Jump to content

..vlasnički list..


anonimno

Preporučene objave

...zanima me da li se izdaju vlasnički listovi za ono što nije uvedeno u zemljišne knjige a ima se sva potrebna dokumentacija (ugovori)..konkretno radi se o jednom naselju koje je radila "Vranica" iz Sarajeva i nije uvela zgrade tj stanove u zemljišne knjige (što je trebala) tako da mi imamo samo ugovore o kupnji stanova gdje stoji da smo sestra i ja vlasnici stana...?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

netočno. knjiga položenih ugovora je zatvorena i više nema upisa u nju, nego samo u zemljišnu knjigu, u sklopu postupka kojem je cilj povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora. u tu svrhu prijedlogu za uknjižbu stana osim ugovora morate priložiti: uvjerenje o broju posebnih dijelova (stanova i dr.) zgrade, rješenje o određivanju zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade (tzv. rješenje o nužnoj okućnici) i uvjerenje katastra o kućnom broju i adresi, tj. uvjerenje da je vaša zgrada izgrađena na toj i toj katastarskoj čestici.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da navedeno (o nemogućnosti novih upisa stanova u KPU) nije do kraja točno. Koliko sam primijetio, podulošci se i dalje otvaraju (i to ove godine i barem u ZG gruntovnici).

Iako, generalno postoji intencija da se u KPU ne otvaraju novi podulošci (odnosno da se ne upisuju "novi" stanovi), sve u smislu (već odavano predviđenog spajanja KPU sa zemljišnom knjigom).

Malo smo se i raspitivali u zk odjelu u Zagrebu i, prema onome što smo saznali, rekao bih da je situacija "fluidna" - recimo to tako. Ukratko rečeno, intencija je da se sve što se utvrdi kao "moguće" upisuje u pravu zem. knjigu - dakle u zk bi se upisao stan ukoliko je kuća upisana u zem. knjizi (tu su se počele primjenjivati prijelazne i završne odredbe Zakona o vlasništvu ... a primjenu toga je "preporučilo" (odnosno u tome smislu dalo mišljenje Ministarstvo pravosuđa).

Ima, međutim slučajeva, gdje se navedeno teško može primijeniti - npr. kuća u kojoj se stan nalazi je izgrađena na k.č., za koju u zk nije upisana odgovarajuća parcela te navedenoj k.č. u zemljišnoj knjizi "odgovara" više parcela (u vlasništvu, npr. različitih vlasnika). Koliko ja znam, u takvim (i sličnim slučajevima) JOŠ UVIJEK se dopušta novi upis stana u Knjigu PU (barem u ZG gruntovnici).

Inače, (relativno) sam dobro upoznat s Pravilnikom koji je predvidio spajanje poduložaka KPU s "pravom" zk, ali ne znam je li nekome jasno kako bi to moglo funkcionirati u svim slučavima - npr. u slučaju koji je gore opisan. Kako je moguće upisati neku nekretninu u zk prema stanju u katastru (gdje je formirana parcela i upisana kuća), "samo tako", tj. da prethodno "nešto ne napravite" s parcelama ( i upisom vlasništva istih) "odgovarajućih" toj formiranoj parceli u katastru. U suprotnom imate nešto kao dvojne upise vlasništva na istom (u naravi) zemljištu.

Ispričavam se ako sam zakomplicirao stvar, ali mi se čini da je ta tema prilično intrigantna, a činjenica jest da postoji (u najmanju ruku) intencija da se ograniče novi upisi stanova u KPU. Moram, međutim, priznati da nisam čuo ništa o tom modelu upisa u zk "temeljem uvjerenje o broju posebnih dijelova (stanova i dr.) zgrade, rješenja o određivanju zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade (tzv. rješenje o nužnoj okućnici) ... itd."

Napominjem da sam čuo (na razini priče) o tome da se ne dozvoljavaju novi upisi stanova u KPU, ali mi, barem u ZG gruntovnici (i prije nekoliko mjeseci) nitko nije potvdio da je to zaista tako.

Sve upute su išle u tom smjeru da se, pojednostavljeno rečeno, stan upisuje u zk ako je "ikako moguće", ali da je i dalje moguć upis u KPU u slučajevima (opet ponešto pojednostavljeno rečeno) kada u zk recimo nije uopće (adekvatno) formirana parcela na kojoj je kuća izgrađena. Čini mi se da je tu pomalo "siva zona" slučaj kada je parcele u zk formirana (i upisana za korist investitora), ali nije upisana kuća - imali smo jedan slučaj (prije mjesec dana) u kojemu referent nije bio sklon dozvoliti upis stana u KPU (iako je jedan stan u istoj kući tamo već upisan), već je stan konačno upisan u zk (ali uz istovremeni upis kuće temeljem prijavnog lista za upis kuće u zk).

Dakle, u tom smislu (a to nam je, na neki način, i usmeno rečeno), čini se da postoji diskreciona ocjena referenta/suca u kojem slučaju će dozvoliti upis u KPU, a u kojem slučaju će procijeniti da Vas može "privoljeti" da napravite i korak više (tj. recimo priložite papire za upis kuće na uredno formiranoj parceli) i upišete se u "pravu" zem. knjigu.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

kratka dopuna - da bi se (definitivno i jednoznačno) onemugućio nove upise stanova (tj. otvaranje novih poduložaka) u KPU, mislim da bi trebalo u tom smislu i izmijeniti odredbe Pravilnika o ustrojavanju i vođenju KPU iz 1991. g. (naziv je otprilike - pišem po sjećanju). Nitko od konzultiranih stručnjaka iz zk odjela u Zagrebu, više odvjetnika koji se bave gruntovnicom itd. nije upoznat s takvom promjenom pravilnika, kao ni s nekakvom definitivnom i "jednoznačnom" "zabranom" otvaranja novih poduložaka KPU.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u Zagrebu je uvijek drugačije.

Ipak bi se trebalo omogućiti otvaranje novih poduložaka za sve stanove sagrađene po starim propisima jer ispada da bi onda oni bili u nejednakom položaju sa istim stanovima koji su već upisani.

Nije sve tako crno bijelo da se može tako lako riješiti. Općepoznato je da zk odjeli svaki tjedan izmišljavaju neka nova praivla i u hodu ih mijenjaju kada vide da ne drže vodu.

Moje mišljenje je da bi se R. H. trebala obvezati da za sve one društvene firme (Vranica, Tempo i sl.) donese neki posebni zakon kojim bi se riješila situacija koja je nerješiva bez pomoći države.

 

Meni je najsmješnije to što u zgradama su upisani stanovi, a garaže i poslovni prostori nisu jer čestica ne postoji u zk, a naravno niti je etažiramo pa da bi se moglo riješiti.

 

Sve je to ostavština koju bi država trebala platiti a ne obični građani

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kod nas inzistiraju da se "novopronašli" stan upiše-ako ništa drugo-u idealnom suvlasničkom dijelu cijele nekretnine (npr. 1/7 kad je u zgradi 7 stanova-bez etažiranja, temeljem zakonske presumpcije iz ZV) i na taj način "ucjenom" prisile ljude da si povežu zemljište i zgradu. To mi se čini OK i čini mi se da i ima rezultata u smislu postupne eliminacije knjige položenih ugovora. Što se tiče sljedništva društvenog vlasništva korisnika XY poduzeća već je postojala neka praksa koja je-i opet-posljednjim izmjenama Zakona o vlasništvu (NN 79/06) kako tako potvrđena Zakonskim propisom. Naravno, u praksi onda naiđemo na 100 problema, kao npr. kad je kao korisnik društvenog vlasništva u zemljišnoj knjizi upisana tamo neka stambena zajednica iz 1960-e kojoj nema traga ni u trgovačkom registru, ni u popisu društvenih organizacija-nekadašnjeg pandana udruga, ni nigdje drugdje...a šta ćeš. Valjda bi inače bilo dosadno :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Čini mi se da smo otvorili neiscrpnu temu, a kojom ćemo još prilično razbijati glave u narednom periodu. Dosta je toga točnog rečeno u ranijim postovima (a "jasnoće" radi, moj je onaj najdulji do sada :-) iz kojih su, više-manje očiti svi tipovi problema - (djelomično) prilično nejasni propisi te različita primjena istih u vremenu i prostoru. Inače, malo sam prevrtio pravilnike - onaj o ustrojavanju i vođenju KPU (iz 1991. g., i izmjena iz 1994. g. kojom je dozvoljen upis posebnih dijelova stečenih i po drugim osnovama, uz one stečene prodajom društv. stanova), kao i Pravilnik ... (Zemljišnoknjižni poslovnik), gdje je, u kontekstu ove teme, bitna Izmjena i dopuna istoga (iz 1997. g.). Istime je propisano spajanje KPU sa zemljišnom knjigom itd.

Uvjetno rečeno "zatvaranje" KPU bi se, mislim, moglo iščitati samo iz:

Članak 128.

(1) Od stupanja na snagu Poslovnika, knjiga položenih ugovora osnovana Pravilnikom o ustrojavanju i vođenju knjige položenih ugovora ("Narodne novine", broj 42/91, 16/94) dio je zemljišne knjige koja se vodi za katastarsku općinu za koju se vodi knjiga položenih ugovora.

(2) Podulošci knjige položenih ugovora su podulošci zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljište na kojem je izgrađena zgrada glede čijih su posebnih dijelova osnovani podulošci u knjizi položenih ugovora.

i posebno:

Članak 129.

(1) S prijedlozima za upis u knjigu položenih ugovora podnesenim do stupanja na snagu Poslovnika postupat će se kao s prijedlozima za upis u zemljišnu knjigu.

 

Dakle, ako se STRIKTNO primjenjuje pravilnik, NE SAMO DA NE BI TREBALO BITI NOVIH upisa stanova u KPU (i to još od ljeta 1997. g.), nego je čak i s prethodno podnesenim (a nerješenim prijelozima) trebalo postupati "kao s prijedlozima za upis u zk).

 

Problemi i nejasnoće nastaju dijelom i zbog toga što se taj pravilnik ni godinama nakon donošenja (1997. !!) UOPĆE nije primjenjivao, a sada se primjenjuje SAMO DJELIMIČNO (pri čemu opet govorim samo o ZG gruntovnici). A razlog tome je što je taj pravilnik prilično nejasan i teško primjenjiv u barem dijelu prakse. A mislim da dio priče leži i u tome da ga se (još uvijek) i ne želi striktno primjenjivati u svim segmetnima - u ZG je još uvijek priličan interes za upis u KPU, a striktnim "zatvaranjem" iste bi, kao što je već netko primijetio, vlasnici stanova u istoj kući (i stečenih po jednakim osnovama) bili zaista stavljeni u neravnopravni položaj.

 

Da previše ne kompliciram, mislim da nam u ovom trenutku preostaje samo mukotrpno praćenje kako će se stvar s pitanjima upisa etažnog vlasništva nadalje odvijati: knjiga PU i spajanje poduložoka, pitanje "etažiranja" - kada i kako je uopće potrebno (u krajnjoj liniji, rekao bih da je jedino potpuno jasno da je tzv. etažiranje, odnosno ishođenje potvrde o samostalnoj uporabnoj cjelini, a friškim izmjenama zakona i o usklađenosti stanja etažnih dijelova u naravi s dozvolama, nedvojbeno potrebno za stanove za koje su ug. između investitora i "prvog" kupca zaključeni iza 01.01.1997. te u slučajevima kada je objekt "izvorno" u suvlasništvu). Rekao bih da bi se mogla očekivati i promjena Zk poslovnika, kako bi se probalo bolje definirati procedura upisa.

A dotle ... krajnji oprez.

U tom kontekstu, mislim da je jasno kako je teško dati decidirani odgovor gđi koja je vanknjižna suvlasnica stana, a kojega je investitor bila "Vranica". Možda to može ići u KPU (rekao bih da bi moglo proći, ako je stan u ZG-u i ako u zk nije adekvatno formirana parcela). Ako parcela u zk štima, moguće je da stvar ne bi prošla u KPU, ali bi u tom smislu rješenje bilo prethodno upisati zgradu, pa onda dalje - pravni slijed stjecanja). A kada smo već kod "Vranice", vjerojatno će trebati urediti kup. ug. s istom, a tu se onda također pojavljuju problemi. Čini mi se, međutim, da netko od zg odvjetnika ima (ili je imao:-) punomoć "Vranice" Sarajevo, u kojem slučaju bi se taj dio (ili sve skupa u pogledu uknjižbe tog stana) mogao riješiti preko njega.

Ako gđu zanima, mogu probati naći o kojem se odvjetniku radi(lo).

Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

jako puno netočnih informacija!

ako je ugovor sklopljen do 1997.g a stan još uvijek nije upisan prvo što se radi je PRVOUPIS stana te se tada otvara novi poduložak.

zg gruntovnica pa tako i sve ostale su prilikom osnivanja kpu-a dobile izlist svih tih stanova sa svojim šiframa i njihovih stanara. za ovaj konkreta post, može biti da se naš forumaš vodi kao stanar.to naravno ne znači vlasništvo

istina je da je od polovice prošle godine kpu spojen sa zk, no za upis stana to ne igra nikakvu ulogu.ali napominjem još jednom, SAMO ako se radi o ugovoru koji je nastao do 1.1.1997.g.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

A koje su to NETOČNE informacije (jako puno njih) ?!

Poanta naprijed navedenih postova je upravo to da su se ugovori sklopljeni do 1.1.1997. g. RANIJE uredno i sigurno mogli provesti (odnosno otvoriti novi podulozak u KPU), ali da ni to (nažalost) VIŠE NIJE SIGURNO U SVIM SLUČAJEVIMA, (čak) ni u ZG gruntovnici.

A, Ako baš želite znati, u jedom od ranijih postova opisani slučaj stana (gdje referent NIJE htio otvoriti novi poduložak i stan upisati u KPU), odnosi se na stan u Novom Zagrebu, kupljen 1990. g. (od jedne stambene zadruge).

Dakle, rekao bih da Vi POUZDANO baš niste u toku, odnosno da NE ZNATE o čemu govorite.

A mislim da je suvišno i govoriti da bilo kakav "izlist koje su gruntovnice dobile" kod otvaranja knjige PU nije i ne može ni biti ažuran i potpun. A ne znam ni za što bi taj izlist u ovom slučaju trebao biti referentan - ugovor (s investitorom) jest ili nije sklopljen prije 1.1.1997. i to nema veze ni sa kakvim "izlistom". Ja sam npr., osobno kupio stan 1996. g. i uspio sam se uknjižiti u KPU (a stan sigurno nije bio u nekom izlistu kada se otvarala KPU - 1992. g. jer tada još nije ni bio izgrađen).

Činjenica jest da zg gruntovnica ima direktnu vezu s bazom podataka stanova GZAOP-a (koju koristi i GSKG), ali to je neka druga priča i, koliko ja znam, služi samo kao dodatna kontrola.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

"istina je da je od polovice prošle godine kpu spojen sa zk, no za upis stana to ne igra nikakvu ulogu" - bogme, može "igrati" i te kakvu ulogu - ako netko zaključi da ne može otvoriti novi poduložak u KPU i upisati Vam stan i Vas kao vlasnika, nego s Vašim prijedlogom za upis polaganjem ugovora u KPU, postupa "kao s prijedlogom za upis u zemljišnu knjigu", uvidom u zk utvrdit će (kao što bi bilo u ovom konkretnom slučaju s "Vranicom") da kuća u kojoj se stan nalazi nije upisana u zem. knjigu i nema druge nego da Vam odbije prijedlog.

Drugim riječima, u tom ste slučaju (uz sav trud i sve pribavljene isprave, koje bi bile dovoljne za upis u KPU) izvisili do daljnjega...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Radi se o odvjetniku Nini Martinoviću Zagreb, Gajeva ulica.

On je taj koji ima punomoć od Vranice.

Jeste procitali misljenje drzavnog odvjetnistva u vezi upisa stanova, garaza, posl. prostora.

 

oni kazu ovo:

ako je zgrada upisana u zemljisnim knjigama i ako je kao korisnik upisano to drustvo (npr. vranica) onda oni drze da je za upis i bilo kojeg posebnog dijela nekretnine dovoljno da se navede "odgovarajuci suvlasnicki dio nekretnine te i te s kojom je neodvojivo povezano vlasnistvo posebno dijela nekretnine i to poslovnog prostora bla bla" i to bi bilo to.

Na taj nacin bi se omogucilo vlasnicima garaza i poslovnih prostora da imaju izvadak isto kao i vlasnici stanova u tim istim zgradama.

Dakle, da se izjednace u svojim pravima obzirom da drzava ne namjerava rijesiti probleme nastale zbog drustvenog vlasnistva na svoj teret

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Mislim da znam o čemu govorite i radi se, ako se ne varam, o mišljenju (tj. preporuci) Ministarstva pravosuđa, negdje od sredine 2005. g.

Koliko sam čitao, MP je bio okupio grupu stručnjaka (iz ministarstva, s Pravnih fakulteta, nešto voditelja zk odjela) koji su razmatrali različite moguće varijante pojednostavjenja upisa tzv. etažnog vlasništva (na što se RH i obvezala projektom uređivanja zemlj. knjiga, (su)financiranim vanjskim novcem. Dakle, razmatrale su se različite mogućnosti, a zaključak je bio da se vanknjižnim vlasnicima koji imaju valjani pravni temelj stjecanja iz vremena do stupanja na snagu Zakona o vl. i dr. stv. pravima (dakle prije 01.01.1997.) treba omogućiti stjecanje (dakle upis u zk) etažnog vlasništva, neodvojivo povezanog sa suvlasničkim dijelom nekretnine jednako velikim kao i svi ostali (dok se ne utvrdi drugačije). Uporište za navedeno su prijelazne i završne odredbe ZV-a (koje fakat to predviđaju, ali su se do tada izrazito rijetko primjenjivale). Dakle, za takvo stjecanje (s temljem koji datira od prije 01.01.97.), ne bi trebalo utvrđivati suvlasnički dijelove, odnosno sklapati famozne suvlasničke ugovore u tom smislu (a što je u praksi i bila najveća zapreka provedbama kod bilo koje veće kuće). Pri tome je MP zauzelo stanovište da u tim slučajevima nisu potrebne ni posebne potvrde da se radi o samostalnim uporabnim cjelinama (odnosno elaborati etažiranja za, uvjetno rečeno, stare kuće).

Eh, sad':

1) po mojem skromnom mišljenju, navedeno tumačenje, u cilju pojednostavljenja je OK i na mjestu, pogotovo u dijelu kojim se omogućuje upis etažnog vlasništva BEZ da se uvjetuje utvrđivanje vel. suvlasničkih dijelova ugovorom suvlasnika; mislim, međutim, da bi mogao biti problematičan moment koji se tiče potvrde da se radi o samost. uporabnim cjelinama (ili u praksi izrade elaborata etažiranja). Bojim se, naime, da bi tu moglo u praksi biti problema - i dalje se neće sa sigurnošću znati koliko u pojedinoj zgradi ima posebnih dijelova, mogući su dvostruki upisi, mislim čak i upisi nepostojećih stanova).

2) koliko mi je poznato, zg gruntovnica je "neslužbeno" prihvatila navedeno tumačenje MP-a, i već se dozvoljavaju takvi upisi; jedan od njih je onaj ranije spomenuti upis u Novom Zagrebu, stan kupljen od investitora 1990. g., kuća nije bila upisana u zk (pa dakle ni etažirana) i predložio se upis stana u KPU; referent nije dozvolio upis u KPU, ali jest u zem. knjigu (pri čemu je prijedlogu priklopio prijavni list za upis kuće i proveo sve zajedno. Dakle, to je to o čemu Vi govorite - uvjet je samo upisana kuća (na investitora) - tzv. etažiranje (odnosno potvrda da se radi o samost. upor. cjelini) i uvrđivanje vel. suvl. dijela se nije zahtijevalo (kao što je ranije bilo pravilo).

Ne znam, međutim, je li to sada prevladavajuća praksa - ne bi me čudilo da se sada postupa "šareno". Ali kod garaža i poslovnih prostora (koje ste spomenuli) nema se što izgubiti - Knjiga PU ne igra (u Zagrebu) i za garaže i posl. prostore treba ići na upis kuće (ako već nije upisana) i gurati tim putem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolega eto potvrđujete sve što sam rekao. I ja znam da postoji puno nejasnoća i mogućih problema oko toga, ali dok država ne da novce za rješenje tih problema nemože se drugačije riješiti.

Zato su oni i dali takvo mišljenje jer im je to najjeftinije.

Moje mišljenje je da oni moraju sve nekretnine prije 01.01.97. koje nisu upisane a gradile su ih ta društvena poduzeća, sami riješiti nekim propisom jer mislim da su inače neki problemi nerješivi.

Primjerice, do kraja 80tih godina katastar je totalno odvjoeno radio od grunta. Dešavala se situacija da bi napravili novu izmjeru, pa onda parcelaciju, a da sve to nije provedeno i protivno podacima iz zk.

Primjer vam je naselje savica gdje katastarski sve te čestice uopce ne mozete identificirati sa zk stanjem, a čitavo naselje je tako izgradjeno.

I tko bi sada to trebao riješiti? stanari? pa tri stanara se ne mogu sloziti a kamoli par stotina njih koliko ih ima najmanje po jednoj zgradi.

Dakle, bez drzavne potpore nema rješenja.

Neka naprave da su svi papiri besplatni za to. od bilježnika, geodeta, katastra i slicno pa ce ljudi to sami rijesiti jer uvijek je svadja medju stanarima da je to preskupo.

Neka onda drzava plati za svoje komunisticke naslijedjene grijehe

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

država da plati? to neće ići. ako je bilo dozvoljeno izgraditi neboder bez da se uopće formira katastarska čestica, naravno, država snosi odgovornost. ali ne može se očekivati da će plaćati elaborate. niti ostalo. primjećujem da su se u tom poslu dosta angažirali upravitelji zgrada, i to je super. nek im se još ta obaveza natovari nekim propisom i to bi bilo prilično dobro rješenje. a troškovi nek se snose iz pričuve, i to kao redoviti, da ne bude "meni ne smeta što mi zgrada ne postoji u papirima...".

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na određeni način se slažem s obadva prethodna posta :-)

Naime, bilo bi lijepo kada bi se država tu angažirala, ali mislim da za to nema pretjerane šanse (barem ne u bližoj budućnosti). Teško da će država u toj mjeri brinuti za (ipak tuđe) vlasništvo da financira sređivanje tuđih vlasničkih papira. Notorna je stvar da slabo (ili nikako) ne rade ni na uknjižbi svojih (tj. državnih nekretnina). Oni često (uključuje i vlasništvo lokalne uprave i samouprave) ni sami ne znaju što je njihovo vlasništvo, a kamoli da ga idu uknjižavati. Mi smo imali jedan tragikomičan slučaj, kada (za prilično veliki prostor u samom centru centra Zg-a, nikako nismo mogli utvrditi je li vlasništvo države ili Grada Z. Na inicijativu suvlasnika nekretnine, pristupilo se uknjižbi i etažiranju, da bi za najveći prostor (kojemu bi čak pripadao i većinski suvlasnički dio nekretnine) utvrdili da svi "peru ruke" - Grad misli da nije njegov i upućuju na državu (tj. Središnji državni ured za upravljanje imovinom), a ovi nas uredno vraćaju Gradu. Mislim ... fantazija ... Grad ne zna da bi prostor bio njihov, isto tako ni država, a nitko od njih nije ni zainteresiran riješiti taj rašomon. Inače, radi se o ponešto specif. slučaju, ali ipak...

I tu dolazimo do primjera pozitivne "privatne" inicijative - dakle, stvar su pokrenuli (preko upravitelja) suvlasnici (odnosno vanknjižni etažni vlasnici stanova).

Prema mojim iskustvima, suvlasnici (i upravitelji) su, u principu, prilično agilni i voljni rješavati te stvari. Čitava procedura ne mora biti ni pretjerano skupa. Geodetski radovi su reda veličine nekoliko tisuća kuna (po elaboratu), elaborat etažiranja, recimo, 1-2 EUR-a po m2 (za ogromonske kuće s tipskim stanovima, i manje) i vrlo često to uopće nije problem isfinancirati iz pričuve.

Osnovni problem (i u praksi često doslovno nerješiv, pogotovo kod većih zgrada) jest famozni suvlasnički ugovor, bez kojega se (u pravilu) sve skupa nije moglo dovesti do kraja. Jedno je vrijeme funkcionirao model s Očitovanjem zk vlasnika zgrada (tj. investitora), ali ni to više nije funkcioniralo, od kada su se upisi u poduloške KPU počeli tretirati kao upisi u zk.

Što sam htio reći - ako se Mišljenje - naputak MP-a bude stvarno dosljedno primjenjivao u zk, mislim da je otklonjen najveći problem (a to je potreba za utvrđivanjem suvl. dijelova, ugovorom zaključenim između svih suvlasnika). Čak i ako se zadrži potvrda o samostalnim uporabnim cjelinama (odnosno elaborat etažiranja) kao uvjet (mislim da bi to bilo dobro, jer se istime ipak utvrđuje što postoji na terenu, koliko je stvarno posebnih dijelova itd. - u protivnom sve previše liči na KPU, kojoj je osnovni nedostatak što se nikada ne sazna što sve određena zgrada stvarno sadrži te možete isti stan upisati i par puta - mislim da je bilo takvih slučajeva)

Tako da... mislim da nije realno od države previše očekivati u krajnjoj liniji je dovoljno da ista osigura odgovarajući pravni okvir, unutar kojega ljudi mogu praktično (a ne samo u teoriji) ostvarivati svoja prava (i obveze - a vlasništvo je i obveza, a ne samo pravo). U tom smislu, mislim da je Mišljenje - tumačenje prijelaznih i završnih odredbi ZV-a, od strane MP-a definitivno dobrodošlo; kako će se stvar dalje razvijati, ovisi naravno o stvarnoj praksi zk odjela.

I zaključno, činjenica je da ni tim Mišljenjem nisu obuhvaćeni svi problemi u praksi - ostaje npr. (između ostaloga) i ta priča o neprovedenim parcelacijama u zk, neprovedenim deposedacijama i eksproprijacijama itd., ali i to se u stvarnom životu, u principu, može riješiti (i rješava se). Čak se i u tom pogledu, friškim Izmjenama ZV (NN 79/06 od 17.07.06.) neke stvari htjelo pojednostavniti - ako sam dobro razumio, u nekim se slučajevima više neće morati pribavljati rješenja o deposedacijama i eksproprijacijama (kako bi se brisali "stari" vlasnici, još uvijek upisani u zk), već će u tom smislu biti dovoljno rješenje o davanju na korištenje (u svrhu izgradnje). Moram, međutim, priznati da isto još nisam stigao proučiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Sve je to lijepo kada govore ljudi koji se razumiju u materiju, ali nažalost većina ljudi koji rade u gruntovnicama ne razumiju pravo, a niti pokušavaju malo mućnuti svojom glavom i riješiti probleme.

Samo se donose naputci i tako iz tjedna u tjedan, a nažalost nepravnici (referenti) sada rješavaju većinu predmeta pa i to pridonosi ovakvoj situaciji u kakvoj već jesmo.

Moje mišljenje je da su u jednom dijelu izmjene i dopune ZV došle prekasno, a u drugom dijelu su pokušaj da se spriječi divlja izgradnja (ali krivim zakonom) pa budemo vidjeli što će izroditi praksa.

Najžalosnije je da svaki put kada se imenuje novi ministar dobijemo nove probleme umjesto da se isti rješavaju

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ponovno se slažem (iako, uz neke ograde)... referenti nisu uvijek najkvalificiraniji, ali bih rekao da je, ako govorimo o problemima u provedbi zakona, općenito VEĆA odgovornost na SUCIMA. Naime, do prije godinu dana (ako se ne varam) nije bilo licenciranih referenata (koji predmete rješavaju samostalno, tj. bez sudaca), pa se svejedno ništa "pametno" nije događalo, barem u vezi otklanjanja nekih nejasnoća, kao što je mogućnost primjene prijelaznih i završnih odredbi ZV-a. A za to teško da su krivi referenti.

Inače, po mojem mišljenju, ZV iz 1996. g. općenito nije tako loše regulirao problematiku uspostave etažnog vlasništva, ako se rai o "BUDUĆIM" slučajevim. Problemi se prvenstveno odnose na nerješene slučajeve iz prošlosti, a koji se rješavaju prema odredbama sadašnjeg ZV-a, za što su predviđene prijelazne i završne odredbe.

A one su se u praksi ipak pokazale ponešto nejasnima i gruntovnice ih jednostavno nisu primjenjivale. Btw, mi već barem 5-6 godina tumačimo uzduž i poprijeko (svima koji nas hoće slušati) kako bi se takvi slučajevi trebali rješavati prema tim prij. i završnim odredbama, ali to jednostavno nije funkcioniralo (barem u zg gruntovnici). Samo smo u jednom slučaju naišli na "dobru volju" sutkinje da primijeni te odredbe. Usput rečeno, nakon te provedbe (koji se slučaj nikako drugačije ni ne bi mogao riješiti - radilo se o "ogromnoj" nekretnini s više stotina posebnih dijelova i još više "vanknjižnih" suvlasnika), sutkinja je publicirala i članak na temu mogućnosti uknjižbe posebnih dijelova temeljem prijelaznih i završnih odredbi, tako da bih rekao da je to vjerojatno bio presedan na razini Hrvatske, a ne samo zg gruntovnice. Eh, da... pošteno govoreći, imali smo još jedan slučaj u kojemu su sudac i referent bili voljni potruditi se naći, u praksi provedivo rješenje vezano za uspostavu etažnog vlasništva i spajanje postojećih upisa u KPU te se na kraju našlo neko rješenje "između" (ne baš najjednostavnije, ali ipak moguće i provedivo).

Što sam htio reći ... osim ta dva (meni poznata) slučaja, u 9 i pol godina se nitko drugi u praksi nije htio "opterećivati" takvim slučajevima ili, kako ste Vi rekli, "mućnuti svojom glavom i (barem pokušati) riješiti problem".

A MP je svojim MIšljenjem reagiralo tek nakon 9 godina od stupanja na snagu Zakona o vl. i dr. stv. pravima. U svakom slučaju presporo, vjerojatno i ne posve adekvatno - rekao bih da ne bi bilo loše da su to Mišljenje "pretočili" i kroz Izmjenu zakona, odnosno da ne bi bilo loše da se te odredbe pojasnilo ovim Izmjenama i dopunama Zakona (od 17.07.06.), a ne da ostane "samo" na, u suštini neobvezujućem Mišljenju MP-a.

A što se tiče donešenih friških Izmjena ZV-a, slažem se s Vama; intencija (vezano za novopropisani sadržaj potvrde tijela uprave, pri uspostavi et. vl.) je, mogli bismo reći OK, ali sigurno nas očekuje puno nejasnoća i problema u praksi - npr. što je sa zgradama izgrađenim prije 1968.; kako će se utvrđivati je li posebni dio nekretnine izgrađen sukladno dozvoli u slučjevima kada se ne može izvršiti uvid u projektnu dokumentaciju (uništena, nestala...), kako će se tretirati manja odstupanja od projekta (odn. građ. dozvole) - valjda se neće stavljati napomena u slučajevima manjih odstupanja/naknadnih zahvata za koje (po sadašnjim propisima) nije potrebno ishoditi građ. dozvolu (ali i tu su se propisi mijenjali tijekom godina pa i to može imati utjecaja) itd. itsl.

Kao što rekoste, vidjet ćemo još kako će sve to funcionirati u praksi...ali lutanja će biti sigurno, kao i različitih postupanja, tumačenja, mišljenja ...

Ali, kao što je netko već napisao, valjda bi nam inače bilo dosadno...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je napisao:

Ponovno se slažem (iako, uz neke ograde)... referenti nisu uvijek najkvalificiraniji, ali bih rekao da quote]

baš me zanima na šta se odnose te ograde?

 

ma ko ste vi da da nešto tako možete reći? umjesto da skinete kapu referentima u zg gruntovnici koji ne samo da imaju puno znanja, nego i pod užasnim pritiskom svoj posao obavljaju savjesno i odgovorno!

no izgleda da je tipično za diplomirane pravike da samo svoju struku uzdižu na pjedestal dok je sve ostalo manje vrijedno

komentirala bi gospodu odvjetnike i a pogotovo njihove nadobudne pripravnike ali svaki komentar je zaista suvišan.

L.P.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zaista mi je žao što ste napisano shvatili kao (generalno) minoriziranje znanja, iskustva i truda referenata.

Naravno da postoje dobri referenti (i oni manje dobri ili "kvalificirani"), a pod time i NE MISLIM nužno na "formalnu" kvalifikaciju. Osim toga, ovdje se govorilo prvenstveno o dugogodišnjem neprimjenjivanju nekih zakonskih odredbi (kao što su neke prijelazne i završne odredbe ZV-a), mislim iz razloga što ljudi koji su zaduženi za provedbu istih (tj. suci, a i referenti, pogotovo oni sada licencirani) nažalost NISU znali kako ih tumačiti, odnosno primijeniti.

Ali ono što je u cijeloj toj priči PROBLEMATIČNIJE jest da se malo tko od sudaca i referenata (koji su ih u krajnjoj liniji dužni primjenjivati), uopće ŽELIO OBAZIRATI na te odredbe.

I tako je to uredno trajalo 8 ili 9 godina...(a kako će se i da li jednoznačno dalje postupati, dopustite da mogu sumnjati).

A ne znam koji bi mogao biti razlog takvim "pojavama" osim pomanjkanje volje i/ili stvarne kvalificiranosti (dakle i ne nužno "formalne") da se s nekim stvarima uhvati u koštac i nađe rješenje. U nekim stvarima je, nažalost, ipak lakše (godinama) zatvarati oči i praviti se da ne postoje. Eto, to ja, u krajnjoj liniji smatram ne UVIJEK dovoljnom kvalificiranošću, s obzirom na posao koji se obavlja.

I na kraju, razumijem "frustracije" referenata kada se iznose (i) generalizirajuće i paušalne ocjene o njihovoj "nekvalificiranosti" i tome slično, ali, nažalost, postoji tu jedna stvar - treba li se i može li se s druge strane razumjeti, mislim, više nego opravdane i stvarne frustracije stranaka (a u krajnjoj liniji i šteta koju trpe) neprimjenom pojedinih odredbi, nejasnoćama i (pre)čestim promjenama u postupanju i tumačenju nekih drugih odredbi (i u slučajevima kada se Zakon i razni pravilnici nisu mijenjali).

Ako baš hoćete, meni tu, OPĆENITO UZEVŠI, ipak ponešto nedostaje STVARNE "kvalificiranosti" za RJEŠAVANJE problema, i to vjerojatno na svim stranama.

A tko snosi veću odgovornost za takvo, ipak ne baš bajno i sjajno stanje - suci, (licencirani) referenti, zakonodavac, MP, u krajnjoj liniji i ne bi trebao biti problem stranaka... ali eto ... mi smo jednostavno (i ne svojom krivnjom) dovedeni u poziciju da budemo frustrirani godinama, pa nam se i dobrano ZAKAŠNJELO Mišljenje MP-a čini gotovo kao mana s neba.

A kada sam napisao da se SLAŽEM s kolegom (uz "neke ograde"), a koje se tiču upravo i (pre)naglašavanja odgovornosti referenata za takvo stanje, mislio sam na bitan dio, a to je, barem po mojem sudu, ocjena da se neke stvari događaju definitivno presporo, da se s druge strane, u pojedinim segmentima (pre)često mijenja postupanje te da da svaka promjena Zakona i pravilnika donosi hrpu problema o kojima se nije željelo unaprijed (previše) razmišljati - tako će i ova friška izmjena i dopuna ZV-a, mogu reći sa 100%-tnom sigurnošću, dovesti do lutanja, različitih tumačenja, naputaka koji će se mijenjati itd. Ali, kao što već rekoh, barem nam neće biti dosadno.

Pozdrav.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija