Jump to content

Sporazumni razvod - da ili ne?


anonimno

Preporučene objave

Suprug ima krizu srednjih godina i "guši" ga brak, žena i dijete (4god.). Sad se želi rastati, poslije deset godina braka. Službu za soc. rad smo prošli, takozvani pokušaj mirenja. Da li pristati na sporazumni razvod braka ili neka me on tuži za razvod. U čemu je razlika za mene, s obzirom na to da ne želim razvod, a mislim da će se on osvijestiti nakon nekog vremena, pa mislim da bih mogla dobti na vremenu... Da li je po našem zakonu moguće da sud razvrgne brak, bez da sam ja suglasna s tim?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nema tu krize srednjih godina, to su bapske priče i gomila gluposti radi opravdanjs.

Taj hoće dići sidro i uskoro naći neku drugu, možda mladju.

Rastani se od njega, jer nije te vrijedan, a vjerojatno ga guše obaveze prema djetetu.

Žao mi je djeteta jer će kroz sve to morati proći, a nije niti krivo ni dužno

Doći će vrijeme kad će mu njegovo dijete reći da ga guši on i odje..... ga samo tako.

Ima Boga vjeruj mi, pokajat će se.

Rastani se traži, uzdržavanje za dijete, a kad se počne gušiti u financijama molit će te ili će plakati po legalisu kao i škvadra iz teme alimentacija.

Savjet : idi linijom manjeg otpora jer će sve što prije završiti, zbog djeteta.

Moje se još nada da će mu se tata vratiti i plače danima za njim, spakirao se i otišao bez objašnjenja.

 

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

brak se uvijek razvede - nema smisla protiviti se . sama tužba je već uvelike dokaz da je braku došao kraj. puno vam je pametnije da se sve dogovorite - i oko uzdržavanja, i oko kontakata s djetetom (to su obavezni sastojci presude!), nego da se povlačite po sudu. i vi i on i dijete ćete najbolje proći ako sve bude gotovo na 1. ročištu i ako se sve dogovorite. u tom vam slučaju niti ne treba odvjetnik, a troškovi su vam svega 200 kn. u razvodu vam redovito troškovi idu popola i ako se radi o spornom razvodu koji ide i po žalbi na viši sud troškovi vam mogu značajno narasti i koštat će vas osim toga sve to puno živaca - tako da ste svi na gubitku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 5 tjedna kasnije...

Nitko nije dao savjet da je bolje napraviti ugovor o podjeli bračne tečevine prije nego što se preda zahtjev za razvod braka!? Nisam li u pravu da je bolje tako, pa se onda poslije razvoda ne moraju tužiti i suditi za podjelu tečevine??? Ovako se sastavi ugovor (najbolje kod odvjetnika), ovjeri kod javnog bilježnika, i imate čistu situaciju... :-o

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Imao sam potpuno istu situaciju, jedino je meni bivša prodavala takve priče! I moje djete ima četri godine, i mi smo bili deset godina zajedno! Na kraju se ispostavilo da ona već jedno vrijeme ima ljubavnika! protivljenje razvodu neće donijeti ništa dobro, samo ćete se više nervirati bez rezultata! Ja sam svim srcem bio protiv pa ništa. Na kraju je razvod prošao prilično mirno, naročito sa njene strane, jer je jedva čekala! Poslije su počeli problemi pa vam zato preporučujem da NIŠTA NE DOGOVARATE PRIVATNO! SVE neka uđe u zapisnik, do detalja, PAZITE NA PRECIZNOST RJEŠENJA I PRESUDA! Kod nas se ne gledaju osjećaji, ljudski dogovori, nema više riječi i obraza, sve se svodi na PAPIRE! Ne morate imati odvjetnika ALI TRAŽITE SAVJETE, bar od nekog ko je to prošao!

Puno sreće, želim Vam da sve to što prije prebolite! Meni je trebalo godinu i pol.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Da draga gospodjo, gospodin Zoki je u potpunom pravu.

Ja sam imala supruga koji me je godinama varao ( 14 god. smo skupaživjeli, a od toga 8 god. u braku i imamo sedmogodišnju kćer), a ja sam praštala pokušavajući spasiti brak zbog djeteta, ali uzalud je to bilo jer nije bilo obostrano. Nakon toliko vremena se ipak spakirao i otišao kod svoje majke ( po 3. put), a ja i dijete smo podstanari. Podigao je zahtjev za rastavu braka i sad se opravdava da sam ja to željela, a ostavlio me je jedva pokretnu ( imala sam longetu i bolesno dijete kod kuće) jer sam pronašla kako diže kredite svojoj ljubavnici i posudjuje čekove bez dogovora samnom.

Moje dijete je samnom, ali mu ne branim susrete s ocem ( pristala sam na sve što je predložio u CZZSR, a to su tri vikenda mjesečno i polovica školskih praznika, i još mu odvezem dijete pred zgradu gdje živi, a još se buni da mu ne dajem dijete kad mu se hoće. Radim 50 km od mjesta stanovanja i puno vremena trošim na putovanje do i sa posla, osjećam da imam premalo vremena za kćer, a on misli da ću mu je dati i izvan dogovorenih termina ( u mojim treminima).

Žalosno je da se tako mora živjeti i razmišljati o nekakvim terminima i kad je tko na redu, jer mislim da ću cijelo vrijeme, dok moje dijete ne krene u samostalni život, morati neke odluke ipak prilagodjavati njemu kako dijete ne bi trpilo, a najsretnija bih bila kada bih pronašla osobu koja bi me cijenila zbog moje unutrašnje ljepote ( jer me većina promatra kao objekt, a ne kao subjekt) i stala uz mene ili me odvela daleko , što dalje od njega.

Budite poprezni na sudu i dobro pazite na što pristajete i što potpisujete jer to će biti ono što je crno na bijelom i čega ćete se morati pridržavati oboje ( hm trebali bi ). Nemojte da ga lišite uzdržavanja za dijete, jer dijete je njegova obaveza i ne gledajte na to kao na mliostinju, jer ne daje on to Vama već svom djetetu. Ne osvećujte mu se što Vas je napustio, i to je poštenije nego da Vas je godinama zavlačio i ishod bi opet bio isti - rastava.

Dijete treba znati da ima oca i otac mora imati obavezu prema djetetu, samo mu na dozvolite da preko djeteta manipulira vama, a Vi ne očajavajte, nemojte se zabiti u kuću i plakati ,već GLAVU GORE SUTRA JE NOVI DAN, treba misliti na budućnost sebe i svog djeteta.Život je prekratak da se troši na nekoga tko to ne zaslužuje.

Netko će već poželjeti s Vama podijeliti dobro i zlo u pravom smislu riječi, osobito ako ste mladi ( pa i starije osobe sebi nadju para).

 

Pozdravljam gospodina Zokija, i nadam se da će uspjet doći do svoje djevojčice, a jako mi je žao kako ste prošli, jer znam što je to iz vlastitog iskustva ( možda se jednom upoznamo, onako neobavezno, voljela bih).

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala i vama na podršci, divno je vidjeti da se neko odriče i žrtvuje za dobrobit djeteta! Ja sam svojoj bivšoj ostavio sve, i trosoban stan i sve stvari, nisam postavio ni jedan jedini zahtjev osim da što češće viđam ćerku, jer smo strašno vezani! Prešao sam preko svega, čak i preko toga što je njen ljubavnik OŽENJEN i ima dvoje djece, to je pitanje njenog morala, na koji sud ne obraća pažnju prilikom odluke kome će dodjeliti djete! Vjerovao sam njenoj riječi, na sudu je tvrdila da će mi dozvoljavati da viđam djete SVAKI VIKEND, a i preko tjedna! Imam ZAPISNIK SA RASPRAVE! A sad viđam djete svakih dva-tri tjedna na par sati, kako se njoj svidi, ČAK NE DOZVOLJAVA DA IZVEDEM DJETE NA SAT VREMENA U ŠETNJU DOK ONA RADI, rađe ostavlja djete kod svoje majke! Ona o tome odlučuje kao da posuđujem stvar od nje, NE ŽELI SHVATITI DA NE MUČI TOLIKO MENE, NEGO DA DJETETU USKRAĆUJE OCA KOJEG DJETE OBOŽAVA! Zbog svoje ljubavne avanture djete je potpuno zapostavila, pa sam podnio zahtjev za skrbništvo, kod CZSS u njenom mjestu, koji i oni razvlače, trbalo im je skoro dva mjeseca da zakažu prvu raspravu! A onda je moja bivša tražila godišnji odmor, time opravdala svoj nedolazak i CZSS je sve to ponovo odgodio! SVE RADI DA ME ODVOJI OD DJETETA A CZSS JOJ JOŠ IDE NA RUKU, kao da se radi o stvari a ne o dječijim osječajima i dobrobiti za djete! ONA NE MANIPULIRA SAMNOM PREKO DJETETA; ONA MANIPULIRA OSJEĆAJIMA SVOG ROĐENOG DJETETA, a ja sam automatski degradiran kao roditelj i zakon je na njenoj strani samo zato jer je majka, mada to što ona radi i kako se ponaša ne zaslužuje taj plemeniti naziv! Ona se razvela zbog oženjenog ljubavnika, zanemaruje djete U VELIKOJ MJERI, a ja se moram boriti sa sistemom, dokazivati da nisam nasilan, lud, pijanac i ne znam šta sve! Svaka moja riječ se važe, to što ona ostavlja djete kod svoje mame DANIMA, po tjedan dana ne dođe po nju, da bi putovala i skrivala se sa ljubavnikom, to je u redu! A MENI NE DOZVOLJAVA DA BAR JA ZA TO VRIJEME BUDEM SA DJETETOM! Pa kako očekuju da neko ko obožava svoje djete, ko je cijenio i voljeo svoju ženu, uopće ostane normalan kad ga još počnu ucjenjivati sa dječijim suzama i patnjom?

Ja živim u Velikoj Gorici, često dosta putujem, pošaljite privatnu poruku preko gumba ispod moje poruke, možda se nađemo jednom na kavi! I ja bih volio porazgovarati sa nekim ko ima slične probleme!

Puno pozdrava i sretne dane vam želim!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Žao mi je što je sistem takav, no na žalost kod nas su još uvijek žene u prednosti kad je u pitanju dodjela djeteta!

Ali situacija se polako mijenja, stoga vam želim sreću u borbi za dijete! Sa CZS treba biti jako uporan i dosadan, te milijun puta ponoviti jedno te isto!

Svaki put kada nešto nije u redu i u skladu s dogovorom i presudom za viđanje djeteta treba to prijaviti, svaka prijava znači korak naprijed ka skrbništvu!

Na žalost u toj borbi ne smijete pokleknuti!

No, očevi polako stvaraju udruge i napreduju u borbi protiv sistema koji automatski dodjeljuju djecu majkama!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ako je istina da u Hrvatskoj u 97% slučajeva, neovisno o dobi djeteta djeca žive s majkama onda se meni čini da ja muško kakav jesam imam kao i svi drugi muški ozbiljnih urođenih nedostataka.

 

"Ne kurvam se i ne drogiram, nikada nećeš dobiti dijete"

 

reče ona ispred zgrade od 100 stanova dok je sin stajao između nas...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo je nevjerojatno. Niti je to mjesto, a ni vrijeme da vi i vasa supruga raspravljate tko ce dobiti dijete, niti je u redu da to slusa vase zajednicko dijete.

 

Ako je majka u redu, prirodno je da da dijete ostane s njom.

 

Osudjujem svkog roditelja koji razori obitelj zbog preljuba. Takvome treba oduzeti skrbnistvo ( bez obzira da li se radi omuskarcu ili ženi ) i još 50% primanja, pa nek onda snosi posljedice zbog neodgovornosti ili bar neka dobro razmisli da li je taj netko drugi vrijedan te zrtve.

Puno toga treba promijeniti i u CZZSR. Tamo trebaju biti pravi bracni savjetnicii psiholizi za obitelj.

Procedura treba vise trajati tamo ( u CZZSR) nego na sudu.Treba pronaci uzrok neslaganja partnera, treba iscijediti roditelje ZA DOBROBIT NJIHOVE DJECE.

Tko je uzrok raspada bracne zajednice neka prepusti dijete ili djecu zajednickom partneru i neka mu doprinosi s 50% primanja uzdrzavanja

Mislim da bi ih vise bilo koji bi ipak dobro razmislilo u odnosu na one koji bi nepromisljeno uletjeli u nevolju.

Losem ocu ne trba povjeriti dijete,a ni losoj majci.

Ako su oboje dobri roditelji, onda neka dijete ostane kod majke, u cemu je tu problem ??'!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Draga gospodjo,

 

to sto vi osudjujete roditelja koji "razori obitelj zbog preljuba" to je vasa osobna stvar. No, skrbnistvo se ne dodjeljuje (ili barem teoretski nebi trebalo) onome tko "ne razori brak preljubom" vec onome tko je sposobniji biti roditelj. Naprosto je nemoguce (statisticki, a i logicno) da je u vise od 90% slucajeva to majka!

Osim toga od 1997 god. u Hrvatskoj se, kao i u ostalim normalnim zemljama s kojima se volimo usporedjivati, ne trazi krivca za raspad bracne zajednice. Pa ako vas muz ostavi i ode s drugom nije samo on kriv vec ste krivi oboje zbog tzv. poremecenih bracnih odnosa. Ruku na srce zar zaista mislite da je u vezi dvoje ljudi moguce da je samo jedan kriv? Za vezu kao i za raspad iste je potrebno dvoje. Pitanje je kakve smo mi to bile da nam je muz zapalio s drugom?

Vec mi je muka od silnih prica svih jadnih, ostavljenih zena tzv zrtava koje su savrsene, a muz im nekim "cudom" ili "hormonalnim poremecajem" ili jednostvano "krizom srednjih godina" otisao s drugom! Dajte molim vas! Naravno ima zena koje zaista i jesu u nezavidnom polozaju i da ima i muskaraca cija su ponasanja za svaku osudu, ali statistika je opet blago nemoguca da ih je bas toliko.

I sama sam zensko bice, ali ponekad me stvarno zna biti sram sto to jesam kada cujem i vidim postupke nekih zena. Osobito su mi "drage" one koje se koriste zenskim pravima, sisterhoodom, sudovima, djetetom i otrcanim frazama feminizma da se osvete svom bivsem koji ju je ostavio zbog druge. Pa tko je on da mene ostavi?! E sad ce patitii, pa nek vidi jel ta "kurva" bila vrijedna toga?

Ljudi se dogovore, a neke zene ponekad stvarno nisu ljudi bas kao i neki muskarci.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vi ste gospodjo ili gospodjice jedna glupaca kakve nema jel u cijeloj svojoj prici nisi niti jednom spomenula djecu koja trpe pri rastavi braka roditelja. Nije opravdano otici s drugom bez razgovora i pokusaja da se spasi brak. Ako nekome nesto ne pase neka se onda prvo rastane a onda nek si trazi drugu osobu, a ne da godinama glumi laznog moralista i lijepo sjedi na dvije stolice i pravi se pametan ne misleci koliko ce povrijediti svoje najdraze, s kojima dijeli. Pa nije moguce da netko nakon dugog vremena ne moze otvoreno razgovarati sa svojim bracnim drugom.Osobno znam nekoliko osoba koji su tako razorili prvi brak zbog preljuba, a onda usli u drugi brak s ljubavnicom i nisu bili nista sretniji, dapace nagomilali su se problemi oko nedostatka novcau budžetu zbog davanja za uzdrzavanje i sl., a neki koji su se rastli zbog ljubavnice jos su malo bili s njom i dobili nogu u guzicu. Pa je li to bilo vrijedno suza njihove djece,onda ako su, nakon toliko žrtve opet dosli na isto. Ha sam jedna od tih koja se udala za takvog covjeka i obecavao je kule i gradove, nema sto nije, a sad je i mene napustio.

To su jednostavno takve osobe i tko jednom prevari svoju zenu, prevarit ce i drugu.Bez brige neki ih imaju paralelno po 3-4 ljubavnica a da one ne znaju jedna za drugu.

Prema tome ako nije valjalo prvi put, sto onda ne valja drugi put? Ili nesto nije u redu s tom osobom kad njoj nitko ne pase ili takva osoba nema razvijen osjecaj za vrijednosti!

Zasto onda placu djeca iz oba braka ?????

Sama sam bila ljubavnica i ne ponosim se time ( bila sam mlada a on iskusan i rece neozenjen), bila u braku isto toliko s njim koliko i prva zena i sad opet on ode s trecom s rijecima SVE SU ZENE ISTE KURVE SAMO SE ZA NEKE ZNA A ZA NEKE NE ZNA.

Savjet : Ne upustajte se u takve stvari i diskusije i zapitajte se da li se to i vama mozda dogadja jer to se moze dogoditi svakom. To nisu stvari koje se drugima dogadju.

Ono sto iza svega ostaje su traume koje ostaju djeci dozivotno, a o tome nitko ne misli, vec svi misle kako bi se maknuli od problema ne rjesivsi ih ili misle da je rastava braka sve rjesila, a nemate pojma koliki se tek onda problemi otvaraju nakon nje.

 

Pozdrav i sretno i ne zelim vam niti da budete ljubavnica a niti prevarena zena jer je biti i jedno i drugo jako tesko, a gospodin lijepo uziva dok mu djeca placu i cekaju da ga zagrle ili odu s njim na tekmu,ili da s njima mozda rijesi zadacu.

On se opusta dok kod kuce njegova zena preuzima njegove obaveze i od dvostruke gomile obaveza postje sve nervozije i nesretnija, pa mu je to izgovor da je brak dosao u krizu.

 

Isto bih ovo napisala i zene preljubnice, jer znam obe strane. Ja sam to naucila iz vlastitog iskustva, a vi bolje naucite iz mog, da vase dijete sutra ne bi imalo psihicke traume kakve mu ne zelite, vjerujte mi DA NE ZELITE TO.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kao prvo nazivati nekoga glupacom na ovakvom mjestu je u krajnju ruku deplasirano, pa ja vas necu nazvati stim imenom.

 

Nadalje, to da nisam spomenula djecu ne stoji jer se upravo o djeci radi, djeci koju neke majke iskoristavaju. Zene koje razmisljaju kako nastetiti i ostetiti bivseg na sve moguce nacine sigurno ne razmisljaju o djeci, cak stovise djecu koriste kao jedno od sredstava da bivseg sto bolje gnjave na sve moguce nacine. Ne znam zasto ste se osjetili prozvani?

Sto se vase zivotne price tice to je vasa osobna stvar i ne bih to komentirala.

Jedino bih rekla da svatko ima pravo otici kada hoce i skim hoce...barem ako se drzimo onoga da je svaki covjek slobodno bice. Jeste li vi prilikom sklapanja braka mislil da dobivate dozivotnu garanciju na taj isti brak ili se salite? No, eto neke zene (i neki muskarci) si uzimaju za pravo da osobu s kojom su u vezi ili braku smatraju svojim privatnim vlasnistvom, a nakon sto im se dogodi da ih doticna osoba ostavi uzimaju si za pravo da im se putem djece osvecuju jer im vise ne mogu biti tamnicari.

 

Hvala vam na vasim dobronamjernim svajetima, ali ja nemam problema sa samopostovanjem i znam kakav je muskarac s kojim djelim djelim svoj zivot (i kakvi su bili oni prije njega) ,sto se za vas nebi moglo reci.

Meni eto nisu svi muskarci isti bas kao ni sve zene. Ljude djelim prema njihovim vrijednostima, a ne prema spolu. Ako me pak jednoga dana taj isti muskarac ostavi (jer sve je moguce) s djetetom ili bez iskreno cu mu pozeljet svu srecu s nekom drugom osobom. Dogovorit cu se oko podjele imovine, alimentacije i vidjanja djeteta s njim, a ne sa sudom i ostalim krasnim institucijama.

 

Inace tema je bila da ocevi nikada tj vrlo rijetko dobivaju skrbnistvo nad djecom...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ako svatko ima pravo otici kad hoce i s kim hoce cemu onda sklapati brak. Pa valjda postoji i ODGOVORNOST?

Za anonimusa koji nema problema sa samopostovanjem : Mozda se sad osjecate tako kako pisete, i da biste sve to ucinili kako kazete.

Medjutim, stvari se jako zakompliciraju kad do toga dodje, tako da ako se s time niste susretali ranije savjetovao bih vam da ne pricate o onome o cemu pojma nemate. Rastava braka je strasan sok, cak veci od gubitka osobe zbog smrti.Traume koje ostaju se dugotrajno provlace kroz zivot i bivsih supruznika, a i njihove zajednicke djece.

O tome treba razmisljati.Ima oceva koji su dobri a i onih koji su losi.Predstavljaju se u javnosti idealni, a zapravo, ako varaju majku tog djeteta i time i svoje dijete, kakva je to osoba koja nema odlučnosti priznati da ima problem, vec na sve nastale probleme stavljaju jos njih.Da li takvoj osobi povjeriti dijete? Isto bih se slozio da se radi i o obratnoj situaciji.Nije problem u rastavi braka vec u tome da takve osobe koje "zapale" kod druge ili kod drugog nemaju snage prekinuti brak ranije, prije nego si nekog drugog nadju. Time izuzetno jako povrijede osobu s kojom zive. Ako niste to prosli onda niti necete znati o cemu vam pricam.

Zamislite sad sebe, imte veliko povjerenje i odjednom negdje slucajno saznate da je vase povjerenje prokockano. Vi biste blistali od srece?

Nebiste mogli vjerovatida se to dogadja u pocetku, a onda bi vas sumnje sve vise ubijale u pojam.

LJudske su emocije jako slozene i lako je pricati o necemu kad se to tebe ne dodiruje, ali kad se nadjes u toj situaciji onda se uradi sasvim nesto sto je svima ostalima potpuno nelogicno, kao sto je i ovo sve vama.

Zbog toga treba ipak paziti kome dijete dodijeliti, jer osobe sklone avanturama nisu odgovorne, a ako im se raspadne bracna zajednica zbog toga, onda su si sami krivi sto ne zive sa svojom djecom.

Na zalost, moralnost osobe, prilikom dodjele djeteta ne igra nikakvu ulogu,pa cesto i majke preljubnice dobiju skrbnistvo nad djecom i jos sprjecavaju susrete djece s ocem, a zbog avantura nemaju vremena dovoljno brinuti se za dijete.No ne mozemo sve tako generalizirati, jer neke se stvari ipak dogadjaju nama, a ne nekome drugom.

Ja sam samohrani otac, na srecu psiholog sam pa znam kako funkcionira ljudska psiha, a i sto je "djecija pamet" i imam iskustva s djecom razvdeenih roditelja, jer sam se njima posvetio i radim svaki dan s takvom djecom.

Nije rjesenje "zapaliti" kod drugog ili kod druge, vec pokusati rjesiti problem kada nastane, jer zbog izbjegavanja rjesavanja problema djeca izuzetno jako pate i to jako dugo vremenski.

No na zalost jako je puno rastava brakova jer valjda svi misle samo na sebe i u takvim stavovima da se moze otici kad se hoce i s kim hoce, radjaju djecu koja su kasnije istraumatizirana.

Takve osobe ne bi trebale imati djecu niti se vezati, jer imati dijete je odgovornost za citav zivot. To je zivo bice kojem treba posvetiti svu paznju, sav zivot da bi od njih kasnije nastali odgovorni ljudi ovg drustva.

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako je sve ovo lijepo sto je napisala osoba puna samopostovanjau postu ispred ovog iznad.

Vi ovdje draga gospodjo pisete sto biste vi ucinili, ja bi ovo i ja bi ono.Sve je bajkovito.Idila nema sto.

Medjutim kad bi vas sustigle suze svog djeteta ili djece zato jer ne zive s tatom ili gdje je tata i zasto ne zivi s vama kao druge tate, vi biste im isto tako ispricali bajku, kako je tata otisao kod druge tete i zivi s njezinom djecom jer mu je tamo ljepse i svi bi tako jako sretno zivjeli do kraja zivota.

Automatski ce dijete kriviti Vas zbog toga, jer ste mu navodno otjerali obozavanog tatu ( djeca cesto idealiziraju svoje roditelje jer su jeko subjektivna) i sad drugo dijete ima njegovog tatu a on nema i vi ste mu jos pozeljeli srecu u tom domu.

Kakav uzor od majke.Vi vec sada u svom postu kazete da biste bili bolji roditelj od njega, kad ste spomenuli dogovor oko alimentacije.

Zasto vi nebiste svoju djecu prepustili ocu ?

Ima dobrih roditelja i majki i oceva a isto tako i losih.

Kako onda niste rekli da biste vi bili prva majka u Hrvatskoj koja bi svoje dijete povjerila ocu.

Vjerojatno iz straha da se otac ponovo ne ozeni divnom osobom za njega ali ta osoba ne mora biti divna i vasem ili vasoj djeci.

Cinjenica je da se ocevi puno prije vezu za drugu osobu nakon rastave ( malo ih se odluci na samacki zivot), dok je puno vise samohranih majki koje su ostale nevezane za drugog covjeka.

Nisam za to da djeca ntrebaju biti predmet preko kojeg ce bivsi supruznici zadavati boli jedan drugome i dijete treba vidjati roditelja s kojim ne zivi.

No vi gospodjo ili gospodjice zivite u bajkama.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Odgovornosot postoji naravno, ona se ocituje u tome da budete roditelj djeci i kada se rastanete s bracnim drugom. Time sto ste se rastali s bracnim drugom niste se rastali i odrekli svog roditeljstva. Da djetetu nece biti bajno i sjajno sto su mu se roditelji rastali, ali zivot nije idealan kako sami kazete. Djetetu treba pomoci prilikom takvog dogadjaja, a ne punoljetnim ostavljenim osobama (one neki si pomazu same ili neka potraze psiholosku pomoc) koje se djecom koriste u svoje sebicne svrhe.

Ako netko vara majku (ili oca) djeteta time definitivno ne vara svoje dijete nego svog partnera...prestanite poistovjecivati zivot majke (ili oca) s zivotom djeteta, to je tek prava nebuloza (a vi kao psiholog biste to trebali znati, barem su mene to naucili na faksu).

Kako to lijepo rece pjesnik:

"Vasa djeca, nisu vasa djeca,

oni su sinovi i kceri zudnje zivota za samim sobom"

 

To da je rastava braka sok vjerujem isto kao i to da se stvari zakompliciraju, pitanje je samo kako i na koji nacin se ljudi nose s tim problemima. Neki krenu putem osvete i zagorcavanja zivota bivsem/bivsoj i vlastitom djetetu, a neki ostanu ljudi...pa svoju bol ne pretoce u niske osjecaje osvete i mrznje.

Da li je netko dobar ili los roditelj svakako ne ovisi o tome da li je varao svoju zenu/muza. Odnos prema partneru NIJE odnos prema djetetu.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Naravno da pisem sto bih ja ucinila, pa i vi pisete sto biste vi ucinili ili sto vec jeste ucinili.

Ne mislim da bih ja bila bolji roditelj od oca (dogovor oko alimentacije se treba postici i u slucaju kada djeca ostanu s ocem takodjer, jer i majke su duzne placati alimentaciju ako dijete ne zivi s njima), ja bih s tim ocem sjela, pa se dogovorila sto je bolje za nase dijete...zbrojala i oduzela sve minuse i pluseve zivota samnom ili s njim te bih nakon toga skupa s ocem donijela odluku oko toga, a za dobrobit djeteta, a ne sebe. Ako bih dosli do zakljucka da je dijetetu iz xy razloga bolje da ostane kod oca, prepustila bih mu skrb naravno. To da li ce se on ponovo ozeniti ili nece je njegova osobna stvar bas kao i moja. Vjerujem da i u takvim kompliciranim situacija djetetu moze biti dobro ako se sve punoljetne osobe ponasaju u skladu s tim da brinu o tom bicu sto nazalost cesto nije slucaj, pa ste tako i vi dosli do zakljucka da ja zivim u bajkama.

Mozda se vama moja stvarnos cini bajkom, a meni vasa horor filmom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Pozdrav skvadri s ovog foruma.Vodim da ste se dali u ozbiljne polemike.Jedino me zanima da li je netko od vas rastavljen i, ako je, s kime zivi vase dijete.

 

Js sam rastavljena i moje dijete zivi samnom.Moram priznati da je sve ovo lijepo sto ste Vi gospodjo napisali i to lijepo zvuci na papiru, ali u praksi to bas i nije tako jednostavno kako se to vama cini.

Kad smo se ja i bivsi rastali, on je to zelio, ja sam potrazila posao i pronasla ga u drugom gradu.Nase dijete je tada islo u 1. razred osnovne skole, i ostavola sam dijete kod njega ( zbrojili i oduzeli sve kako ste mislili ), jer je to bilo tada " najbilje za dijete".

Medjutim, moj se bivsi ubrzo vezao za drugu osobu, koja je u brak dovele svoje dijete iste dobi.

Majcina ljubav prema djetetu je neizmjrljiva, pa je ta majka naravno vise voljela svoje dijete od nasega ( logicno).Bivsi je radio da bi uzdrzavao svoju novu obitelj, ja sam placala alimentaciju i stalno dolazila po dijete da bude kod mene kako smo se dogovorirli.Izgledalo je kao u bajci, ali nije tako bilo. To je bio samo privid.

Maceha mog djeteta, peadgoski radnik pri tome, je krisom zlostavljala nase dijete ( vjesto prikrivala osjecaje netrpeljivosti prema njemu ).

Naka se stvari jednostavno ne mogu izbjeci ili to covijek ne moze protiv sebe, to bi nam mogao objasniti gosp. psiholog,ne znam.

Od jednog veselog, zdravog djeteta, nastalo je jako nervozno dijete koje je pocelo mokriti u krevet, patiti od nesanice i depresije. Uz opterecenje sredine u kojoj je zivjelo razvio se osjecaj manje vrijednosti, da ne kazem kompleks. Ja se jos nisam snasla u novom gradu, jedva sam nasla sobu za prenociti, jer sam iz nase velike kuce izisla samo s toliko stvari da se jednom mogu presvuci ( nisam nista ponijela, jer je suprug sam radio i stalno govorio da me uzdrzavao ), a kad bih dijete dovela k sebi ono nije htjelo ici kuci.u tim očima je vladao panicni strah od odlaska kuci, a suze s riječima i molbama da ju ne ostavljm tamo nikada vise.

Nova supruga mog bivseg je bila cijenjena, na poslu, ukljucena u humanitarne akcije, sve naj, ali ipak.. Zabrinuta za dijete porazgovarala sam sa bivsim o svemu tome, ali njegove su reakcije bile okrivljavanje njegove najdraze zbog moje

" ljubomore" ( pozelila sam mu svu srecu svijet u zivotu s njom).Poceo je biti strog prema djetetu, a ona je znala i lazno optuziti da bude u kazni .On ju je toliko volio da je njoj sve vjerovao, a dijete je moralo to prihvatiti.

Jednom sam odvela dijete kod psihologa, na svoju ruku, da pitam za savjet.Razgovarao je s njom oko sat vremena i rekao da je dijete izuzetno zatvoreno i da nema povjerenjeprema nikome, da bi trebalo vise susreta da se otvori . Jedva sam docekala skolske praznike ( jer je tada kod mene polovicu od toga) i ugovorila susrete.Preko crteza djeteta se vidjelo sto je to dijete prolazilo.Kada sam dobila strucno misljenje tima psihologa podnela sam zahtjev za skrbnistvo nad djetetom i dobila sam ga isto tako tesko kao sto se i ocevi bore ( nije samo otac tak koji moze tesko dobiti dijete).No moje dijete sada zivi samnom,a oca vidja vikendima i to tako sto otac prespava u hotelu naseg grada i provodi vikende s njom, jer se dijete ostro protivi odlasku kod njih.Suprug je i dalje s tom zenom koja mu je zlostavljala dijete i zive u nasoj kuci.

To sam vam htjela reci : djetetova sreca se ne moze zbrajati i oduzimati, te su odluke jako teske.

Nikada ne mozete predvidjeti buducnost, jer ne znate sto ona nosi.Ono za cega se mozete uhvatiti je sadasnjost.Meni je u tom trenutku izgledalo da ce djetetu biti bolje s ocem jer nije mijenjalo mjesto stanovanja, skolu, prijatlje, bit ce mu i materijalno bolje, jer ja sam se tek zaposlila i bila podstanar.No ni danas si necu oprostiti sto sam otisla i ostavila dijete s bivsim.Nemam se namjeru za nikog vezati da i taj netko mozda ne bi mogao prihvatiti moje dijete.

Rastvu je zatrazio suprug jer je kako vi kazete "zapalio" s drugom koja je radila i imala karijeru, a mene je zatvorio u kucu i nije mi dao raditi, jer kao on dovoljno zaradjuje, iako imam zavrsen fakultet.Nije mi rekao sto je poslo krivo osim da mu ja vise nisam zanimljiva i da si trazim posao kako me ne bi morao uzdrzavati kad se rastanemo.

sad divno zivim, imam lijepu placu, uspjela sam i bez njega, a koliko vidim njemu se ukazuje nova avantura,tako da ce i sadasnja supruga izgleda na sud zbogb rastave. Tocno pise u onom postu, tko jednom prevari, opet ce samo je pitanje dana i trenutka, i tocno je da ne zivimo u bajkama, nego izmedju horora i stvarnosti.

A tocno je i to da preljubnik obmanjuje sviju obitelj, dakle laze i svojom bracnom drugu i djeci, ako za svoje izlaske mora lagati da je npr. na poslu, na sluzbenom putu, itd.

Kako nije prevario svoje dijete kad je svoje slobodno vrijeme radije proveo s nekom osobom, a ne sa svojim djetetom, ako ne vec sa svojim bracnim drugom???!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kao sto rekoh: "Vjerujem da i u takvim kompliciranim situacijama djetetu moze biti dobro ako se sve punoljetne osobe ponasaju u skladu s tim da brinu o tom bicu sto nazalost cesto nije slucaj". U vasem slucaju treba primjeniti ovaj dio recenice "nazalost cesto nije slucaj", a punoljetne osobe koje se nisu ponasale u skladu s tim da brinu o djetetu su prema vasoj prici ocito vas bivsi i njegova nova zena. Vi ste eto svjetli primjer osobe-zene koja je brinula (i brine) o djetetu i nastavila sa svojim zivotom.

 

Svaka prica je prica za sebe i tesko je generalizirati stvari, upravo to i govorim. Nisu sve zene iste, ni svi muskarci, ni svi preljubnici i preljubnice, ni sve nove zene i novi muzevi sto se ovdje, a i inace cesto lakomisleno misli. Pa se tako onda daju "pametni" savjeti i osude tipa "Uzmite mu pola place, pa nek vidi jel to bilo vrijedno", "Ona ima ljubavnika i to ozenjenog" (pa sto je to bitno i tkome??!!! djetetu ili onom ostavljenom??) "Ostavio me zbog manje obrazovane zene." (Halooo!!) i sl. Cijelo vrijeme se radi o tome da bivseg/bivsu diskreditiramo u svakom pogledu, roditeljskom, partnerskom, ljudskom na kraju krajeva, a sebe prikazemo kao savrsenu osobu punu vrlina koja je postala zrtva nekog gada/gadure (kojeg/ju si je sama izabrala ne treba zaboravit) ni kriva ni duzna. O djeci je tu nazalost najmanje rijec.

Ne bih se pak slozila da ce tko jednom prevari neminovno prevariti i drugi put, pitanje je motivacije te iste prevare kao i konteksta situacije. A i sto je s onima koji nisu mjesecima ili godinama varali zenu/muza, pa su onda jednoga dana nakon sto su upoznali drugu osobu i prije nego su bukvalno prevarili otisli tj trazili rastavu braka? Smatramo li i njih preljubnicima? Ili sto je s onima koji su se ozenili/udali samo zato sto je netko ostao trudan, a ne iz ljubavi? Ili pak s onima koji su usli u brak iz materijalne koristi? Ljudi se danas zene zbog tisucu razloga, ali ocito ne onih pravih jer inace nebi bilo toliko rastava brakova zar ne?

Svatko je od nas vise ili manje puta u zivotu ostavljao i bio ostavljan to su normalne zivotne situacije. Razliciti ljudi razlicito reagiraju, neki pate utiho neki glasno, neke boli vise neke manje, neki vriste, neki si oduzmu zivot, neki se osvecuju, neki ostanu zrtva do kraja zivota, a neki nakon svega idu dalje i pokusavaju pronaci srecu na nekom drugom mjestu i/ili s nekom drugom osobom.

Kada postoje djeca u takvim sitacijama nerijetko se iskoristavaju za sebicne roditeljske svrhe pod licemjernom izlikom velikog majcinstva ili ocinstva, a ustvari su svima ona najmanje bitna.

Zivot nije savrsen, nitko nije ni rekao da ce biti....

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da li recenica " nazalost cesto nije slucal" znaci da su takve situacije cesce nego rjedje.

Znaci li to da iako se dvije osobe dogovore oko rastave ili razlaza i oko zajednicke djece dok su jos civilizirani, netko treci moze toliko utjecati na jednog od roditelja da se poremeti i taj odnos ( kako je gore gospodja opisala).Prosto da ne povjerujes da je to moguce , a ipak jeste.

 

Ja sam jedan od onih koji je " zapalio" s drugom, ali sad se i tekako kajem, no povratka mi nema, jer moja se bivsa ne zeli pomiriti, a i kaze da ce se uskoro preudati za drugog.

 

Brak kao brak, kad ga sada proanaliziram, i nije bio toliko los ( kako mi se onda cinilo). Nist bolji ni losiji od drugih.No ja sam mislio da je meni najgore ( usli smo u neku krizu koju sam ja pogorsao s tom trecom osobom) i rastali smo se, dijete je ostalo s bivsom. Ne prijeci mi susrete s djetetom, ali vidim, tek sada koliko sam ju povrijedio.Ipak smo mi oboje bili u toj bracnoj krizi, ali ona nije pronasla drugoga u tim problemima.Tada nisam bio svjestan sto joj cinim i koliko ce to nju boljeti, jer kod kuce je bila kriza, akod druge opustajuce.U tom ternutku mi se cinilo da je to, s tom drugom bajka, pa sam postao ovisan o tim trenutcima, a nesvjesno zanemarivao obitelj i nanosio bol koje nisam bio ni svjestan ( to je bilo jace od mene).Rastali smo se sporazumno i poceo sam zivjeti s tonm drugom zenom, cak sam imao osjecaj da sam se zaljubio, no kad su se oci razbistrile, vidio sam sto sam ucinio i da je to nesto sto mi ne odgovara. Napustio sam sada i tu zenu i zelio bih, kad bih mogao, da se vratim svojij obitelji, ali znam da je nemoguce. Bivsa se ne inati, iako je puno propatila zbog razvoda, ali vise me ne voli ( zasluzio sam to ) i sad ce se udati za drugog covjeka, kaze boljeg od mene.

Ja zelim pronaci, i opet imati, nasto slicno sto sam imao s prvom zenom, ali mislim da ce mi to biti jako tesko.Uzimao sam njenu ljubav i odanost zdravo za gotovo, prokockao povjerenje. TOLIKO MI JE SADA ZAO DA SI OPROSTITI NE MOGU, jer izgubio sam sve na svijetu, cinilo se da ne ostavljam nista.

Ono sto mogu reci, jeste da, pri rastavi braka svi trebaju neku strucnu pomoc, i supruznici ,a i djeca.

Ja i bivsa funkcioniramo, kao roditelji, jako dobro, no bojim se da ce njena preudaja puno toga promijeniti i u tom odnosu, jer ona odlazi 400 km daleko, u drugi grad. SAD BUH SVE DAO KAD BI ME PRIMILI NAZAD, jer zaista je jedino vrijedno sto imamo toplona doma svog, sa ili bez kriza ( zivot nije idealan). Treba problem rjesavati kada nastane, a ne okretati mu ledja i nadodavati jos novih problema, s time bih se slozio s gospodinom psihologom. Zaista osjecam da sam izdao svoju obitelj zbog osobe koja mi je samo par momenata ucinila divnim, a sve ostalo s njom u zajednici ( nevjencanoj) je bila gorcina veca od one koju sam imao, no tada to nisam vidio.

I zanima me jos jedno, da li bi netko tko vara suprznika bio spreman njemu oprostiti nevjeru ?

Ja mislim da ne bih to mogao podneti i zato razumijem koliko sam povrijedio ZENU koja me iskreno voljela i podnosila moje nezrele poteze.

Kad bih nasao nacina da joj tu bol nadoknadim bilo kako ucinio bih to.

No sad se bojim da ci morati dugo traziti ono sto sam vec jednom imao, a to znaci da cu vjerojatno imazi veze, pa ce to izgledati : tko jednom prevari, taj ce opet. ( sto zapravo i nije daleko od toga ).

 

Pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Vezano uz DIO recenice ne znam koji dio niste shvatili, mislim da je cijela recenica u napisanom kontekstu prilicno jasna, pa da je ne ponavljam uzalud, procitajte jos jednom.

 

U vasoj se pak tuznoj prici opet radi prvenstveno o vama, vasem kajanju, zaljenju za ucinjenom greskom i zeljom za povratkom. Dogadja se i to. Ne bi trebalo ciniti stvari u zivotu zbog kojih cemo se kasnije kajati, ali to ocito nije lako, a kako rekosmo zivot nije savrsen ni idealan. No bilo kako bilo, dijete je opet na zadnjem mjestu u cijeloj prici, vise vas brine i uzrujava cinjenica sto ce se vasa bivsa ponovo udati i odseliti nego cinjenica da ce se s njom odseliti i vase dijete. I opet se bavimo prvo sobom i bivsim/om, a onda djecom. Pa i to je nekako logicno samo je pitanje koliko smo toga svjesni i koliko smo si u stanju to priznati te koliko je zbog toga djetetu dobro ili lose.

Da, probleme treba rjesavati kada nastanu i ja bih se s tim slozila, ali neke probleme nije moguce rijesiti, neke razlike su nepremostive, neki problemi ne poznaju kompromis i na kraju krajeva ako netko vise ne zeli biti s nekim onda ima pravo i otici koliko god razlozi odlaska bili nama i/ili drustvu opravdani ili ne. Nekada je bolje rastati se (vas slucaj mozda ne spada u tu kategoriju i mozda bi bilo bolje da ste ostali u braku za kojim sada zalite).

Sto se tice strucne pomoci prilikom rastave braka, ona je nekima potrebna, a nekima nije. Bas kao sto je nekim ljudima potreban psiholog, a nekima nije. Razvod braka ipak nije fiziološka bolest za koju je neophodno potraziti pomoc lijecnika ili uzeti tabletu za smanjenje bolova.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da opet smo dosli na pocetak kruga, tj vrtite se u krug.

Pa naravno da ovdje nikog nije briga o osjecajima djece, vec SVI MISLITE SAMO NA SEBE.

Jer da brinete o osjecajima djece, onda ne biste radili to sto radite jedan drugome.Niti bi netko trebao otici kod drugog/druge, jer vezu su si stvorili sami , dvoje odraslih.Dakle, da ponovimo, ona je izabrala njega, a on nju.Ako je njemu bila kriza i njoj je.Zasto svatko onda nije zapalio s nekim drugim kad je to njegovo pravo???

Njegovo/njezino pravo ja prvo pokusati rijesiti nesuglasice,ako zbog nicega drugog onda zbog djece, pa ako nikako nije moguce rijesiti to, onda se razici kao ljudi, a ne varati nekoga godinama. Nije fer prema osobi s kojom zivis i dijelis krov nad glavom da joj pripremas takve emocionalne sokove.Bilo bi postenije razici se ,pa onda se vezati uz nekoga drugog.Tocno je da to nisu fizicke boli koje bi prosle od jedne tablete, to je jos gore, jer tome treba puno vise vremena da pridje,zato ljudi razlicito reagiraju na takvo nesto ( i sami ste napisali kako u gore navednom postu).

Nepremostive razlike se uocavaju vec nakon 1 do dvije godine zajednickog zivota.Takvi se brakovi brzo i raspadaju, ali oni koju traju 10 do 15 godina, sto je s njima.Nemojte mi molim vas pricati da je nakon 15 god. doslo do neslaganja karaktera.

Razlozi su mnogo dublji od toga, a moje je misljenje da se radi o netoleranciji, ne razumijevanju,i na kraju u nedostatku ljubavi.

Moram priznati da ste gospdjo prilično hladni za jednu zensku osobu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bas kao sto si vezu stvore sami tako je sami mogu i prekinuti, razlika je samo sto prilikom stvaranje veze obicno oboje zele isto, a prilikom prekida obicno jedan hoce A, a drugi B. Dakle, ako netko ne zeli biti s nekim ima pravo otici, ovo je slobodna demokratska zemlja. Preselite se na Maltu i tamo ozenite/udajte jer tamo je kao sto znamo razvod braka nepoznata cinjenica (vjerujem da tamo ljudi dva puta razmisle prije nego stupe u instituciju zvanu brak).

Cudno je kako neki ljudi i dalje zele pod svaku cijenu biti s osobom koja im jasno da do znanja da vise ne zeli imati nista s njom; ja se pitam kakvi su to ljudi i koliko to malo moraju cijeniti sami sebe da i nakon toga zele ostati s tom osobom. I nemojte mi reci da je to zbog djece molim vas!

 

Nije pravo prvo pokusati rijesiti nesuglasice nego je to dobra i slobodna volja svakoga, a ako netko to ne zeli ne moze ga nitko na to prisiliti, pa ni bivsi ili sadasnji bracni drug. Otkuda pravo nekome da odredjuje (i presudjuje) kako se treba ponasati neka druga osoba, promjenti mozemo sebe, a ne drugoga.

Da, nije fer varati nekoga godinama iza ledja, slazem se u potpunosti i to govori nesto o osobi koja se tako ponasa. Samo nije mi bas sasvim jasno i pitam se gdje je i sto je radio ovaj drugi koji je bio varan da to godinama nije shvatio. Mislio/la da zivi u savrsenom i sretnom braku?! Cisto sumnjam (ili naivno ,kako ce zasigurno neki od vas reci, zivim u uvjerenju da je to nemoguce, barem u mom zivotu).

Razlozi (oni dublji) raspada braka nakon 10, 15 godina koje ste napisali (netolerancija, nerazumijevanje i nedostatak ljubavi) zasigurno stoje i zasigurno je jasno da ce se zbog svega nabrojanog brak raspasti nakon bilo koliko godina. I?

 

Sto se hladnoce zenske osobe tice, tu smo opet kod jednog od onih krasnih stereotipova o toplini, njeznosti, emocionalnosti i mjacinstvu zena. Jer za jednog je muskarca sasvim razumljivo da moze biti hladan, ali za zenu, zaboga nikako!!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Draga gospodjo,

stvarno je jadno i deplasirano da nemate tri ciste, pa napisati odgovor na zapocetom forumu vec otvorite staru temu i odgovarate «kao» na post na drugom forumu i to od 1.2.2005!. A da ne spominje upotrebu mojih rijeci i fraza. Smijesno.

Stoga taj vas uradak prenosi u cjelosti na forumu na kojem je rasprava i zapoceta.

 

Dakle gospodja je napisala:

"Iskreno mi je zao sto taj covijek tako zivi.No ja sam zena koja tako zivi, isto kao i on.

Kad bih znala kako izici iz svega ovoga normalan ,

ja bih pobjegla glavom bez obzira, ali ne ide to tako lako, na zalost.

Osobama koje zanemaruju obitelj treba bezuvjetno uskratiti djecu prilikom rastave braka, ali na zalost moral i roditeljska sposobnost se ne uzima u obzir prilikom rastave braka, vec se to automatski dodjeljuje majci, sto je i logicno kad se nista drugo ne uzima u obzir, ni kako je doslo do raspada bracne zajednice,moralnost osoba u toj zajednici i kako dijete reagira na svoje roditelje ( i oca i majku).

No za to treba puno vise novca, pa se to ne upraznjava, vec se brak razvede najcesce zbog " nepomirljivih razlika" ili tzv.neslaganja karaktera iza cega se kriju razlicite stvari tipa preljuba, financijskih problema, netolerancije, prkosa itd.

S obzirom da se to ne utvrdjuje i da je ovo slobodna zemlja, demokratska, onda svatko moze raditi sto hoce, otici skim hoce, kad hoce i ne zeljeti se mijenjati, jer se ne zeli ni pokusati korigirati, jer je to njegovo pravo ( zvuci sebicno, ali koga je to briga_- podjednako to rade i muskarci i zene), onda sudovima niti ne ostaje nista drugo nego da dijete automatski dodijeli majci ( ne bavi se tim istrazivanjima, pa nema niti dokaza o tome o kakvoj se osobi radi), iako ona ne mora biti bolji roditelj.

Nisu sve samohrane majke zmije kako ih se cesto proziva ( da bi se neke zene morale javno ogradjivati od njih sto su uopce zene, a hladne su kao led ), kao sto niti svi ocevi ne placaju alimentaciju.

I medju jednima i drugima ima divnih ljudi, ali neka iskompleksirana nekolicina uzrokuje da se o svima jednako misli.

Mislim da bi se za dodjelu djeteta trebalo dobro utvrdit ikome ga povjeriti na skrbnistvo, kakvoj osobi."

Kraj citata.

 

Odogovarati na vase ponovne nebuloze nema nikakvog smisla. Mislim da je svima jasno da ne smatram sve samohrane majke zmijama i slicne gluposti. Vasa frustriranost ocito nema granica, a logicnost vam nije jaca strana.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ha, ha, ha, ha,ha. Bas se lako date izazvati!!!!!!!!!!!

 

Volio bih vas vidjeti, kad Vas je ovaj post toliko natjerao da reagirate na post ove gospodje gore.

Ali ocito je samo jedno, da Vi neprestano kucate po tastaturi, i vjerojatno nista ne radite ili imate dovoljno vremena da polemizirate i citate postove na forumu i jos ih prepisujete.

 

HA, HA, HA, HA,HA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

 

MORAM PRIZNATI DA STE S R C A N I! ! ! ! !

 

Zapitajte se Vi, ledena kraljice, da li je ili nije deplasirano nekome raeci da li mu je logika jaca ili slaba strana, a vidio sam vec da ste nekome rekli da je to deplasirano i sada ste Vi to nekome rekli.

GDJE JE TU LOGIKA??!!!!!!!!!!!

HA, HA, HA!!!!!!!!!!!!!!

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ajme koliko se prasine diglo oko ovog sarkasticnog posta gospodje s drugog foruma.

 

Pa ona je samo srkasticno pogledala na stvarnost i povezala vase postove s ovog foruma.Naravno da opet nitko nije mislio na djecu, u svemu tome.

 

Nitko se nije pitao :

1. " Trebam li ja uciniti zivot podnosljivijim u obitelji, jel ce tako moja djeca biti sretnija, trebam li se malo korigirati ili da mozda " zapalim" sa drugom/drugim jer eto meni je ova kriza teska ?

2. Sto bih ja ucinio kad bi moj partner ucinio meni ovo sto sam ja njemu? Kako bih se ja osjecao?

 

Tocno je da mozemo samo sebe mijenjati, ali ako se zivi u zajednici ljudi se prilagodbom jedan drugome zapravo mijenjaju, ako zele zajednicu.Onda ce o tome razgovarati, a ne uporno prkositi u smislu ti se prilagodi jer se ja ne zelim promijeniti ili ja "zapalim" s drugom/drugim.

 

Cinjenica je da sama pomisao na dijete i kako ce ono sve to proci ( iako zivot nije idealan), moze osjecajnog roditelja natjerati da ucini zivot svome djetetu sto je moguce sretnijim ( kao sto je opisala jedna gospodja za dva vrlo brizna oca). Dakle oni trpe i takvog, loseg partnera, zbog toga jer znaju da bi djeca bez njega još gore prosla, a to je sve zato sto se sudovi kod dodjele djece ne istrazuju tko je bolji roditelj.

I nekim je to slucajevima to majka, a u nekoma otac.

Na temelju nedoststka dokaza sud nema drugog izbora nego dijete dodijeliti majci, jer to je nekako prirodno. Ne postoji nikakvo pravilo kada dijete dodijeliti ocu na skrbnistvo, osim ako se majka, koja moze biti i dobar i los roditelj, na to pristane.

Situaciju ipak treba istraziti, pa donijetei presudu, a to je na zalost nemoguce, jer se takve stvari ne istrazuju, jer nikoga ne zanima tko i zasto nesto radi, a svi se skrivaju iza parole DOBROBIT DJETETA, a nitko nista ne radi, niti drzavne institucije niti ponekad roditelji, u pravom smislu te rijeci.

 

Pozdrav iz Splita!!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

hi hi hi stvarno ste "saljivdjija" nema sta!

 

Ocito je da nisam jedina koja cita postove na forumu jer mogu primjetiti da je forum poprilicno posjecen sto se citanja tice (negdje oko 600 ovoga, a onog drugog i vise), a tipkaju samo neki ukljucujuci i vas. Hi hi hi!

 

Da logika doticnoj gospodji nije jaca strana vidljivo je iz njezinih postova svakome tko ih cita, pa to i nije deplasirano za reci za razliku od toga da nekoga nazoves glupim ili mu kazes da nista ne radi (jer to nije bas neka provjerena i logicka informacija).

I da btw, postove ne prepisujem nego koristim opciju "copy-paste" da ne gubim dragocjeno vrijeme.

 

Ne znam zasto biste me bas voljeli vidjeti, ali ako vas to bude i dalje mucilo i/ili jako zanimalo smislit cemo nesto da vam pomognemo. :)

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kad sam rekla da cemo smisliti nesto da vam pomognemo nisam bas mislila da bi vam trebala pomoci u pronalazenju idealne zene.

Shvatila sam da vas zanima kako izgleda tzv. "hladna zena" kakvom ste me prozvali na ovim prostorima, ali vi bi se sada i upoznavali, pa pili kave valjda, pa sto bi onda i u kino isli ili da slusamo ploce (cd-ove) kod vas doma? :)))))))

Pa nije ovo "Iskrica" vec "Legalis"!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 9 godina kasnije...

Poštovani,

 

prije svega ispičavam se što na poruku odgovaram sada nakon nekoliko god od objave, ali eto sadržaj foruma me se tiče kako profesionalno tako i privatno. I o terminu " Najbolji interes djetea" dalo bi se dosta "razglabati" te je sam pojam prema literaturi nedovoljno pojašnjen i istražen, po nekim autorima. Nisam ničija ni supruga ni majka, ali sam nečije dijete te na ovaj cijeli primjer (rastava, te dodjela djeteta/djece ) skrbniku gledam kroz naučeno, praksu i moje osobno mišljenje. Smatram da bi bilo idealno svaki faktor uzeti za sebe i kao takvog razmotriti. A to je sljedeće; Kakav je taj brak bio po mišljenju bivših supružnika, što ga je po mišljenju istih učinilo "lošim" ili dovelo "u krizu" i tome sl. korišteni termini. Dalje odnos roditelja prema djeci odvojeno i zajedno, te naravno i mišljenje djeteta o roditeljima generalno te i pitanje djeteta da uzrazi vlastitu volju s kim želi živjeti. Po ovom pitanju , što bi i trebalo biti sporno u ovim postovima, gleda se i financijska strana roditelja, okruženje u kojem dijete živi, vrtić , škola, prilagodba djeteta na iste, te (ne) sposobnost da se prilagodi svemu tome ako bi bilo u dr. okruženju...Jako, jako puno je stvari koje bi se ovdje dale navesti i dalje obrazloživati. Valja nadodati da dijete podjednako treba ljubav oba rroditelja bez obzira kakvi su oni ( moralni/ nemoralni, odgovorni/neodgovorni itd.) Naravno da je poželjno da oba roditelja imaju pozitivne karakteristike navedenog, što često nažalost nije slučaj. Ali roditelji su jedni bez obzira kakvi su. I ljubav djeteta prema roditelju nema granica ( što možemo vidjeti na primjeru napuštene djece, koja rastu u domovima, kasnije odrastaju u posvojiteljskoj obitelji, te na kraju ipak traže svoje biloške roditelje, žele znati odakle potječu i često ih upoznaju i izraze želju za daljnjim kontaktom) kao ni ljubav roditelja prema djeci Ja se nadam da sam ovim možda navela nekoga da malo dalje razmisli i ovom svemu. Nemam puno godina, ali imam dosta iskustva što po životnim pričama prijatelja, poznanika, nekih trećih osoba. Ali po meni je bitno da ljudi ostanu ljudi u svemu. O ponašanju bivših supružnika nakon braka i načinu kako se koji od njih nose s razvodom, postoje mnoge studije i statistike. No nažalost praksa nikada neće biti usavršena do te mjere da bilo koji započeti sudski proces bude okončan na način da šteta bude što manja po sve uključene stranke kao i najbezbolnija. Jer nažalost sve stranke se tretiraju samo kao " jedan slučaj više" i nitko se ne obazire na nikoga s empatijpom i željom da se nešto odista promijeni. Nisam za život u nezdravoj okolini ( bilo zlostavljanje roditelja, maltretiranje i tome slično) tako da mislim da neke stvari ako se ne mogu riješiti onda je najbolje da se raskinu. Ai isto tako uvjerenja sam da kada je brak sklopljen sudbeno i pred Bogom, da se isto tako ne može tek tako opovrgnuti iz čega i proizlazi preduvjet rastave da stranke budu uključene u proces razmatranja gdje se gleda da li se te razlike mogu pomiriti ili su pak ne premostive. Svi smo mi ljudi i griješimo i možemo vidjeti i na primjeru gospodina gore kako se sada kaje što je prevario suprugu i raskinuo brak, ali kasno je sada. Neki ljudi dok ne izgube nešto , to ne znaju ni cijeniti. No to je sve život i treba znati nositi križ, svatko svoj. Svima Vama koji se nalazite u nekoj od ovih situacija, želim da se izborite s njima na najbolji mogući način kako po Vas tako i po druge. Ja sam samo htjela ovdje izraziti svoje mišljenje. Nije mi cilj da nikoga vrijeđam, osporavam nečije mišljenje, osuđujem postupke i tome sl. Svima želim sve najbolje i Srdačan pozdrav!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 godina kasnije...

Poštovana, nažalost, ne možete nekoga zadržati u braku ako on u njemu ne želi ostati, brak je po tom svojstvu ugovor kao i svaki drugi i počiva na dobrovoljnosti. No troškovi su posve isti ako Vas on tuži, te sud usvoji njegovu tužbu, odnosno ako od početka postavite sporazumni zahtjev za razvod braka. Niste napisali imate li zajedničke maloljetne djece ili punoljetne djece kojoj je eventualno oduzeta poslovna sposobnost.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija