznimnih" godinu dana, a na četvrtom će predsjednik suda odbiti zahtjev.

 

Ustavni sud je svojevremeno dosuđivao za godinu suđenja 3000 kuna, a sada Vrhovni sud dosuđuje oko 1500 kuna ("zbog krize"), a manje iznose ako je to opravdano zbog vrijednosti spora ili ponašanja podnositelja.

 

Prijedlog zakona je u tom dijelu prepisan od Slovenaca, a taj pristup nije prošao provjeru kod Evropskog suda za ljudska prava. U slučaju Jama protiv Slovenije sud je utvrdio da podnositelj nije mogao podnijeti zahtjev za naknadu i da najveći dopušteni iznos (5000 EUR u Sloveniji) nije adekvatan za duljinu suđenja u tom slučaju, pa je sam odredio 12000 EUR.

 

U nekim ranijim slučajevima protiv Hrvatske (Šoć, Camasso) Evropski sud je utrdio da podnositelji nisu imali mogućnost dobiti naknadu za postupke koji su završeni nakon podnošenja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku a prije odlučivanja o zahtjevu, pa je sam odredio naknadu, a Ustavni sud je nakon toga u tom smislu promijenio svoju praksu.

 

Dakle, za to "bolje" rješenje je već utvrđeno da ne prolazi test kod Evropskog suda, pa se može očekivati da ćemo ponovno zatrpavati Ustavni sud i Evropski sud zahtjevima za isplatu naknade.

 

Dakle, do sada se jedan postupak multiplicirao u 2 (osnovni postupak plus zaštita prava na suđenje u razumnom roku), a sada će se multiplicirati u 3 (osnovni postupak, zaštita prava, potraživanje naknade), uz dodatno opterećivanje predsjednika sudova.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da je poboljšanje u ovom smislu - da bi se izbjeglo plaćanje naknade, držat će se roka od 6 mjeseci i stiskat će ih vlastiti predsjednik suda. Sad kad se naknada isplati, može im se staviti soli na rep plus mislim i da se osvećuju stranci - moje iskustvo.

 

Inače, čujem da su po nekom novijem naputku usvojili praksu da isplaćuju sramotnu naknadu od 400-500 kn/godinu.

 

Nego, što mislite o ovome, isto iz novoga zakona:

 

5. Odgovornost za štetu

 

Članak 104.

 

(1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

 

(2) Republika Hrvatska zatražit će od suca povrat isplaćene naknade samo kad je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

 

(3) Republika Hrvatska tražit će od suca povrat isplaćene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ako je povreda nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom suca.

 

(4) Predsjednik suda pred kojim je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku u smislu stavka 3. ovog članka dužan je nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti podatke potrebne za pokretanje postupka iz stavka 3. ovoga članka.

 

 

Članak 104. – ovim člankom propisuje se da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranici u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravednim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Republika Hrvatska ima pravo na regres odnosno povrat isplaćene naknade samo ako je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Ovim člankom posebno se propisuje da Republika Hrvatska ima pravo povrata isplaćene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ako je povreda nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom suca.

__________________

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da je poboljšanje u ovom smislu - da bi se izbjeglo plaćanje naknade, držat će se roka od 6 mjeseci i stiskat će ih vlastiti predsjednik suda. Sad kad se naknada isplati, može im se staviti soli na rep plus mislim i da se osvećuju stranci - moje iskustvo.

...

 

A kako će ih to stiskati?

 

Tamo gdje sudovi nisu preopterećeni - neće trebati, a tamo gdje jesu - neće moći.

 

A tamo gdje ne mogu - predsjednik suda neće odrediti rok od 6 mjeseci nego godinu dana.

 

I kako ćete spriječiti predsjednika suda da ne uvede svoj kriterij po kojem je razumni rok na njegovom sudu 5 godina?? Pa će sve zahtjeve odbacivati, neki će se žaliti a neki neće, pa dok predsjednik višeg suda to riješi ...

 

I zašto vam se sudac kojega pritiskate posredstvom predsjednika suda sada ne bi osvećivao?

 

 

Naknada štete od suca bila je moguća i do sada (isto kao što je predsjednik suda bio odgovoran za učinkovitost suda, samo nije učestvovao u odlučivanju po zahtjevu za zaštitu prava u razumnom roku), čak je bio u novinama slučaj kad su od suca to naplatili. Ali obratite pažnju na točku (2). Kod preopterećenog suca ovo se ne može primijeniti.

 

Osim toga, ima jedna bitna razlika od slovenskog rješenja. To rješenje omogućuje svakome da dobije naknadu ako je prethodno uložio zahtjev za zaštitu prava barem u prvom stupnju, ali po konačnom okončanju spora. Evropski sud niti ovo nije u potpunosti prihvatio.

 

Predloženo rješenje omogućuje naknadu samo u slučaju kad rok nije poštovan, bez obzira na prethodno trajanje spora!

 

Što znači da sudac može mirno spremiti predmet u ladicu, čekati 3 godine da se vi sjetite podnijeti zahtjev, i nakon toga ga u 6 mjeseci riješiti, i nitko nikome ništa ne plaća!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako se sporovi budu rješavali u 3,5 godine, bit će to super. Na strankama je da ulažu zahtjev čim prođe 3 godine. Ne znam točno da bih to citirala, ali ponavljam da rok od 3 godine ima veze s Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, ne samo sa sudskom praksom. Pročitala sam to više puta. Inače, moje je iskustvo da sam jedino nešto bila postigla kada sam pisala predsjedniku suda, inače suci nisu zarezivali požurnice. Neće sudovi biti tako preopterećeni ako krenu riješavati predmete ažurnije. A motivacija da se završi spor u roku kako bi se izbjeglo plaćanje mi zvuči realnije nego ako nema nikakvih sankcija, kao do sada.

Nadalje. što se tiče osvećivanja sudaca, zanimljiv mi je članak 104. Ako bi se nekako mogao provesti, onda bi suci razmislili dva puta hoće se olako osvećivati, pa plaćati iz svog džepa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Neće se sporovi rješavati u 3,5 godine nego biste teoretski mogli dobiti prvostupanjsku presudu u 3,5 godine (plus žalba, vraćanje na ponovni postupak, revizija ...).

 

Naravno da 3 godine imaju veze s Konvencijom kad ta Konvencija predstavlja pravni temelj za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. I da su 2 ili 5 godina, opet bi imalo veze s Konvencijom.

 

Do sada su sankcije (plaćanje naknade za povredu prava) uvijek išle s utvrđenjem povrede prava, a sada ne idu. Dakle, nikakve tu dodatne motivacije nema više nego što je bilo do sada.

 

Do sada ste imali ovu situaciju. Npr. podnijeli ste zahtjev županijskom sudu. Sud traži izvještaj od općinskog i odlučuje o tom zahtjevu oko godinu dana. Za sve to vrijeme sudac i predsjednik suda znaju da je postupak na županijskom u toku, i imaju godinu dana da završe spor prije donošenja odluke županijskog suda. I ...?

 

Kad bi se nešto nekako moglo provesti što se ne može sprovesti onda mi ovdje o tim stvarima ne bismo raspravljali. Einsteinu pripisuju ovu izreku: "Ludilo je neprestano ponavljanje jedne te iste stvari uz očekivanje drugačijih rezultata."

