Jump to content

Invalidska mirovina DVO


anonimno

Preporučene objave

Kolega dobro ti je rečeno ne možeš biti DVO sa tom dijagnozom. Sada će te poslati na invalidsku komisiju MORH koji će ti samo utvrđivati da li si sposoban za DVO ili nisi ili si pak ograničeno sposoban. Ako komisija MORH utvrdi da nisi sposoban za DVO dobit ćeš rješenje o nesposobnosti za DVO, častan otpust sa pravom na invalidsku mirovinu te otpremninom oko 10 000 kuna . papire ti šalju u Tvrtkovu 5 u Zg. Gdje će te pozvati na komisiju koja će ti dati mirovinu. Bitno ti je samo koliko ćeš posto dobiti da je posljedica rata. Možeš dobiti 2 500 kuna a možeš dobiti puno više. Sve zavisi od komisije i tvoje dijagnoze… Ako dobiješ profesionalnu nesposobnost onda imaš pravo zatražiti od MORH razliku do otpremnine koja bi te sljedovala da ideš u 6a samo bez uvećanja od 50 % tj 6 bruto plaća i 525 kuna po mjesecu provedenom u ratu..

Sad sve kužiš.

poki

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 mjeseci kasnije...

mene zanima vojska mi je dala otpust častan sa pravom na invalidsku mirovinu a u tvrtkovoj su mi rekli da nemam pravo na obračun mirovine po pravima za hrvatske branitelje što dalje kažu da sam djelatna vojna osoba pa me zanima kakav je obračun te mirovine

 

desetnik sam od 1995.g.

a neto plaća mi je bila cijelo vrijeme 4400 pa me zanima kolika je ta mirovina i koja je povoljnija jer sa prvostupanjske komisije imam 30% hrvi još nemam sa drugo stupanjske pa vas molim ako možeta reći okvirno kolika bi bila mirovina i kako ostvariti pravo na braniteljsku ako je povoljnija

 

unaprijed hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Malo si napisao. Dali si sudjelovao u DR-u. Imaš li ratni put. Dali ti je invalidnost posljedica sudjelovanja u DR-u. Imaš li status dragovoljca. Ovako je teško izračunati ali evo ti nešto iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja:

 

Pravo na invalidsku mirovinu

Članak 15.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojega je nastao trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ili kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima pravo na invalidsku mirovinu.

(2) Ako je opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom, bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično ranjavanjem, ozljedom, bolešću ili pogoršanjem bolesti izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na invalidnost.

(3) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako nije ovim Zakonom drukčije određeno.

Članak 16.

(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu.

(2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

Članak 17.

Polazni faktor 1,10 je kod izračuna:

– invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI.

Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

– invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez statusa HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata.

Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

– invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI.

Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:

– invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa statusom HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata.

Polazni faktor 1,50 je kod izračuna:

– invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata bez statusa HRVI.

Polazni faktor 1,85 je kod izračuna:

– invalidske mirovine dragovoljca iz Domovinskog rata sa statusom HRVI.

Članak 18.

(1) Osobni bod za određivanje invalidske mirovine hrvat¬skom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosječan vrijednosni bod iz članka 16. ovoga Zakona pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina.

(2) Ova mirovina se određuje na temelju osobnih bodova iz stavka 1. ovoga članka povećanih za 45%.

Članak 19.

Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja se isplaćuje hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti je 0,5.

Članak 20.

(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 16. ovoga Zakona određuje se prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu i zvanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za godinu koja prethodi godini ostvarivanja prava na mirovinu sljedeće osnovice:

Činovi i ustrojbena mjesta Osnovice

Vojnik 64.037

Pozornik 68.047

Razvodnik (zastavnik hrm) 72.847

Skupnik 64.740

Zapovjednik desetine 76.884

Zapovjednik voda 81.648

Zapovjednik satnije 97.980

Zamjenik zapovjednika bojne 107.508

Zapovjednik bojne 118.392

Zamjenik zapovjednika brigade 129.276

Zapovjednik brigade 129.276

Desetnik 74.066

Vodnik 79.386

Stožerni vodnik 79.930

Narednik 79.930

Nadnarednik 80.386

Stožerni narednik 83.004

Časnički namjesnik 92.585

Zastavnik 78.783

Poručnik (poručnik korvete) 81.648

Natporučnik (poručnik fregate) 88.452

Satnik (poručnik bojnog broda) 97.980

Bojnik (kapetan korvete) 107.508

Pukovnik (kapetan fregate) 118.392

Brigadir (kapetan bojnog broda) 129.276

Stožerni brigadir (komodor) 140.160

Brigadni general (komodor) 140.160

Zapovjednik zbornog mjesta 118.392

Zapovjednik zbornog područja 151.056

General-bojnik (kontraadmiral) 151.056

General-pukovnik (viceadmiral) 155.136

General zbora (admiral) 159.216

Zapovjednik obrane grada 118.392

Stožerni general (stožerni admiral) 163.296.

 

Sada su osnovice malo veće.

 

(2) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s promjenom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(3) Ministar unutarnjih poslova propisat će, u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnos policijskih zvanja pripadnika specijalne policije prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21.

(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to:

1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10%

2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15%

3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20%

4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25%

5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30%

6. dragovoljcu za 30%.

(2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Članak 22.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navršenim mirovinskim stažem.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

Članak 23.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 40 godine života (žene), odnosno 45 godine života (muškarci).

(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.

(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na istu, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 12 mjeseci od završene profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skla¬du s propisima o zapošljavanju redovno prijavljuje toj službi.

(5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako suprotno propisima o zapošljavanju odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.

(6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.

(7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne samouprave obvezni su primati hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.

 

Ne može ti se izračunati kolika će biti mirovina dok ne odeš na mirovinsko na procjenu radne sposobnosti. Ako nisi sudjelovao u ratu možeš otići u mirovinu kao invalid a onda :

 

Invalidska mirovina koja se priznaje u slučajevima kad je više uzroka, određuje se kao jedna mirovina ali se izračunava na poseban način te se naziva »kumulirana invalidska mirovina«.

Način izračuna kumulirane invalidske mirovine propisan je novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u čl. 79. st. 4. koje se primjenjuju od 18. 12. 2002. (objavljene u »Narodnim novinama« br. 147/02. u čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju).

Ta dopuna zakona odnosi se samo na slučajeve kad kod invalida koji ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu (ili zbog opće nesposobnosti ili zbog profesionalne nesposobnosti) postoje dva uzroka invalidnosti, od kojih jedan nije a drugi jest vezan uz posao. Vezanost uz posao znači da je invalidnost nastala kao posljedica nezgode na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti. Zakon propisuje da su zbog različitih uzroka invalidnosti, različiti i vrijednosni bodovi mjerodavni za izračun visine mirovine, pa se zato posebnom odredbom zakona određuje da se mirovina u tim slučajevima izračunava od zbroja osobnih bodova izračunatih prema tim različitim uzrocima invalidnosti, ali na poseban način u razmjernom dijelu, i to kao jedna mirovina.

U slučaju kad je ukupna invalidnost posljedica više različitih uzroka, visina kumulirane invalidske mirovine izračunava se tako da se posebno izračunaju vrijednosni bodovi za dio invalidske mirovine koji bi pripadao zbog invalidnosti kao posljedice bolesti ili neke povrede koje nemaju nikakve veze s radom a posebno se izračunavaju vrijednosni bodovi za dio mirovine koji bi pripadao za invalidnost koja je posljedica povrede na radu ili posljedica profesionalne bolesti. Postoji razlika u utvrđivanju vrijednosnih bodova za pojedinu vrstu mirovine a ovisna je o uzroku invalidnosti. Nakon toga ovisno o udjelu od postotka pojedinog uzroka invalidnosti, određuje se pripadajući razmjerni dio jedne invalidske mirovine a to je »kumulirana invalidska mirovina«.

Zašto su važne različitosti u izračunu?

Osobni bodovi za određivanje mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica povrede izvan rada ili bolesti izvan rada, dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju prosjeka plaća i osnovica osiguranja, množe s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. To znači da je u tom slučaju pripadajući dio visine invalidske mirovine ovisan o broju godina mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka invalidnosti i postotka bolesti ili povrede izvan rada.

Osobni bodovi za određivanje invalidske mirovine u slučaju invalidnosti nastale zbog posljedica nezgode ili povrede na radu ili zbog posljedica profesionalne bolesti, dobivaju se tako da se isti prosječni vrijednosni bodovi utvrđeni na temelju plaća i osnovica osiguranja, množe s mirovinskim stažem od 40 godina i polaznim faktorom.

Medicinski vještak koji donosi ocjenu o uzroku, vrsti i stupnju invalidnosti mora u tim slučajevima utvrditi u kojem je postotku (od 10% do 90%) uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest u odnosu na povredu izvan rada ili bolest koja nije vezana uz profesiju. Osnovno je znati da u slučaju kad je veći postotak utjecaja na invalidnost povreda na radu ili profesionalna bolest, tada će biti veći i razmjerni dio kumulirane invalidske mirovine.

Zato je potrebno upozoriti da mirovinski zakon točno definira vrste invalidnosti, koje opet treba razlikovati od uzroka invalidnosti, jer sve te razlike utječe na vrstu i visinu invalidskih prava. Stoga ponovno podsjećamo da »invalidnost« u smislu mirovinskih prava (čl. 34. Zakona) postoji u dva različita stupnja, pa se tako razlikuje invalidnost koja uzrokuje »profesionalnu nesposobnost za rad«, što je manji stupanj nesposobnosti, za razliku od težeg stupnja invalidnosti koji uzrokuje tzv. »opću nesposobnost za rad«.

»Profesionalna nesposobnost za rad« postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju (koje se ne mogu otkloniti liječenjem), radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Ta se nesposobnost ocjenjuje individualno prema svakom osiguraniku posebno, uzimajući u obzir poslove koji odgovaraju njegovim individualnim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a ujedno se smatraju odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

»Opća nesposobnost za rad« je teži stupanj invalidnosti koja nastaje kad kod osiguranika nastanu promjene u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za bilo kakav rad na bilo kojem poslu.

Obje opisane nesposobnosti za rad mogu nastati iz četiri bitna uzroka, koje zakon dijeli na dvije grupe a moguće su i kombinacije, kao što je slučaj kod kumuliranih invalidskih mirovina. Tako uzrok jedne i druge invalidnosti može biti: 1. bolest, 2. ozljeda izvan rada (npr. pad, neka povreda, prometna nezgoda i dr.), 3. profesionalna bolest, 4. ozljeda na radu ili 5. međusobne kombinacije dva ili čak svih tih uzroka. Sve osobe koje po osnovi takve invalidnosti, neovisno o uzroku, ostvare neku vrstu invalidske mirovine ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, smatraju se »invalidima rada«.

U praksi najveći problemi i propusti te osjećaj nepravde doživljavaju osiguranici kod utvrđivanja uzroka invalidnosti koji su posljedica profesionalnih bolesti i nezgoda na radu. »Lista profesionalnih bolesti« utvrđena posebnim zakonom o listama profesionalnih bolesti, za razliku od povreda i nezgoda koje se, kao nezgoda i nesreća na poslu ili vezano uz posao, utvrđuju u posebnom postupku. U tom naknadnom postupku često zbog nekog propusta poslodavca ili nepravodobnog prijavljivanja takvog događaja, povrijeđeni osiguranici teško dokazuju povezanost povrede s radom, pa tako i svoje pravo na povoljniji dio invalidske mirovine, tj. ne ostvare pravo na kumuliranu invalidsku mirovinu.

 

 

 

:xwave:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

mene zanima vojska mi je dala otpust častan sa pravom na invalidsku mirovinu a u tvrtkovoj su mi rekli da nemam pravo na obračun mirovine po pravima za hrvatske branitelje što dalje kažu da sam djelatna vojna osoba pa me zanima kakav je obračun te mirovine

 

desetnik sam od 1995.g.

a neto plaća mi je bila cijelo vrijeme 4400 pa me zanima kolika je ta mirovina i koja je povoljnija jer sa prvostupanjske komisije imam 30% hrvi još nemam sa drugo stupanjske pa vas molim ako možeta reći okvirno kolika bi bila mirovina i kako ostvariti pravo na braniteljsku ako je povoljnija

da hrvi je posljedica oboljenja f43.1i 62.00

ratni put imam

potvrdu da sam branitelj imam

dragovoljac nisam jer sam rođen 74.g.

pripadnik 9.gbr sam od 11,08,1993

čin desetnik

 

 

još jednom hvala!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pa svakako je pod tim uvjetima povoljnije otići u invalidsku braniteljsku miovinu ali se sada ne može izračunati jer trebate otići u mirovinsko na vještačenje o radnoj sposobnosti i koliko će priznati bolest kao posljedicu rata i dali će dati profesionalnu ili opću nesposobnost.

 

______________________________________________

vojska mi je dala otpust častan sa pravom na invalidsku mirovinu

______________________________________________

 

Ako je bolest posljedica sudjelovanja u ratu imate pravo na braniteljsku mirovinu i kao HRVI.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija