pitanje za iskusne znalce

[anonimno]

gradsko tijelo donijelo je zaključak kojeg je zemljišno-knjižni sud odbio provesti jer navodno nema ovjeru potpisa ovlaštene osobe, iako ima pečat tog tijela koje je i donijelo navedeni zaključak. Pitanje glasi, na koji se propis ovdje pozvati? Unaprijed hvala!!

[anonimno]

Pliiz!! Jel ima tko makar prijedlog u koji zakon ili neki dr. propis pogledati??

[anonimno]

ZUP

[anonimno]

uložiti žalbu na odbijanje zemljišnoknjižnog suda -ŠTO PIŠE NA RJEŠENJU O ODBIJENJU PROVEDBE?

[anonimno]

Ma nije ZUP, to je isto kao da sud donese presudu i zemljišne knjige odbiju provedbu zbog toga što potpis suca na toj presudi nije ovjeren!!! I šta na to reći zemljišno-knjižnom referentu!?!

[anonimno]

...ZUP - jer je zk referent u pravu (zbog ZUP-a)

[anonimno]

Očito da niste nikad sklapali ugovore s nekog drž. organizacijom

[anonimno]

Mislim da me niste shvatili. Ovdje se zk referent poziva na ZZK koji kaže da je na ispravi kojom se ukida nečije pravo potreban ovjerovljen potpis osobe čije se pravo ukida. U ovom slučaju se radi o pravu Grada, pa se ne može ovjerit nečiji potpis, već bi trebao biti dostatan pečat njegova izvršnog tijela koje je i donijelo tu ispravu! No šta reći, na šta se pozvat zk referentu? Na Statut?

[anonimno]

Potrebno je ovjeriti potpis gradonačelnika na toj ispravi. Npr. kad grad izdaje brisovno očitovanje za neki kredit iz 68. koji je još uvijek upisan kao teret u zk, a koji je davno isplaćen, gradonačelnik mora ovjeriti potpis na tom brisovnom očitovanju iako je na njemu pečat grada.

[anonimno]

U tome i je stvar. Taj zaključak nije ugovor u kom slučaju je potrebna ovjera gradonačelnika. Ovo je zaključak Poglavarstva, kao što imamo i presudu nekog suda gdje je dostatan pečat, a ne i ovjera potpisa. Barem je to tako sve do sada bilo.

[anonimno]

Prema čl. 391 ZOv-a nekretninama JLS-u upravlja poglavasrtvo.

Prema Zakonu o JLiP®S gradonačelnik je predsjednik poglčavarstva.

Prema statuima JLS-e najčesšće je za otuđivanje nekretnina potrebna odluka. Stoga je gradonačelnik, na tememlju zaključka poglavarstva trebao donijet odluku i dalje.... bi sve bilo jasno.

[anonimno]

Zaključkom se ne može otuđiti nekretnina u vlasništvu Grada.

[anonimno]

Pa ovdje se i ne radi o raspolaganju nekretninom!

[Jole]

Zaključak Grada je javna isprava. No da bi se mogla izvršiti promjena u zem.knjigama potpis na ispravi mora biti ovjeren. Potpisuje ga čelnik tijela koje je donijelo zaključak.

[anonimno]

Pa jel to znači da bi ipresuda suda koju potpisuje sudac koji ju je donio isto morala imati ovjeren potpis To jednostavno ne drži vodu!

[anonimno]

Vidim brzo ste odustali oko odgovora na pitanje, na koji pravni propis se pozvati u žalbi na rj. zk suda o odbijanju provedbe zbog toga što potpis gradonač. nije ovjeren na zaključku pogl. a šta nikada se nije ni tražilo. Pečat pogl. je bio dovoljan.

[Soliitho]

Potpis suca na presudi ne bi trebao biti ovjeren jer to trebaju biti potpisi osoba kojima se na neki način ograničava ili ukida neko pravo, a to nisu sudac ili sud. Pretpostavljam da se ispravom na kojoj je potpis gradonačelnika neko pravo grada ukida ili ograničava. Ispričavam se što dajem svoje mišljenje iako je pitanje postavljeno iskusnim znalcima.

[anonimno]

Predsjednik gradskog poglavarstva je gradonačelnik.

Treba malo pogledati zakone koji se tiču lokalne uprave i samouprave, jel

a sve ostalo je ZUP

[anonimno]

Možda bi bilo dobro da navedete što se mijenja zaključkom Poglavarstva. Mislim da bilo kakvo raspolaganje imovinom grada/općine/županije se mora izvršiti sklapanjem odgovarajućeg ugovora kojeg u njihovo ime popisuje gradonačelnik/načelnik/župan, dok je zaključak poglavarstva samo dozvola da on to može potpisati.

Čemu sada žalba kad se sve može puno brže i lakše rješiti na način da ovjerite potpis gradonačelnika/načelnika/župana kod javnog bilježnika koji ima deponiran potpis te osobe?

[anonimno]

Gledajte, bilo kakva promjena na nekretninama ima karakter raspolaganja - po ZOV - u čl. 391 nekretninama raspolaže poglavarstvo. Prema ZOJLIP®S - predsjednik poglavartsva je načelnik/gradonačelnik. I stoga je ovlašten provodit zaključke poglavarstva. I dužan je na temelju zaključka donijet odluku. A da bi odluka imala pravni tememlj mora imat glavu s klasom i urbrojem, potpis i pečat - to je opći akt i tako kažu ZUP i Uredba o uredskom poslovanju.

Uz to, prijenos vlasničkih prava prema proračunskom računovodstvu ima karakter otuđenja - stvara se rashod u proračunu JLS, a Zakon o proračunu piše da se svaki rasjhod može izvršiti tek po ispravi koju je kontrolirala i ovjerila ovlaštena osoba (čelnik- načelnik/gradonačelnik).

Nije stvar u zk referentu, nego u radu gradske uprave. Nek isprave svoju grešku.

Pozdrav.

[anonimno]

ukoliko zaključak zadovoljava sve uvjete koje treba imati po zupu onda je ono javna isprava.

na javnim ispravama se potpisi ne ovjeravaju.

samo se na privatnim ispravama potpisi ovjeravaju za provedbu u zemlj knjigama.

 

[anonimno]

Može li jedno logično i pomalo paranoično pitanje i konstatacija. Svatko može napisati zaključak, svatko može doći do pečata. No, ne može svatko vjerodostojno potpisati (čitaj: falsificirati) potpis ovlaštene osobe. Ukoliko je ovdje riječ o brisovnom očitovanja, potpis ovlaštene osobe koja ga izdaje, a u ime "svog" tijela, taj potpis mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika i na brisovnom očitovanju potpis i ovjera mora biti.

[anonimno]

Ne može svatko napisati zaključak. Zaključak se donosi na sjednici predstavničkog, odnosno izvršnog tijela (poglavasrtva) o čemu se sastavlja zapisnik. Iz zapisnika je jasno vidljivo tko je predlagatelj, tko se uključio u raspravu i je li prijedlog donesen i kojim brojem glasova prisutnih poglavara je prihvaćen. Na osnovu takvog postupka (određeneg poslovnikom o radu poglavsrtva) donosi se zaključak. Ovlaštenje načelnika /gradonačelnika za određenu radnju (donošenje odluke, potpisivanje odluke i sl.) temelji se iz ili na takvom zaključku. Ako se crpi iz zaklkjučka u njem će pisati: ovlašćuje se nač./gradoač. ili nalaže se nač./gradonač. da popiše,zaključi ili itd.... Ako se temelji na zaključku, dodatna ovlaštenja su dana Statutom JLS-u.

 

Osim toga. bilo bi prestrašno kad bi svatko mogao doć do službenog pečata... i tamo gdje to je tako vlada apsolutnoi nered. Sigurna sam da je to rijetko i tu bi bilo posla za policiju.

 

Što se tiče javnih isprava, podsjećam na Zpp prema kojem je javna isprava svaka isprava koju je izdala pravna ili fizička osoba u okviru svojih ovlaštenja, na propisanom obrascu.

 

Pitanje Vam je dosita paranoično. Ne živimo više u mjesnim zajednicama. Vjerujte mi, iz iskustva znam da je jako malo ljudi u JLS-u koji bi se takvu glupost usudili napraviti. To bi dosita bila ptičja pamet. Ne kažem da bisera nema. Ali Bogu hvala rijetko.

 

[anonimno]

Javne isprave se ne ovjeravaju jer inace ne bi bile javne isprave.

Samo se privatne isprave ovjeravaju.

mi niti ne znamo da li je to brisovno ocitovanje ili nije. ako je brisovno ocitovanje onda nije javna isprava jer se rješenja i zaključci donose u upravnom postupku i to je upravna stvar, a izdavanje brisovnog očitovanja očito ne spada u upravnu stvar.