 

Razmislite radije o ovome: Zagrebparking zasipa zagrebački sud tisućama, možda i desecima tisuća, ovrha godišnje zbog toga što ovršenik nije platio dnevnu kartu u dva-tri slučaja u zadnje dvije-tri godine, pri čemu je objektivna šteta za Zagrebparking manja od ukupno 50 kuna (u tri godine!) koliko je vozilo stvarno bilo parkirano, prema cjeniku za parkiranje. Zagrebparking ima koncesiju lokalne samouprave i kao takav je dio države u najširem smislu riječi. Što mislite koliko se iz proračuna plati pravosuđu da obradi tu "štetu" od 50 kuna? Dakle, prelijeva se iz jednog državnog džepa u drugi. Tisuće tužbi je Zagrebparking povukao nakon što je Ustavni sud podsjetio redovne sudove da se ne može naplaćivati novčana kazna za to. A sad zamislite da je prvi sudac kojemu je stigla takva tužba učinio nešto nevjerojatno - primijenio zakon i odbio tužbu. Koliko bi to postupaka bilo manje?

 

Onog momenta kad državu razumni rok prestane "boljeti", a to znači kad prestane plaćati naknade za povredu prava - a to je jedini cilj ovih promjena, onda će svaka nada da će se stvari poboljšati biti izgubljena. Zašto bi netko nešto mijenjao ako ne mora?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Neće se sporovi rješavati u 3,5 godine nego biste teoretski mogli dobiti prvostupanjsku presudu u 3,5 godine (plus žalba, vraćanje na ponovni postupak, revizija ...)....

 

.... Za sve to vrijeme sudac i predsjednik suda znaju da je postupak na županijskom u toku, i imaju godinu dana da završe spor prije donošenja odluke županijskog suda. I ...?

 

To bi bio odličan rezultat, u usporedbi sa stanjem sada, kad bi se prvostupanjski postupak završio u 3,5 godine, zar nije?

 

I - sada kad se podnese zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, sudu je svejedno kad završi, dodijeljuje se odšteta i to u zadnje vrijeme premizerna. Sud uopće nije motiviran, jer je već prouzročio plaćanje odštete, završiti taj spor ili dok ga riješava viši sud ili u roku kojeg mu dodijeli viši sud.

 

Kako država ne želi plaćati, nadam se da će sudovi ozbiljno shvaćati rokove koje dobiju, jer do sada nisu. Ok, ja se to sve nadam, ali istina jest da zakone uvijek pišu na način da tu ima prostora za slobodnu interpretaciju, što zakone čini lošima, a da ne govorimo da se ovdje zakona i ne drže baš kao pijan plota oni koji bi ih trebali provoditi tj. primjenjivati.

 

Državu nadam se da nikad neće prestati boljeti razumni rok dok nije ukinut sud u Strassbourgu, što zaključujem iz primjera sudske prakse glede predmeta protiv Hrvatske i Slovenije, koje ste gore naveli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne bi, i 3,5 godine je previše, a osim toga to je samo teoretski. Zašto bi predsjednici sudova tražili od svojih sudaca da završe spor koji traje 3 godine kad je Vrhovni sud - po treći put vam ponavljam - već zapravo produljio taj rok na 4 godine!?

 

Detaljno o tome kako se sve suci dovijaju da ne priznaju da je to pravo povrijeđeno nema smisla razglabati. Samo jedan primjer: prije dvije-tri godine Vrhovni sud je otpremu spisa s općinskog na županijski sud u trajanju od više od godinu dana smatrao dokazom neučinkovitosti suda. Danas Vrhovni sud smatra da je bitno koliko je općinskom sudu trebalo da donese odluku, a sama otprema po žalbi na županijski sud koja traje godinu dana se smatra potvrdom ocjene da taj sud nije bio neučinkovit jer se otprema kao ne računa u ukupni rok trajanja postupka. Itd. itd.

 

Do Evropskog suda je dugi put i treba prije toga iskoristiti sve pravne lijekove koji postoje.

 

Osnovni problem je u pristupu. Protivno je zdravom razumu, ljudskom iskustvu i samoj ideji višediobe vlasti kao načina uzajamne kontrole stupova vlasti očekivati da jedan sustav odnosno stup vlasti sam valjano nadzire svoju vlastitu učinkovitost.

 

Nakon što je Ustavni sud prestao štititi pravo na suđenje u razumnom roku, razumni rok je kroz praksu Vrhovnog suda produljen. Ovo što slijedi je nastavak toga trenda kako bi se smanjili troškovi naknada za povrede toga prava, a da se u samom sustavu zapravo ništa ne promijeni nego da se poprave statistike. Kad uđemo u EU više neće biti moguć jak politički pritisak da se stanje u pravosuđu sredi i tu se usput radi i o kupovanju vremena.

 

Daljnju raspravu smatram nepotrebnom jer je jedini način da saznamo tko je u pravu to da pričekamo godinu-dvije i vidimo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne bi, i 3,5 godine je previše, a osim toga to je samo teoretski. Zašto bi predsjednici sudova tražili od svojih sudaca da završe spor koji traje 3 godine kad je Vrhovni sud - po treći put vam ponavljam - već zapravo produljio taj rok na 4 godine!?

 

I 3,5 godine je previše, a još je gore 7-12 godina na prvostupanjskom sudu, kak je sada.

Naravno, nema sreće ako nigdje ne piše egzaktno slovima i brojem što se smatra razumnom duljinom suđenja.

 

Danas Vrhovni sud smatra da je bitno koliko je općinskom sudu trebalo da donese odluku, a sama otprema po žalbi na županijski sud koja traje godinu dana se smatra potvrdom ocjene da taj sud nije bio neučinkovit jer se otprema kao ne računa u ukupni rok trajanja postupka. Itd. itd.

 

Potvrda je da sud nije neučinkovit , tj. da je učinkovit, ako mu treba godinu dana za otpremu?!? Tko je ovdje lud?!?

 

Osnovni problem je u pristupu. Protivno je zdravom razumu, ljudskom iskustvu i samoj ideji višediobe vlasti kao načina uzajamne kontrole stupova vlasti očekivati da jedan sustav odnosno stup vlasti sam valjano nadzire svoju vlastitu učinkovitost.

 

Jest, apsurdno je to. No sudstvo je tobož nezavisno i svaka kritika i kontrola su kao miješanje u rad sudstva, koje je jel neovisno. Kao kad sabornici određuju sami sebi moraju li dolaziti na posao ili ne.

 

Kako bilo, građanima ostaje samo da promptno predaju zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a koliko će se to izigravati ostaje da vidimo.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Potvrda je da sud nije neučinkovit , tj. da je učinkovit, ako mu treba godinu dana za otpremu?!? Tko je ovdje lud?!?

 

Ja nisam :-) Dobio takvo rješenje Vrhovnog suda pred kojih 10 dana, nažalost nemam pri ruci da vam napišem broj. Prvostupanjski sud je odluku donio u par mjeseci, a otprema, bože moj. A prije dvije-tri godine dobio rješenje sa suprotnim stavom.

 

Jest, apsurdno je to. No sudstvo je tobož nezavisno i svaka kritika i kontrola su kao miješanje u rad sudstva, koje je jel neovisno. Kao kad sabornici određuju sami sebi moraju li dolaziti na posao ili ne.

 

Nema to veze s nezavisnošću sudstva nego sa željom da nesposobni postanu nedodirljivi. Ustav Republike Hrvatske, čl. 4:

 

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

 

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i UZAJAMNE PROVJERE nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

 

 

Kako bilo, građanima ostaje samo da promptno predaju zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, a koliko će se to izigravati ostaje da vidimo.

 

U tome i jest problem. Ako dođe puno zahtjeva, dolazi do mulitpliciranja postupaka kako sam već naveo. Kako će jedan predsjednik suda s tim izaći na kraj osim da redom odbija i ne čitajući.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ništa od te uzajamne provjere - vrana vrani oči ne kopa. Plus, ako bi se sudstvu išta prigovorilo, bilo bi drečanja kako je to "miješanje u rad sudstva".

 

Nego, ja sam se ujutro vrlo uznemirena probudila, jer se sada pitam, jesam li išta mogla poduzeti po svom radnom sporu koji je nakon 12 g završio po mene negativno, a suđenje je bilo dugo, nepravedno, presude apsurdne.

 

Kako me je advokat prevario, a drugi kod kojeg sam išla rekao je da se tu ne da ništa, da pitam vas koji ste vidim jako potkovani.

 

Naime, Županijski sud odbio je moju žalbu, nije bilo pravnog lijeka - revizije na VS. Jesam li ja ipak mogla ići u roku 6 mjeseci s ustavnom tužbom te time iscrpiti sve pravne lijekove u RH?

 

Presuda Općinskog suda postala je pravomoćna negdje u lipnju. Tijekom postupka dobila sam 8000 kn naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ustavnu tužbu mogli ste podnijeti u roku od 30 dana od primitka drugostupanjske presude.

 

U nekim radnim sporovima (postojanje radnog odnosa) moguća je revizija bez obzira na vrijednost spora. Također je revizija moguća bez obzira na vrijednost spora ako postoji odluka nekog drugog suda po istom pravnom pitanju koja je drugačija od one koju je sud donio u vašem slučaju (jedinstvena primjena zakona).

 

Sad više nemate nikakve mogućnosti, rokovi su istekli.

 

Naknada koju ste dobili nema veze s pravni lijekovima, a s obzirom na dugo trajanje spora koji je uz to, kao radni spor, hitan mi se čini ispod onoga što sudovi dosuđuju. Međutim, to ovisi o tome kad ste tražili naknadu, o vašem mogućem doprinosu trajanju spora i drugim elementima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Puno hvala! Ne znam otkud mi taj rok od 6 mjeseci, sad sam vidjela - rok je 30 dana, a koji rok ja nisam mogla ispoštovati jer me odvjetnik nije obavijestio o primitku presude Županijskog suda, a Općinski sud je odignorirao moj podnesak kojim sad svojevremeno tražila da se podnesci dostavljaju (i) meni.

 

Inače, s obzirom da Županijski sud nije ostavio pravnog lijeka - jel tu bio moguć izvanredni pravni lijek u smislu revizije na VS ili sam odmah mogla ići (da sam znala za presudu) na Ustavni sud, pa se riješit RH sudstva i na Strassbourg?

 

Previše energije je uloženo u taj spor, tako da mi je žao da nisu sve mogućnosti bile iscrpljene :(

 

P.S. Glede te naknade od 8000 kn - zahtjev je bio podnesen nakon 5 godina trajanja postupka pri Općinskom sudu, a moj odvjetnik je pridonio trajanju spora, oh da, nakon čega sam ja sve počela kontrolirati redovito. Tak da to i nije bila loša suma.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

6 mjeseci je, ako se ne varam, za Evropski sud.

 

Izvanredni pravni lijekovi se ne navode u odlukama.

 

Kao što sam napisao, mogućnost revizije ovisi o vrsti spora. Pogledajte zakon o parničnom postupku. Ako je moguća revizija, mora prethoditi ustavnoj tužbi.

 

Inače, moram se ispraviti:

 

Ranije je dosuđivano oko 1500 kuna po godini, a sada 700-800 kuna. Zato ste za 5 godina (vjerojatno i nešto više od toga) i dobili 8000 kuna.

 

Zabunio sam se zbog toga što je to značilo da se za najmanji rok (oko 3 godine) dobivalo ranije barem 3000 kuna (dakle, to je bila, otprilike, minimalna isplata za ukupno trajanje od 3 godine za spor čija je vrijednost premašivala samu naknadu, a ne za 1 godinu), a sada je prepolovljeno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nažalost ne bih se snašla u ZPP-u, meni se čini da ima nekih 1000 članaka, ali čula sam da je revizija na VS dozvoljena samo ako se radi o osporavanju otkaza, a to nije bio moj slučaj.

 

Meni nije jasno je li revizija na VS uvijek izvanredni pravni lijek ili kako to ide? Recimo, da se radilo o radnom sporu u kojem se osporava otkaz - bi li pisao pravni lijek revizije na VS ili opet ne bi pisao, ali bi se znalo da ta mogućnost postoji?

 

U svakom slučaju, ustavni sud je bio onda opcija, naravno u roku 30 dana.

 

U rješenju kojim mi je dodijeljena naknada pisalo je da bi naknada bila veća da nisam sama pridonijela (tj. moj odvjetnik) odugovlačenju postupka. Također, Općinski sud je bio dobro opran u tom rješenju, pa se ne čudim ako je nepravedna presuda Općinskog suda osveta, no potvrdio ju je i Županijski sud u jednoj jako klevetničkoj presudi uvredljivog tona. Ne vjerujem više ni u Ustavni sud, ali žao mi je zbog Strassbourga gdje eventualno čovjek može bolje proći, uključivo i financijski.

 

Btw, ne mogu se odlučiti jel bih u ovim postupcima (traju od 2008 i 2009) koje sam prvo opisala podnosila ili ne taj zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, ne znam više što da poduzmem, ali ako ništa ne poduzimam trajat će to oko oporuke 20 godina, a poduzimati uzaludno je iscrpljujuće :-(

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Revizija je uvijek izvanredni pravni lijek koji se može podnijeti samo u nekim slučajevima (vrijednost spora, neki radni sporovi, jedinstvena primjena zakona) a ne u svim sporovima, i ne navodi se u drugostupanjskoj presudi, budući da ta presuda postaje pravomoćna bez obzira na podnošenje izvanrednih pravnih lijekova.

 

Evropski sud ne prihvaća sve zahtjeve pa je pitanje biste li do njega došli.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Molim pomoć...ne mogu naći šprancu tužbe za suđenje u nerazumnom roku...a znam da je Vi imate. Mogu li je dobit ili još bolje možemo li je svi dobiti ?

 

Našla sam članak o novom zakonu o sudovima, i ako je članak točan - to je izvjesno poboljšanje. Zvuči zapravo predobro. Bit je ako se spor ne završi u roku od 6 mjeseci od podnošenja zahtjeva, onda se ima pravo na naknadu koja je dosta dobra. Znači, ili završetak u roku 6 mjeseci ili lova. Svi bi trebali podnositi te zahtjeve čim se napuni 3 godine suđenja. A za žrtve dosadašnjeg enormno dugog sudovanja neće biti satisfakcije.

Samo da barem ovo zaživi.

 

http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/6441-uskoro-novi-zakon-o-sudovima.html

 

"Zakon će propisati da je predsjednik suda u kojem se vodi postupak za zaštitu prava na suđenju u razumnom roku nadležan i za sam postupak. Građanima kojima je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku moći će podnijeti zahtjev direktno nadređenom predsjedniku suda, kojem će biti dužnost razmotriti spis i odrediti rok za rješavanje predmeta.

 

Taj rok će novim Zakonom o sudovima biti propisan na šest mjeseci, osim ukoliko okolnosti samog suđenja ne zahtijevaju duže vremensko razdoblje. Ukoliko suđenje ne završi u roku od šest mjeseci, građanin može dati predstavku predsjedniku višeg nadređenog suda, odnosno zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

 

Viši sud u tom slučaju i sam izdaje uredbu kojom određuje sucu rok za rješavanjem spisa, ali podnositelju i isplaćuje naknadu u iznosu do 35 tisuća kuna."

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 7 mjeseci kasnije...

poštovani

hvala vam za ovakvu raspravu, sve je to super i ok šta ste pisali, no moj je problem puno puno teži.

naime, koje mi vajde pisati predsjedniku suda kad je predsjednik suda sudac u mom predmetu koji je vodi na sudu još od 2002 godine, tada taj je sudac bio samo sudac a u međuvremenu je postao i predsjednik

sada je 2013 godina i imam uskoro novu raspravu s time da je jedna u travnju otkazana iz razloga što su bili izbori pa je taj isti sudac bio angažiran u izbornom povjerenstvu

dakle od 2002 (iako se u e-predmetu sada navodi godina 2004 kao godina zaprimanja tužbe protiv mojih svekra i svekrve u dokazivanju prava vlasništva) pa do danas 2013 godine, tamo davnog svibnja 2007 sud donosi odluku koju nama dostavlja u krajem veljače 2008, na što mi ulažemo žalbu i sve odlazi na županijski sud koji u svibnju 2011 donosi odluku o vraćanju predmeta na ponovni postupak te poništava sve točke odluke navodeći niz nepravilnosti u vođenju postupka. predmet dobiva novi broj, i zakazuje se rasprava za rujan 2011, pa rasprava za studeni s vještakom na licu mjesta ( sad već vještak po treći puta, opet mjerničke struke) pa se čeka odgovor vještaka do lipnja 2012, a u međuvremenu šaljemo požurnicu sudu, onda umre moj otac, jedan od tuženih u postupku, pa se odgađa zakazana rasprava za rujan, i zakazuje za travanj 2013. koja se jel otkazuje i sad živi bili pa vidjeli. recite vi meni sada jel to normalno, kom da se žalim - predsjedniku suda, halo

ah da uskraćeno mi je pravo na zastupanje moje svekrve da u njeno ime sudjelujem na raspravama i to po članku 89 ZPP, pa nešto i po čl. 90, koje je predano na raspravi 26. 11. a rješnjem od 5.12 mi se to uskraćuje, RETROAKTIVNO. - simpa mi je sve to - meni ovo moje izgleda ko da se djeca igraju suda - tužno i žalosno

nadam se da će netko pronaći malo vremena i pročitati ovo pa možda čak i nešto napisati

HVALA UNAPRIJED

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nemožeš zastupati svekrvu osim ako si odvjetnik .

svekrvu može zastupati njen sin,brat,sestra muž ako se nebave nadrpisarstvom.

predsjedniku suda podnesi zahtjev za suđenje u razumnom roku. predmet se mora riješiti u roku od 60 dana . ako 65 dan ne dobiješ presudu predsjedniku višeg suda podnijeti zahtjev u kom se traži i naknada.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nemožeš zastupati svekrvu osim ako si odvjetnik .

svekrvu može zastupati njen sin,brat,sestra muž ako se nebave nadrpisarstvom.

predsjedniku suda podnesi zahtjev za suđenje u razumnom roku. predmet se mora riješiti u roku od 60 dana . ako 65 dan ne dobiješ presudu predsjedniku višeg suda podnijeti zahtjev u kom se traži i naknada.

ok tako kaže zakon, al boli kad se jednoj strani ne priznaje ni ovjerena punomoć, a drugoj se strani na raspravama snihi koja nema punomoći dozvoljava pričati, objašnjavati i optuživati što više to i uvažavati, e pa sad - tamo stoji u parničnom postupku da onaj tko vodi parnični postupak ima slobodu odlučivanja što će kada i od koga uvažiti - ako sam dobro shvatila i laički prenijela. no da sve vas ne zamaram puno hvala. jedva čekam da se završi ovo da mogu prodati sve lijepo čisto nekome i da se maknem iz te sredine, radi se o jednom otoku, najvećem, a nije Brač

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Nadalje. što se tiče osvećivanja sudaca, zanimljiv mi je članak 104. Ako bi se nekako mogao provesti, onda bi suci razmislili dva puta hoće se olako osvećivati, pa plaćati iz svog džepa.

 

Da li se čl.104 odnosi samo na povredu prava na suđenje u razumnom roku ili se odnosi na štetu koju stranici u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravednim radom i u širem smislu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

To da sudac donese odluku koja nije u skladu sa zakonom je sasvim normalna stvar koja se svakodnevno događa. Inače bi mogućnost žalbe bila nepotrebna, a ako bi i postojala, niti jedna žalba ne bi uspjela.

 

Budući da su praktično svi postupci, s malo iznimaka, (barem) dvostupanjski to isključuje da bi samo jedan sudac mogao oštetiti stranku namjernim i izravnim nanošenjem štete. U drugom stupnju se najčešće odlućuje u vijeću više sudaca pa se samim tim jako otežava da se okrivi jedan pojedinačni sudac.

 

(Druga je stvar što su ta vijeća u puno slučajeva formalnost, a postupak faktično vodi jedan sudac. Njima odlučivanje u vijeću odgovara baš zbog navedenoga.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

To da sudac donese odluku koja nije u skladu sa zakonom je sasvim normalna stvar koja se svakodnevno događa. Inače bi mogućnost žalbe bila nepotrebna, a ako bi i postojala, niti jedna žalba ne bi uspjela.

 

Budući da su praktično svi postupci, s malo iznimaka, (barem) dvostupanjski to isključuje da bi samo jedan sudac mogao oštetiti stranku namjernim i izravnim nanošenjem štete. U drugom stupnju se najčešće odlućuje u vijeću više sudaca pa se samim tim jako otežava da se okrivi jedan pojedinačni sudac.

 

(Druga je stvar što su ta vijeća u puno slučajeva formalnost, a postupak faktično vodi jedan sudac. Njima odlučivanje u vijeću odgovara baš zbog navedenoga.)

 

Nažalost zbog lošeg odvjetnika višem sudu nije upućena žalba zbog te nezakonitosti, već drugih razloga (makar se "potegnulo" slično pitanje). Na vidjelo je izašla situacija tek po odgovoru višeg suda koji se po toj točci i nije mogao očitovati, ali se indirektno dotaknuo pitanja, i koji je ponovio grešku jer prvostupanjski nije istražio bitno za odlučivanje što bi utjecalo na ishod presude. Uostalom, neki dokumenti ključni po tom pitanju se mogu pojaviti i nakon presude, što je i osnova za ponavljanje postupka nakon pravomoćnosti presude.

 

U svakom slučaju moje pitanje odnosi se na protuzakoniti i nesavjesni rad i čin suca, a ne na žalbe, višestupanjske sudove i sl. Dakle, gdje, kome, kako... prijaviti suca?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

To da sudac donese odluku koja nije u skladu sa zakonom je sasvim normalna stvar koja se svakodnevno događa.

 

Pretpostavljam da je to istina, i to saznanje je u najmanju ruku jezovito. Ti ljudi su se školovali dugi niz godina i učili o pravu iz raznih perspektiva, sistema i sl! Suci rade na radnom mjestu na kojem odlučuju ponajviše o imovini, i direktno i indirektno o životima drugih ljudi, stoga njihovo ne poštivanje zakona zbog nekih svojih "vjerskih" (političkih ili egoističnih) načela je sablasno. Podržavati takav rad sudstva degradira sustav vrijednosti i društvo u cjelini.

 

Kada bi suci bili sankcionirani to se ne bi svakodnevno događalo. To i jest jedan osnovni razlog zbog kojeg smo nezadovoljni sa pravosuđem. Suci su zaštićena vrsta koja očito uživa u posvlasticama, a nemaju nikakve odgovornosti, pa ni ne trebaju brinuti o posljedicama svoga rada i odlučivanja. Dok stvari budu tako postavljene korupcija i nemar sudaca će u pravosuđu cvjetati. Kada bi suci materijalno odgovarali za svoje greške, mogućnost korupcije, namjernih (pa čak i slučajnih) grešaka i sl. bile bi minimalne, a povjerenje u pravosuđe bi naraslo. Mislim da ne postoji niti jedan drugi modus rješavanja korupcije, nego samo materijalna odgovornost onih koji pišu i sprovode zakone.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nažalost zbog lošeg odvjetnika višem sudu nije upućena žalba zbog te nezakonitosti, već drugih razloga (makar se "potegnulo" slično pitanje).

 

E, pa onda odvjetniku :poguzi:...

 

Na vidjelo je izašla situacija tek po odgovoru višeg suda koji se po toj točci i nije mogao očitovati, ali se indirektno dotaknuo pitanja, i koji je ponovio grešku jer prvostupanjski nije istražio bitno za odlučivanje što bi utjecalo na ishod presude.

 

Drugostupanjski sud ima zakonom jasno određen opseg povreda na koje pazi po službenoj dužnosti. Sve ostalo, ako nije istaknuto u žalbi - kao da ni ne postoji. Iako, razumni suci znaju to "ukamuflirati" u svojem obrazloženju, al istina je da to zavisi od suca do suca.

 

Uostalom, neki dokumenti ključni po tom pitanju se mogu pojaviti i nakon presude, što je i osnova za ponavljanje postupka nakon pravomoćnosti presude.

 

Upravo tako.

 

U svakom slučaju moje pitanje odnosi se na protuzakoniti i nesavjesni rad i čin suca, a ne na žalbe, višestupanjske sudove i sl. Dakle, gdje, kome, kako... prijaviti suca?

 

DORH/USKOK-u prije svega, Predsjedniku suda/višeg suda/VSRH, DSV-u.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam čemu čuđenje zbog postojanja "loših" sudaca. Pa nisu to reptili sa nadnaravnom moći, već ljudi kao i svaki drugi. Isto kao i svećenici, liječnici, psihijatri ili tete u vrtiću.

 

Svugdje ima ili nema kukolja.

 

Da li postoji ili ne element za prijavu suca ne možemo znati preko foruma, niti samo iz Vaše priče. Da bi se to ustanovilo treba znati sve okolnosti slučaja te dobro proučiti spis.

 

Ako ste nezadovoljni presudom, treba pisati žalbu višem sudu. Ako ste bili nezadovoljni komunikacijom sa Vašim odvjetnikom te ste iz tog razloga propustili nešto napraviti, trebalo je mijenjati odvjetnika ili se zastupati sam.

 

G-man Vam je rekao za prijavu suca, a sve daljnje okolnosti znate najbolje Vi sami.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pretpostavljam da je to istina, i to saznanje je u najmanju ruku jezovito. Ti ljudi su se školovali dugi niz godina i učili o pravu iz raznih perspektiva, sistema i sl! Suci rade na radnom mjestu na kojem odlučuju ponajviše o imovini, i direktno i indirektno o životima drugih ljudi, stoga njihovo ne poštivanje zakona zbog nekih svojih "vjerskih" (političkih ili egoističnih) načela je sablasno. Podržavati takav rad sudstva degradira sustav vrijednosti i društvo u cjelini....

 

Ne vidim u tome ništa jezovito. Suci su ljudi, a budući da se ljude ne može napraviti savršenima, a pravo očito nije isto što i pravljenje kula od pijeska jer se ne bi inače godinama studiralo, onda je sasvim normalno da se sustav gradi na temelju realistične pretpostavke da će ti ljudi griješiti, a ne a ne na temelju nedostižne pretpostavke da će biti nepogrešivi.

 

Meni je jezovit zahtjev da se od nekoga traži da bude nepogrešiv. Takav zahtjev se ne postavlja niti na strojeve.

 

Višestupanjskim suđenjem i raznim pravnim lijekovima smanjuje se mogućnost da greška pojedinca u cijelom postupku dovede do loših posljedica. Potpuno se isključiti ne može.

 

Kvaliteta rada pojedinaca je sasvim sigurno jako važna i kod nas doista ima previše nekompetencije, ali to nikako nije isto kao i namjerno nepridržavanje zakona iz razloga koje ste naveli. Za postupanje iz takvih razloga moguće je sucu stati na kraj (primjer suca koji je stegovno kažnjen zbog presude okrivljeniku na temelju grijeha okrivljenikovih predaka), iako jako teško.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

Prema čl. 67.Zakona o sudovima sudac za svoj nesavjesan rad bi trebao odgovarati .Eto imamo zakon ,ali stvarsnost je drugačija.U ime neovisnosti sudaca donose se nakaradne presude .

Što reći za suca koji ne zna ili neće da zna da se mrtvu osobu ne može tužiti ?

Što reći za suca koji ne pročita predmet ni nalaz vještaka ,a u izreci presude samo napiše " kako vještak kaže u varijanti I.nalaza ",a nalaz ima tri varijante i to bez obrazloženja

Što reći za suca koji donosi presudu bez da riješi prethodno pitanje,recimo među,već rješava prijepor bez međe,"vlasništvo se proteže do međe ,a međe nema uništena je ",ali sudac za to ne mari,jer je ili dobio direktivu takovu ili mu je to isplativije".

Što reći za suca koji u predmet traži da se dostavi nepravomoćna presuda suda prvog stupnja ?Da li mu treba kao dokaz ili da lakše donese nezakonitu presudu ili rješenje?.

Meni se nameće pitanje : Koje kriterije treba udovoljavati kandidat da postane sudac?

Zašto se neznalice tako teško mogu maknuti sa položaja?

 

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Što reći za suca koji ne zna ili neće da zna da se mrtvu osobu ne može tužiti ?

 

Što reći za suca koji ne pročita predmet ni nalaz vještaka ,a u izreci presude samo napiše " kako vještak kaže u varijanti I.nalaza ",a nalaz ima tri varijante i to bez obrazloženja?

 

Što reći za suca koji donosi presudu bez da riješi prethodno pitanje,recimo među,već rješava prijepor bez međe,"vlasništvo se proteže do međe ,a međe nema uništena je ",ali sudac za to ne mari,jer je ili dobio direktivu takovu ili mu je to isplativije".

 

Strava primjeri. Ali barem je bilo lako srušiti presudu, jedino kaj se potroši vrijeme, novac i živci.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

Prema čl. 67. Zakona o sudovima sudac za svoj nesavjesan rad bi trebao odgovarati. Eto imamo zakon, ali stvarsnost je drugačija. U ime neovisnosti sudaca donose se nakaradne presude...

 

Ude, možda si gledao stari zakon, jer ovo što sam pronašla u vezi sa čl. 67 nema veze s odgovornošću sudaca:

 

Članak 67.

(1) Ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev neosnovan, odbit će ga rješenjem protiv kojeg stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja.

(2) Stranka ima pravo žalbe i ako predsjednik suda u roku od 60 dana od zaprimanja njezinog zahtjeva o tome ne donese odluku.

(3) O žalbi odlučuje predsjednik neposredno višeg suda. Ako se zahtjev odnosi na postupak koji je u tijeku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, o žalbi odlučuje ...

 

 

http://www.zakon.hr/z/122/Zakon-o-sudovima

 

Na koji zakon si mislio?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam čemu čuđenje zbog postojanja "loših" sudaca. Pa nisu to reptili sa nadnaravnom moći, već ljudi kao i svaki drugi. Isto kao i svećenici, liječnici, psihijatri ili tete u vrtiću.

 

Svugdje ima ili nema kukolja.

 

Naravno da ne treba generalizirati i smatrati da su svi suci jednako loši/dobri, to nisam niti mislila reći. Imala sam prilike biti na ročištu i vidjeti rad jedne izuzetne sutkinje koja ima tako fajn i istančan osjećaj za pravo i pravdu. Atmosfera je bila vrlo opuštena, i čak u jednom trenutku dobila sam osjećaj da žena ima "ugrađenu" vagu u glavi i da dobro može procijeniti što jest, a što nije, tko laže, a tko govori istinu, te pronaći vrlo brzo odgovor i vrlo spretno ukazati na laž ili nepravilnost.

 

Generalno, još ukoliko se radi o sucu koji ima bar malo mozga, mislim da mu se ne bi moglo dogoditi da često pogriješi. S obzirom da sam zbog lošeg odvjetnika morala sama u istraživanje zakona, primijetila sam da su zakoni pisani s logikom i nisam pronalazila puno nelogičnosti, možda više nedorečenosti. (Btw, struka mi je miljama udaljena od prava, zakona i pravosuđa.)

 

No opet naglašavam da me zanimaju loši suci. Oni su problem, i oni mogu uništiti ljude.

 

S obzirom da si već povukla paralele s tetama u vrtiću, (ili isto npr. učiteljima), ukoliko primijetiš nepravilnosti u njihovom radu, dovoljno je samo da nazoveš inspekciju (pa čak i anonimno) i odmah stižu na vrata škole ili vrtića, a tete i učitelji u slučaju nepravilnosti, odmah lete s posla istog trena. Tako da ti usporedba baš i nije primjerena. Protiv loše tete u vrtiću se možeš boriti, no protiv lošeg suca ne možeš. Ovo sa svećenikom neću ni komentirati. On nema nikakvu odgovornost, niti može uništiti čovjeka. Ako se to i dogodilo, radi se o izuzetku.

Probaj malo bolje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne vidim u tome ništa jezovito. Suci su ljudi, a budući da se ljude ne može napraviti savršenima, a pravo očito nije isto što i pravljenje kula od pijeska jer se ne bi inače godinama studiralo, onda je sasvim normalno da se sustav gradi na temelju realistične pretpostavke da će ti ljudi griješiti, a ne a ne na temelju nedostižne pretpostavke da će biti nepogrešivi..

 

Sve 5. Kad bi samo inteligentni i savršeni ljudi radili, onda nitko niti ne bi radio.

Problem je ako je netko pristran, a procesi su komplicirani, pa se šteta nanosi iz sekunde u sekunde. Kod mene je vrlo vjerojatno korupcija u pitanju. Naneseno mi je toliko nepravde da to ne bi pas s maslom pojeo, dok je druga strana prolazila bez ikakvih povreda. Što se i u takvim slučajevima treba vaditi da je sudac čovjek koji može pogriješiti? :)

 

I tko je rekao ikad išta za slučaj da netko pogriješi? Svi mi griješimo, pa ukoliko nam neko ukaže na grešku, najčešće ćemo to ispravit (ukoliko nismo egoistični ili poremećeni na drugačiji način).

Onaj tko pogriješi, ukoliko mu ukažeš na grešku, ispravit će to, no problem je onaj egocentrični ili potkupljeni manijak koji ustraje u toj grešci, taj je problem i njega treba udaljiti i ne dopustiti da služi.

 

S druge strane napisala si ovo:

 

To da sudac donese odluku koja nije u skladu sa zakonom je sasvim normalna stvar koja se svakodnevno događa. Inače bi mogućnost žalbe bila nepotrebna, a ako bi i postojala, niti jedna žalba ne bi uspjela.

 

Dakle, očito se često griješi, i s tom pretpostavkom se ne bi trebalo pomiriti, i te greške bi trebalo svesti na minimum - zakonom i strogim sankcijama, pa da vidiš koliko će se onda griješiti.

 

Da li je po tebi sve normalno? Da li bi ti isto tako rekla da je normalno ako netko ubije nekog? (Poanta ovog mog retoričkog pitanja jest da ti ukažem da ne znači da je normalno sve što se događa.)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

No opet naglašavam da me zanimaju loši suci. Oni su problem, i oni mogu uništiti ljude.

 

Tako da ti usporedba baš i nije primjerena. Protiv loše tete u vrtiću se možeš boriti, no protiv lošeg suca ne možeš. Ovo sa svećenikom neću ni komentirati. On nema nikakvu odgovornost, niti može uništiti čovjeka. Ako se to i dogodilo, radi se o izuzetku.

Probaj malo bolje.

 

Da probam malo bolje?

 

Da bi Vama, nešto pokazala i dokazala?

 

Ma da. Nemam pametnijeg posla. Ja sam već u nekoliko navrata, a bome ću i opet, rekla da se jako lijepo pomagati nekome, ali nikako ukoliko je taj netko drzak.

 

Nismo Vi i ja skupa rakove čuvali pa da tražite da se ja potrudim malo bolje Vama davati nekakve paralele, koje bi Vas po Vašem mišljenju zadovoljile.

 

Prijavite suca, tetu u vrtiću, političara, ili načelnika - DORH-u.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam čemu čuđenje zbog postojanja "loših" sudaca. Pa nisu to reptili sa nadnaravnom moći, već ljudi kao i svaki drugi. Isto kao i svećenici, liječnici, psihijatri ili tete u vrtiću.

 

.

 

tete u vrtiću odgovaraju za svoje propuste. o njihovoj odgovornosti odlučuju neka nadležna tijela ili suci u sudnici.

svečenik odgovara za svoje propuste ili nedjela. odlučuju nadležni ili suci.

suci su zaštičeni zakonom. ne odgovaraju za svoje propuste ili nedjela. odgovara država .

sude opet nadležna tijela u kojima su suci ili suci u sudnicama.

vrana vrani oči nevadi - stara poslovica.

 

suci imaju sudački kodeks i zakone. trebaju raditi po njima pa makar bili svjesni da griješe.

zakone tumači kako ko hoće upravo zbog nedostatka osobne odgovornosti.

ako sam pogriješio grešku će ispravit viši sud, ako stranka bude znala obrazložiti gdje griješim.

ili ako viši sud pročita cijelu žalbu (s razmjevanjem) ili podnesak.

greške mogu biti i namjerne.

veži konja di gazda kaže pa makar crko od gladi. (primjeni zakon)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ajmo prestat sa semantikama i bit ću slobodna reći - glupostima.

 

Ako netko ima problema sa razumijevanjem mog posta, za kojeg sam mislila da je jasan kao dan- evo objašnjenje - replicirala sam na to : kako je jezovito da postoje loši suci.

 

Znači, nije poteklo od toga da li se oni mogu ili ne mogu kažnjavati i kako se to radi, nego se netko čudio kako oni uopće postoje. Jer je samo postojanje loših sudaca nešto što je tako nespojivo sa životom da ćemo se zgražat nad jezovitošću takve primisli.

 

Pa pobogu, postoje. Loši i dobri suci. Loši i dobri političari. Loši i dobri biskupi. Nastavi niz.

 

Ma, jelte da se svećenici kažnjavaju za svoja nedjela? Ma jelte?

 

MA koliko je to, izuzev zadnjih 2-3 godine, liječnika odgovaralo za svoje propuste? Ko vještači medicinsku pogrešku - vodoinstalater ili opet liječnik?

 

Suci ne odgovaraju za svoja mišljenja. Nezakonita radnja je nezakonita radnja i nema veze tko je odradi.

 

Kao da nemam posla sa "lošim " sucima svakodnevno, ali bogami i drugim profesijama kojima ne možeš stati ni za glavu ni za rep(što je sa CZSS?).

 

Postavljač posta je pitao gdje prijaviti suca. Dobio je odgovor. O vranama i očima, pošto zoolog nisam - neću.

 

 

Moj post je išao prema pitanju: kako oni uopće postoje? Ma dajte.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U apsolutno svakoj državi na ovoj kugli zemaljskoj, u apsolutno svim mogućim profesijama postoji jedna apsolutna spoznaja - ima vrhunskih ljudi, srednjih ljudi i katastrofalnih ljudi (profesionalno gledajući, a i ljudski).

 

Ne shvaćam čemu čuđenje od strane pojednih korisnika? Ljudi nisu strojevi, i tako dugo dok će to biti tako, biti će i grešaka.

 

Ovo nije opravdanje za one namjerne greške, jer tu se zapravo i ne radi o greškama, već o intencionalnom izigravanju sustava zbog raznoraznih razloga, ponajviše novčanih. To se sankcionira generalno, ali nakon što se i dokaže. Prije ne. I od toga nitko nije imun - jer kazneno djelo je kazneno djelo.

 

Ono što, ajmo reć "obični ljudi", laici gube iz vida jeste da pravo u dosta slučajeva nije ekvivalent pravdi, a što je posljedica prije svega nepoznavanja pravne materije, ponekad loših zakona, a u zadnjih nekoliko godina ovog "brutalnog terora" koji se vrši od strane našeg zakonodavca u opetovanim, u često slučajeva i potpuno bespotrebnim promjenama zakona.

 

Promjenama koje su same sebi svrha.

 

Promjenama na papiru.

 

Promjenama od strane radnih skupina u kojima ima više teoretičara negoli praktičara.

 

Promjenama za koje se unaprijed zna da neće imati nikakva efekta, jer ovise o financijama, koje su trenutno, a i u bližoj budućnosti, "u banani".

 

Promjenama kojima političari (primarno tu mislim na ministre) nastoje udariti pečat svog imena na još jednu stranicu hrvatske povijesti u nizu. Jer eto, nisi "uspješan" ministar ako barem jedan zakon vezan uz svoj resor nisi totalno promijenio za vrijeme trajanja mandata.

 

Za ilustraciju - zamislite da ste upravo naučili voziti automobil. Taman kada ste ga naučili voziti, oduzmu vam automobil i daju tramvaj. Opet, taman kada ste i tramvaj svladali, nema više tramvaja, evo vam brod. Pa tenk. Pa cepelin. Pa space shuttle. Pa podmornica. Itd. itd. itd.

 

A od vas se očekuje da ste majstor u svemu. U tome nitko ne može uspjeti u kratkom roku. Treba vremena. Nisam čuo da netko zbog toga proziva našeg zakonodavca - čitaj političare, osim naravno struke koja to sve mora provoditi. A svaki zakon "prolazi i pada" na testu uspješnosti vlastite praktične primjene.

 

Dodatan problem leži i u svojevrsnom otporu koji se pruža sve većim zahtjevima za specijalizacijom unutar pravosudnog sustava. Nikada mi nije niti će mi biti jasno - zašto? Ako medicina može, zašto ne bi moglo i pravo? Hvala Bogu, pa se u zadnje vrijeme "priprema teren", omekšava stav prema tome. Dugoročno - to bi bio pun pogodak. Koncentrirana kvantiteta kvalitete. Jer budimo realni, nitko ne može biti maher u apsolutno svakoj grani prava. To je iluzija.

 

Konačno se shvatila i potreba simplifikacije postupovnih zakona. Sjećam se prizora sa predavanja profesora Dike (kojeg inače iznimno cijenim, da ne bi bilo zabune), kada mu je jedan kolega rekao : Profesore, zar ne mislite da je ZPP, u nekim sekvencama, svrha samom sebi i da proturječi istaknutim načelima ekspeditivnosti i ekonomičnosti? A prof. Dika je skočio sa stolca, kao da ste ga uboli vilama u pozadinu, i održao tom kolegi bukvicu od 45 min kako je ZPP svetinja, Biblija koja se nije ni neće mijenjati s isključivim ciljem rješavanja zaostalih i neriješenih predmeta. Evo, svjedoci smo da se ZPP itekako promijenio, a priča se i novim izmjenama u idućoj godini. O ZKP-u bolje da ne govorim - 7 izmjena u 5 godina, a eto za par dana slijedi već osma izmjena. Da ne pričamo o tome kako je trenutno cca 50-ak članaka Ustavni sud ocijenio protuustavnim!

 

I konačno, jedan od najvećih, možda čak i najveći problem - sudska praksa. U RH trenutno egzistira 15 Županijskih sudova, čiji stavovi su u nekim predmetima prilično različiti. A VSRH, nažalost, ne uspijeva u dovoljnoj mjeri ispuniti svoju osnovnu ustavnu zadaću - unifikacija prakse na državnoj razini, "pomiriti" ta različita razmišljanja. Međutim, problem nije u VSRH-u, već u proceduri da pred njegova vijeća dolazi izuzetno mali broj predmeta u redovnoj proceduri, nešto više u izvanrednoj, ali sve je to mjerljivo u promilima (što je inače i normalno, jer u protivnom bi izgubio svoj smisao VRHOVNOG suda). Drugim riječima, ova ustavna zadaća VSRH-a je iluzija, koliko god to zvučalo čudno.

 

Evidentno se pokazalo potrebnim (s obzirom na različita stajališta Županijskih sudova) osnovati neku među-instancu, i evo kazneno pravo ovdje preuzima ulogu "pionira" - sa 01.01.2015. trebao bi početi (pišem trebao, jer naš dragi zakonodavac se još stigne predomisliti) sa radom Visoki kazneni sud RH, kao jedinstvena žalbena instanca za sve kaznene presude donesene od bilo kojeg suda u RH, što bi svakako trebalo pridonijeti znatno boljoj unifikaciji prakse. Ako se navedeni sud pokaže dobrim rješenjem (a trebao bi), za očekivati je, u nekoj daljoj budućnosti, osnivanje i Visokog građanskog suda RH.

 

Sve napisano ne opravdava namjerne greške pojedinaca, kao ni greške onih koji jednostavno nisu za taj posao. A borba "protiv sustava" kroz taj isti sustav, ionako je najteža borba. Srećom, pa sve više ljudi cijeni i prepoznaje i ulogu međunarodnih instanci kojima se mogu obratiti. Stvari nisu ružičaste, ali su bolje negoli su bile. I pokazuju tendenciju da će biti bolje.

 

Još samo da se ovaj zakonodavac malo smiri i dade sustavu najveći mogući luksuz - vrijeme.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

....

 

Dakle, očito se često griješi, i s tom pretpostavkom se ne bi trebalo pomiriti, i te greške bi trebalo svesti na minimum - zakonom i strogim sankcijama, pa da vidiš koliko će se onda griješiti.

 

Da li je po tebi sve normalno? Da li bi ti isto tako rekla da je normalno ako netko ubije nekog? (Poanta ovog mog retoričkog pitanja jest da ti ukažem da ne znači da je normalno sve što se događa.)

 

Ovo prelazi u ispraznu raspravu. Ali ipak još nekoliko riječi.

 

Iz činjenice da se svakodnevno griješi logički ne proizlazi da se često griješi. Naime, na sudovima se rješavaju stotine tisuća predmeta, dnevno se sigurno donese na svim sudovima zajedno stotine odluka. Ako bi se svakodnevno donijela samo jedna pogrešna odluka, griješilo bi se svakodnevno ali nikako ne i često.

 

Zapravo nevažno, ali ne volim kad netko zaobilazi logiku.

 

No vaš nelogično izveden zaključak ipak logično proizlazi iz jedne druge objektivne činjenice a to je visoki postotak vraćanja prvostupanjskih odluka na ponovno odlučivanje s drugog stupnja, kao i broj preinačenih presuda. Nemam sad brojeve pri ruci, ali problem je opće poznat.

 

Što se tiče učitelja i teta, poznat mi je pogled s druge strane. Lakoća s kojom se može dovesti učitelja ili tetu u poziciju da se brani i strahuje od posljedica povezano s brojem ljudi koji su zbog "svoga djeteta" spremni zloporabiti tu mogućnost uništila je njihov autoritet i nagrizla sustav, a da niti djeca niti roditelji zbog toga nisu ništa dobili, već su naprotiv i oni izgubili. Tako gradimo društvo u kojemu su prava ispred obaveza i odgovornosti. Jedna od vidljivih posljedica je besmislena epidemija "odlikaša". To je, doduše, druga tema ali eksperimentalno pokazuje što bi se desilo kad bi bio otvoren "lov na suce".

 

Ako ste malo pogledali ovaj forum, mogli ste vidjeti da sam vrlo kritičan prema našim sudovima i sucima. Ali ne smatram da je izlaz da se uništi i njihov autoritet, kao što je to već učinjeno s učiteljima. Da malo karikiram, mene više smeta što oni lošim odlukama ruše autoritet sami sebi.

 

Ovime završavam svoje sudjelovanje na ovu temu.

 

PS. Može biti normalno ubiti čovjeka, ako pod tim shvaćamo da ubiti čovjeka može i čovjek koji je po svim kriterijima psihički normalan. Štoviše, u ratu i samoobrani je to i zakonito. To je posljedica određenih etički negativnih evolucijskih datosti u nama koje moramo ograničavati na različite načine, a jedan od njih su pravo i pravni sustav, moral, religije ....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...

23.02.2012. postavila sam pitanje i iz njega je izašla rasprava samo takva.

danas je 16.02.2017. spor koji smo imali imamo i dalje. što više do sada smo imali svega 3 rasprave i 3 ili možda čak i 4 puta mjenjali broj predmeta. a sve je počelo davne 2002 godine u travnju tužbom za famoznu izmišljotinu - dosjelost

eto zakon postoji, zakoni i pravila se i dalje pišu i pojeo vuk magare

a duljina spora i ujedno u svezi i sa troškom spora, pa sad ti plati

užasno sam ljuta bjesna tužna i jadna

i malo sam pred zidom na koji neznam kak da se popnem

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

pozdrav

može odgovor

sudski spor traje od 2014.

općinski sud odbaci tužbu,tužitelj pravi podnesak sa netočnim podacima,sudac daje mogućnost ispravka,tužitelj podnosi zahtjev za nastavak ročišta -od prošle godine 0 sa županijskog suda

gdje je tu razumni rok

ove godine tužitelj ponovno pokreće tužbu po istoj pravnoj stvari,da ne bi išlo u zastaru i sad smo na početku

pokrenuto 2 put u 2 mj. sad došlo rješenje za pripremno ročište u 11.mj. po drugoj tužbi 

što da mislim i što da radim

da li je tu razumno suđenje ako se spor vodi 4 god. nabijaju troškovi,ponovna tužba po istoj stvari sa drugim iznosom ,rješenje ovrhe općenito na imovinu za iznos 6400kn,iako zakon od 03.08.2017 kaže da ne može ovrha na imovinu za iznos manji od 20000,00kn

mogu li se kod druge tužbe pozvat na pogrešku odvjetnika(ovrha na imovinu) i što se događa na pripremnom ročištu ako se pozovem na to-u međuvremenu sam sve svoje dugove do današnjeg dana platila (trošak nigdje nije naveden)

lp

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Široka rasprava,.."sad sam pogledao", dobar dio svega potpisujem,..no vrijedi i nužno je istaknuti odvjetnike/uhljbe nad uhljebima(čast malim izuzecima),..što o njima do sada nije rečeno,..kako tu važnu ako ne i najvažniju polugu unaprijediti, detaljno ozakoniti ali uz nadzor podvrgnuti nadzoru,/sankcionirati,..plaćanjima pričinjene štete strankama i sl.

Savjetujem,,prije svakog sudskog postupka, dakle prije davanja punomoći,..IĆI NA RAZGOVORE, I POKUŠAJE NAGODBE, SVAKAKO NEGDJE I POPUSTITI ZAŠTO NE"..čemu trošenje,povlačenje po sudovima i na kraju ništa, tko je to do sada rekao hvala sude, bravo moj odvjetnik sada sam sretan, dobio sam presudu.,postoji i nešto što se zove priznanje krivnje,..(nagodba),

Skoro mi jedan odvjetnik gvori sve je u zakonu o PP, to je široko nepregledno polje, zavrzlama i nejasnoća,,

Zato "MEDIJACIJA/RAZGOVORI PA I SA CRNIM VRAGOM",,zaobiđi sudove i odvjetnike u širokum luku,..

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

sudski spor traje od 2014.

općinski sud odbaci tužbu,tužitelj pravi podnesak sa netočnim podacima,sudac daje mogućnost ispravka,tužitelj podnosi zahtjev za nastavak ročišta -od prošle godine 0 sa županijskog suda

gdje je tu razumni rok

Mišljenja sam da se ovdje radilo o ovršnom prijedlogu za kojega je sud tražio od odvjetnika da ga po čl. 109. Zakona o parničnom postupku, dopuni ili ispravi. Međutim, odvjetnik nije postupio po zaključku suda, pa je sud donio rješenje kojim se ovaj ovršni prijedlog po čl. 109. ZPP ima smatrati povučenim. Ukoliko je ovo u pitanu, tada je sve provedeno sukladno zakonu.

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

ove godine tužitelj ponovno pokreće tužbu po istoj pravnoj stvari,da ne bi išlo u zastaru i sad smo na početku

 

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

da li je tu razumno suđenje ako se spor vodi 4 god. 

Spor Vam ne traje četiri godine, jer je sud odlučio o prvom zahtjevu.

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

nabijaju troškovi,ponovna tužba po istoj stvari sa drugim iznosom ,

Vjerujem da ovdje cijelo vrijeme govorimo o ovršnom prijedlogu, a ne o tužbi. Svaki prijedlog ima i svoje troškove, tako da je to jednostavno popratna pojava. Zato je, ukoliko se može, dug bolje podmiriti nego se upuštati u spor, jer to itekako košta.

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

rješenje ovrhe općenito na imovinu za iznos 6400kn,iako zakon od 03.08.2017 kaže da ne može ovrha na imovinu za iznos manji od 20000,00kn

Sve u skladu sa zakonom. Da je naznačeno da se radi o ovrsi na nekretnini ne bi bilo, a ovako je sve sukladno važećim propisima RH.

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

mogu li se kod druge tužbe pozvat na pogrešku odvjetnika(ovrha na imovinu) i što se događa na pripremnom ročištu ako se pozovem na to

Možete se pozvati, to je Vaše pravo, ali od toga nemate koristi, to Vas ne oslobađa dugovanja.

prije 9 sati , ciovo1 je napisao:

u međuvremenu sam sve svoje dugove do današnjeg dana platila (trošak nigdje nije naveden)

Ovo svakako navedite u postupku, međutim i sami ste rekli da Vam odvjetnik ˝nabija˝ troškove, a sada da nisu navedeni? Svakako, oni Vam se bez cjelokupno podmirenog duga (glavnica, kamate i troškovi) iz postupka neće povući.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija