Oporuka - bez postojanja nužnih nasljednika. Molila bih odgovor.

[amanda25]

Imam pitanje, pa bih vas lijepo zamolila za odgovor.

uglavnom mi je jasno stanje sa oporukama i nužnim nasljednicima, no

što ako nužnih nasljednika osoba koja je umrla nema? tj. nije imao djece, nije imao ženu, roditelji su mu prije njega pokojni, (nema ni braće), jedino se spominje teta (znači od njegovog pokojnog tate sestra, koja je i njega nadživjela), e sad moje pitanje glasi, da li ta njegova teta ima pravo glasa na ostavninskoj raspravi (jer je na ostavinsku i ona pozvana), ako je pokojni iza sebe ostavio oporuku, koja je od suda potvrđena kao pravovaljana, a u njoj svu svoju imovinu ostavlja osobama koje mu jesu u rodbinskoj vezi, ali malo daljnjoj tj. sinu od svog bratića i njegovoj djeci, s kojima je u biti cijeli život bio. (moj tata je zakomplicirao stvar ustvari, on je išao sve to za pokojnog riješavati na matični, pa je tamo spomenuo da pokojni ima još tu neku tetu, pošto ga je pitala na šalteru da li ima nekog od familije živog, pa se onda ta na šalteru u matičnom uhvatila toga ko pijan plota da ona mora navesti tu tetu, zato je ona i bila pozvana na tu ostavinsku. makar je tata rekao da imamo oporuku i da sva imovina po oporuci glasi na njega i njegovu djecu i da se ta teta nigdje ne spominje.) ostavinska rasprava je održana, no ta teta se nije pojavila, pošto je nepokretna, javni bilježnik je rekao da joj je upućen dopis da se očituje da li se slaže s oporukom ili ne. također spominje da ako se ona neće slagati s oporukom da onda bilježnik sve opet vraća na sud, e to mi je malo ne jasno, čemu opet na sud, ako je sa suda sve došlo kod bilježnika, da je oporuka pravovaljana i sve štima, samo sad ta teta komplicira stvar, a ionako nije nužni nasljednik.

teta se očitovala (tj. njena kći se uključila u sve ovo, pošto bi htjela nasljediti, pa se sad bori svim silama, a izgleda da ne kuži da joj mama nije nužni nasljednik u ovoj priči)

da se ne slaže s oporukom i da je uzela i odvjetnika, dostavili su tužbu da će pobijati oporuku i da je sve ponovno vraćeno na sud.

Što sad možemo očekivati, ima li to kakvog utjecaja na daljnju ostavinsku raspravu na kojoj su po oporuci nasljednici imenovani i ima li ona uopće šanse da pobije oporuku, oporuku koja je pravovaljana? Ili nam sada samo oduzima vrijeme?

Znam, malo je komplicirano pitanje, no svejedno bi molila ako je netko bolje upućen da mi odgovori.

Hvala unaprijed!

[G-man]

Kao što ste i sama rekla - teta nije nužni nasljednik i ne može tražiti nužni dio, ali kao zakonski nasljednik ima pravo da pokuša osporiti (pobiti) oporuku.

 

Međutim, to se ne radi u ostavinskom postupku, već u parnici. Do pravomoćnog rješenja parnice - ostavinski postupak je u prekidu.

 

Nažalost, parnica će vam potrajati neko vrijeme, ali ako je oporuka valjana - nema straha. Jedino što će teta napraviti jeste nabiti si troškove postupka.

[amanda25]

Puno Vam hvala na odgovoru G-man!

Tako smo nekako i razmišljali da će samo napraviti sebi troškove,

a nama eto jedino produžiti vrijeme čekanja da se riješi ostavinski postupak, pošto ona podiže tužbu.

no željela sam ipak i potvrdni odgovor od osoba koje ipak više znaju o tome, tako da još jednom hvala Vam!

[Matrix]

Nemoj te se olako prepustati slucaju i voditi cinjenicom"oporuka je valjana i gotova stvar"jer nikad ne znate na sto ce se suprotna strana nakaciti i kakve ce cinjenice s dokazima podastrti pred sud u svrhu utvrdjenja nistavosti oporuke.Znaci,doza opreza mora postojati.

[amanda25]

Nemoj te se olako prepustati slucaju i voditi cinjenicom"oporuka je valjana i gotova stvar"jer nikad ne znate na sto ce se suprotna strana nakaciti i kakve ce cinjenice s dokazima podastrti pred sud u svrhu utvrdjenja nistavosti oporuke.Znaci,doza opreza mora postojati.

 

 

Svjesni smo da bi ona mogla iznjeti lazi pred sudom, jer dokaze u svoju korist nema. no mislim da bi svaki sud takvo nesto mogao prozrijeti i vidjeti da se samo radi o lakomosti od tetine strane i strane njene obitelji.

[čudo]

U svezi iznijetog,negdje pročitah na Legalisu (mislim od Kronične stranke) da na sudu ne pobjeđuje istina već dokazi

[amanda25]

U svezi iznijetog,negdje pročitah na Legalisu (mislim od Kronične stranke) da na sudu ne pobjeđuje istina već dokazi

 

srećom pa im u ovom slučaju nisu na strani ni dokazi, ni istina.

[Matrix]

U svezi iznijetog,negdje pročitah na Legalisu (mislim od Kronične stranke) da na sudu ne pobjeđuje istina već dokazi

 

da bi neistinita cinjenica bila istinita,dovoljna su dva svjedoka,jedan bez dushe,drugi bez glave i sudac koji ce iskazu takvih svjedoka pokloniti vjeru.

[amanda25]

da bi neistinita cinjenica bila istinita,dovoljna su dva svjedoka,jedan bez dushe,drugi bez glave i sudac koji ce iskazu takvih svjedoka pokloniti vjeru.

 

 

Vjerujem da je naše sudstvo ipak iznad takvih stvari, jer po takvom zaključku je onda sudstvo -bez glave- i kao takvo nekompetentno za odlučivanje.

No, ovdje nije slučaj da oni imaju bilo kakve svjedoke, jer nemaju o čemu svjedočiti. Ovdje se samo radi o tome da je oporuka valjana, a oni tvrde da nije. A to je opet na sudu da odluči, nadam se u korist pravde.

Jer čemu onda pravni fakulteti i fakultetski obrazovane osobe, ako ih, kao što ste naveli: jedan čovjek bez duše i jedan bez glave može preveslati.

[KronicnaStranka]

No, no, ne gledati na sve tako loše (to je moj dio posla ovdje

 

Ponekad postoje dokazi "za" i "protiv", pri čemu sudac treba odlučiti koji su jači. Ako su dokazi "protiv" jači ali sudu nisu izneseni, pobijedit će slabiji dokazi "za".

[amanda25]

Da se nadovežem, tetka je umrla prije par dana, znači sad ta tužba koju je ona podigla više ne vrijedi? možemo li sad očekivati da će se postupak ostavinske rasprave dalje nastaviti i riješiti normalno po oporuci?

[G-man]

Formalno - slijedi prekid parničnog postupka, a eventualno daljnje parničenje u rukama je nasljednika tete.

[amanda25]

Formalno - slijedi prekid parničnog postupka, a eventualno daljnje parničenje u rukama je nasljednika tete.

 

Nije mi sad jasno, kakve veze imaju njeni nasljednici sa onim sto ona za zivota nije nasljedila ili dobila?, tj. samo je tuzbu podigla, koja se eto nije ni provela posto je ona umrla.

[G-man]

Pogledajte si čl. 212-218. ZPP-a.

[amanda25]

Ok, hvala!

[Matrix]

kakve veze imaju njeni nasljednici sa onim sto ona za zivota nije nasljedila ili dobila?, tj. samo je tuzbu podigla,.

smrcu osobe ne prestaju njena prava i obveze,vec prelaze na nasljednike,pa tako mogu stupiti u parnicu koju je umrla pokrenula za zivota.

[amanda25]

smrcu osobe ne prestaju njena prava i obveze,vec prelaze na nasljednike,pa tako mogu stupiti u parnicu koju je umrla pokrenula za zivota.

 

Zahvaljujem!

Da, pročitala sam zpp, link koji je g-man ostavio.

znači li to da sad još treba čekati i ostavinsku tete da se vidi tko će biti njeni nasljednici i da li će koji preuzeti tu parnicu ako nasljedi po njoj?

I još nešto:

Isto tako kao što se ona,sada pokojna, "uključila" u nešto u što nije trebala, znači potraživala je od svog pokojnog nećaka, tako sad može i npr. njen drugi živ nećak dići tužbu protiv njenih nasljednika i tražiti njeno?

Pa ćemo sad jedni druge tužiti i vozati se po sudovima

jer ako je mogla teta od nećaka nešto tražiti, onda može po toj logici i (živi) nećak od tete tražiti "svoj dio" i npr. osporavati oporuku ako ju je ostavila iza sebe.

[KronicnaStranka]

Nije mi sad jasno, kakve veze imaju njeni nasljednici sa onim sto ona za zivota nije nasljedila ili dobila?, tj. samo je tuzbu podigla, koja se eto nije ni provela posto je ona umrla.

 

Ovo pitanje ste mogli i ovako formulirati: kakve veze imaju nečiji nasljednici s nasljeđivanjem osobe koju nasljeđuju! Meni se nekako čini da imaju.

 

Nasljeđuje se u trenutku smrti ostavitelja, a to onda nasljeđuju dalje i nasljednici takvog nasljednika. Druga je stvar što ponekad, kao u ovom slučaju, treba puno vremena nakon smrti ostavitelja da se utvrdi tko je (bio) nasljednik i što nasljeđuje (je naslijedio u trenutku smrti ostavitelja).

 

Dakle, tetin nasljednik nasljeđuje sve što je ona ostavila, pa i imovinu koja je ona naslijedila kao zakonski nasljednik od prethodnog ostavitelja u trenutku njegove smrti. Ta imovina može biti 0 ili različita od 0, ovisno o ishodu parnice. Iz toga proizlazi i pravni interes i pravo nasljednika da nastavi parnični postupak koji je pokrenuo ostavitelj.

 

Što se tiče drugog tetinog nećaka, on može zahtijevati tetinu ostavinu ako je njezin zakonski i/ili oporučni nasljednik.

 

Nisam baš pohvatao rodbinske odnose u uvašem opisu, ali ako bi se taj drugi nećak u odnosu na spornu imovinu u takvoj situaciji našao i u ulozi tužitelja i u ulozi tuženika istovremeno, sud bi okončao takav postupak odbacivanjem tužbe u odnosu na imovinu koju je teta potraživala kao zakonski nasljednik iz nećaka, a nastavio u odnosu na ostalu njezinu imovinu. Doduše, prethodno bi vjerojatno trebalo predložiti sudu spajanje postupaka.

[amanda25]

Ovo pitanje ste mogli i ovako formulirati: kakve veze imaju nečiji nasljednici s nasljeđivanjem osobe koju nasljeđuju! Meni se nekako čini da imaju.

 

Ma, meni je bilo samo čudno kako netko može nasljediti od nekoga nešto što za života nije nasljedio, zato sam tako pitanje napisala.

čitala sam negdje, npr. netko je potraživao svoje zaostale plaće od poslodavca tužbom,umro je prije nego se sud završio,pa su takvu tužbu mogli nastaviti njegovi nasljedinci, što je u redu, jer te plaće su već bile njegove za života samo što ih nije dobio.

 

Nisam baš pohvatao rodbinske odnose u uvašem opisu, ali ako bi se taj drugi nećak u odnosu na spornu imovinu u takvoj situaciji našao i u ulozi tužitelja i u ulozi tuženika istovremeno, sud bi okončao takav postupak odbacivanjem tužbe u odnosu na imovinu koju je teta potraživala kao zakonski nasljednik iz nećaka, a nastavio u odnosu na ostalu njezinu imovinu. Doduše, prethodno bi vjerojatno trebalo predložiti sudu spajanje postupaka.

 

 

Da, jasno, zamršene su te rodbinske veze u našem slučaju.

U biti nije tužila ona svog živog nečaka koji je po oporuci nasljedio svog ajmo reći bratića, nego tog pokojnog nećaka tužila, tj. -njegovu oporuku.- što je u krajnju ruku žalosno, tužiti pokojnika, al ljudi smo pa ništa čudno.

 

Uglavnom, zahvaljujem puno na objašnjenju svima vama. vidjet ćemo što bude dalje, bitno je samo to da je oporuka valjana, a sad je na sudu da tako i presudi.

[KronicnaStranka]

Ma, meni je bilo samo čudno kako netko može nasljediti od nekoga nešto što za života nije nasljedio, zato sam tako pitanje napisala.

...

 

U biti nije tužila ona svog živog nečaka koji je po oporuci nasljedio svog ajmo reći bratića, nego tog pokojnog nećaka tužila, tj. -njegovu oporuku.- što je u krajnju ruku žalosno, tužiti pokojnika, al ljudi smo pa ništa čudno.

 

Vaše tvrdnje su, formalnopravno, bez ikakvog temelja.

 

Ne možete tvrditi da pokojna tetka nije ništa naslijedila, jer se upravo o tome odlučuje u parnici koju je pokrenula. Dakle, tek nakon što ta parnica bude pravomoćno završena, moći će se tvrditi da li je nešto naslijedila ili ne. Ovako, to je samo vaš subjektivni stav.

 

Ona, sasvim sigurno, nije tužila pokojnika jer bi takva tužba bila odbačena. Mislim da shvaćam što zapravo želite reći, ali ni to nije točno. Naime, oporuka je pokojnikova volja ako je valjana, a budući da je to sporno, ne možete tvrditi da osporava pokojnikovu volju (tj. "tuži pokojnika"). U biti, ona ne tuži niti živog nećaka kao takvog, nego osporava oporuku tj. osporava da oporuka predstavlja valjanu volju pokojnika.

 

U oba slučaja polazite od pretpostavki da je već odlučeno o spornom pitanju, pa se postupak vodi nakon odluke. Upravo je suprotno - prvo se vodi postupak, pa se onda dobije odgovor (odluka).

 

Ovo sve skupa načelno, neovisno o tome koliko je u konkretnom slučaju tetka (bila) u pravu ili krivu.

[amanda25]

Vaše tvrdnje su, formalnopravno, bez ikakvog temelja.

 

Nisam studirala pravo i ne znam sve pravne zakone, zato sam se

i obratila ovamo, pa je moguće da Vam zato moje tvrdnje zvuče bez temelja.

I naravno, zahvaljujem na svakom objašnjenju.

 

Dakle, tek nakon što ta parnica bude pravomoćno završena, moći će se tvrditi da li je nešto naslijedila ili ne. Ovako, to je samo vaš subjektivni stav.

 

Tako je, tek dok bude parnica završena, onda će se vidjeti da li je nešto nasljedila ili nije. To mi je jasno.

 

ne možete tvrditi da osporava pokojnikovu volju (tj. "tuži pokojnika"). U biti, ona ne tuži niti živog nećaka kao takvog, nego osporava oporuku tj. osporava da oporuka predstavlja valjanu volju pokojnika.

 

Razumijem što hoćete reći.

Da, u biti ona tuži jer predpostavlja da to nije bila njegova volja.

Makar u takvim slučajevima, nama laicima, se to može učiniti kao

da ona tuži pokojnog.

 

Da li imate kakvog saznanja, koliko od prilike traju takvi sudski procesi?

Ne znamo kakve postupke sad po tom pitanju poduzima sud, da li se oporuka šalje na grafološko vještačenje? Da li bi se i mi trebali obratit sudu da npr. priložimo neke njegove spise koje je pisao za života da se usporede s oporukom ili kako to uopće ide kada se vještači oporuka?

Da li sud sam -istražuje- sve što je potrebno?

Ili se mi u ovom slučaju "ne mješamo" u taj sudski proces?

Da li se održavaju ročišta, pozivaju svjedoci? Ako da, da li se samo pozivaju svjedoci od tužitelja ili -pravo glasa imaju i nasljednici po oporuci-

da predlože svoje svjedoke?

Zbilja ne znam kako sve to ide i funkcionira, pa bi Vam bila vrlo zahvalna na odgovorima.

[KronicnaStranka]

Spor zbog oporuke vodi sa kao parnica, dakle ne razlikuje se po formi od rješavanja bilo kakvog drugog spora. Održavaju se ročišta.

 

Sud ništa ne istražuje, iako sudac može zahtijevati da stranke nešto učine ili dostave kakav dokumenat, ili odrediti vještaka po svom nahođenju.

 

Svaka strana treba podnijeti odnosno predložiti dokaze (dokumente, svjedoke itd.) za koje smatra da su bitni za donošenje odluke. U praksi to, naravno, znači, da će svaka strana podnijeti one dokaze koji njoj idu u prilog.

 

To koji će se dokazi izvoditi ovisi o tome što teta navodi kao razlog za osporavanje oporuke. Razlog može biti da oporuku nije sastavio odnosno potpisao ostavitelj, da oporuka nema zakonski propisanu formu, da ostavitelj nije oporuku sastavio svojom slobodnom voljom ili nije bio u stanju shvatiti njezino značenje, ili nešto drugo.

 

Ako je sporan rukopis, angažirat će se vještak za rukopise (grafolog).

 

Budući da niste napisali koje je razloge teta navela pri osporavanju oporuke, ne može se ništa reći o tome koji će dokazi biti potrebni. Teta je u ostavinskom postupku mogla samo općenito navesti da osporava oporuku, ali u tužbi će to morati temeljito obrazložiti.

 

Teško je procijeniti koliko će spor trajati, to ovisi o puno stvari - opterećenosti konkretnog suda, učinkovitosti samog suca, složenosti postupka ... U najboljem slučaju, ako je prvostupanjski sud učinkovit, predmet jednostavan i ako drugostupanjski sud potvrdi presudu po žalbi koju nezadovoljna strana u pravilu podnosi, 2-3 godine bi bile najkraći mogući rok. Parnice nerijetko traju i više od 10 godina, ponekad se na nalaz vještaka čeka i više od godinu dana .....

 

U toku postupka svaka strana snosi svoje troškove, a na kraju ona strana koja izgubi vraća trošak strani koja je dobila.

 

S obzirom na ove činjenice samo pokretanje parnice je u biti ucjenjivanje tužene strane od strane tužitelja, jer se tuženiku onemogućuje slobodno raspolaganje nasljedstvom i nameću mu se troškovi, ali tu nema pomoći. Ako tužitelj tako nešto pokreće samo radi ucjene, na kraju će ipak platiti troškove.

 

Bez obzira na činjenicu koliko je realno da vaša teta uspije u tužbi, s obzirom na vaše neiskustvo u takvim stvarima, obavezno uzmite odvjetnika, ali mu nemojte sve prepustiti da radi sam nego ga pažljivo nadzirite u toku rada i tražite da vas redovito obavještava o svemu i da vam dostavlja kopije svih dokumenata. Ne zaboravite da niko nije više zainteresiran za vaše interese od vas samih, a odvjetnikov interes je prvenstveno zarada (na vama). Nije sve u tome da ste u pravu - postoje postupovna pravila kojih nepoznavanje može skupo koštati, a isto tako i neizlaganje svih potrebnih dokaza, koliko god vi vjerovali da ste u pravu.

 

Ne zaboravite da se na sudu (poštenom, nepristranom i stručnom) ne odlučuje po pravdi, nego po zakonu i na temelju dokaza.

[amanda25]

Zahvaljujem na odgovorima.

 

 

Budući da niste napisali koje je razloge teta navela pri osporavanju oporuke, ne može se ništa reći o tome koji će dokazi biti potrebni.

 

Navela je samo da to nije njegov rukopis. a vlastoručna je oporuka.

 

U toku postupka svaka strana snosi svoje troškove, a na kraju ona strana koja izgubi vraća trošak strani koja je dobila.

 

Sad vas molim da mi ovo još pojasnite.

Ona je podigla tužbu, znači svjesna da ako izgubi plaća troškove suda, tj. sad njeni nasljednici ako će nastaviti sa tužbom.

Znači zaključili smo da je ona tužila: da to nije njegova volja, da nije njegov rukopis. Da nije tužila tog živog nećaka koji je po oporuci nasljednik,

pa mi onda molim vas pojasnite, koja je to onda druga strana ako ona eventualno dobije spor? Tko onda plaća trošak? Zar taj nećak koji je po oporuci nasljednik, makar, kao što navodite u postovima prije, ona ne tuži ni njega.

 

 

Zhavaljujem unaprijed!

[KronicnaStranka]

Napisao sam da ona, "u biti" ne tuži nećaka "kao takvog" u kontekstu odgovora na vašu interpretaciju da ona "tuži pokojnika".

 

Naravno da je nećak tuženik, a spor između njih je u tome što nećak smatra da je oporuka valjana, a ona smatra da nije. Kad sam napisao da ona u biti ne "tuži nećaka", pod tim sam mislio da ona ne tvrdi da je nećak napravio lažnu oporuku (što bi bilo kazneno djelo), ili nešto slično, već samo da oporuka na koju se nećak poziva nije valjana.

 

To su dakle dvije strane u sporu. Uz takve tužbene razloge očito će biti potrebno grafološko vještačenje.

 

Ne bih vas htio plašiti, ali moja osobna iskustva s grafološkim vještačenjima su izuzetno loša, po mojem osobnom mišljenju naši vještaci tome pristupaju više kao osobnoj vještini nego kao (egzaktnoj) znanosti.

 

Usput, uočio sam dva detalja. Prvo, niste napisali o kakvom obliku oporuke se radi. Drugo, napisali ste da je sud utvrdio da je oporuka pravovaljana. Ako je sud utvrdio da je oporuka sporna pa ste upućeni u parnicu, onda sud nikako nije mogao utrditi da je oporuka pravovaljana jer o tome još uopće nije odlučeno.

[amanda25]

Naravno da je nećak tuženik, a spor između njih je u tome što nećak smatra da je oporuka valjana, a ona smatra da nije.

 

Shvaćam sad. Hvala!

 

Ne bih vas htio plašiti, ali moja osobna iskustva s grafološkim vještačenjima su izuzetno loša, po mojem osobnom mišljenju naši vještaci tome pristupaju više kao osobnoj vještini nego kao (egzaktnoj) znanosti.

 

A da li mi možemo napraviti privatno grafološko vještačenje?

Da li takvo vještačenje vrijedi pred sudom?

Ili se može zatražiti vještačenje po drugom vještaku, ako bi se kojim slučajem desilo da vještačenje ne ide nama u korist?

 

Usput, uočio sam dva detalja. Prvo, niste napisali o kakvom obliku oporuke se radi. Drugo, napisali ste da je sud utvrdio da je oporuka pravovaljana. Ako je sud utvrdio da je oporuka sporna pa ste upućeni u parnicu, onda sud nikako nije mogao utrditi da je oporuka pravovaljana jer o tome još uopće nije odlučeno.

 

Radi se o vlastoručno pisanoj oporuci.

Kad sam napisala da je sud utvrdio da je oporuka pravovaljana to sam

zaključila iz sljedećeg razloga:

kad smo javnom bilježniku dostavili oporuku nakon što smo dobili

poziv za ostavinsku, JB nam je rekao da on u tom trenu šalje oporuku na

sud, te da će sa suda doći natrag njemu do datuma održavanja ostavinske,

te nam je još JB naglasio (kada smo mu predali oporuku) citiram JB: ako se sa suda oporuka vrati kao pravovaljana da će je on onda na ostavinskoj pročitati.

I tako je i bilo, te ju je i sam JB proglasio pravovaljanom.

E nakon toga svega, pošto se čekalo očitovanje od tete i ona se s oporukom nije slagala, tada nam je JB rekao da on ponovno šalje oporuku na sud.

To, iskreno ni meni nije baš jasno, ako je oporuka bila na sudu, vratila se sa suda JB, on ju pročitao, proglasio pravovaljanom, da bi sad zbog tužbe opet bila vraćena na sud.

I ponavljam, ja samo pišem ono što nam je JB rekao.

 

Danas smo otišli na sud da bi pitali da li nam mogu reći nešto o tom slučaju, o tužbi koju je podigla _________, te da je sada pokojna.

Dobili smo odgovor da oni uopće nemaju u registru takvu tužbu niti tu osobu, da nije ni zavedena da je podigla ikakvu tužbu pred sudom.

Što sad to treba značiti, da je sud već obustavio sve zbog njene smrti ili?

I opet ponavljam, pišem ono što su nam danas na sudu rekli.

[KronicnaStranka]

Privatno vještačenje sud ne mora prihvatiti.

 

Ako niste zadovoljni nalazom vještaka kojega je odredio sud (po prijedlogu stranke ili svojim odabirom), možete tražiti vještačenje drugog vještaka (što sud može i ne mora odobriti). Ako se vještaci ne mogu usuglasiti, određuje se nadvještačenje.

 

Sud je utvrdio da dokument koji ste podnijeli po svojim formalnim obilježjima doista valjana oporuka. Međutim, time nije utvrdio i da ta oporuka ima učinak, budući da o tome postoji spor između nasljednika.

 

Javni bilježnik nije nadležan postupati u ostavinskim postupcima u kojima postoji spor, a oporuka se pohranjuje na odgovarajuće sigurnije mjesto na sudu. Bilježnik vraća spis sudu, a sud treba donijeti rješenje kojim se jedna strana upućuje u parnicu, te u odrediti rok u kojem ta strana mora obavijestiti ostavinski sud da je podnijela tužbu.

 

Iz vašeg opisa nije vidljivo da je doneseno takvo rješenje. Ako je doneseno, rok je istekao, a tužba nije podnesena, spis će se vratiti na rješavanje javnom bilježniku, a može i sud nastaviti rješavati predmet. U takvom slučaju postupak možete ubrzati tako da podneskom upozorite sud da su stekli uvjeti za nastavak postupka jer tužba nije podnesena. Međutim, u nastavku postupka na tetino će mjesto stupiti njezini potomci, koji mogu osporiti oporuku sada u svoje ime.

[amanda25]

Zahvaljujem na odgovorima, na objašnjenjima i pomoći.

Raspitat ćemo se u vezi tog podnesak sudu za nastavljanje postupka, pa ako uspijemo što ubrzati s time, barem očitovanje njenih nasljednika, da li će nastavljati s tužbom ili ne, jer ovako sad stojimo na mjestu.

[amanda25]

Večer! Moram se nadovezati na razvijanje situacije, da vam kažem što smo još doživjeli.

Ja se iskreno ne mogu prestat smijat odvjetniku druge stane.

Posjetili smo ga da bi ga upitali što on točno poduzima po pitanju te "tužbe",

da bi saznali da oni uopće ne smatraju oporuku kao krivotvorenu, što je i logično, nego da su napravili prigovor da nije dobra -forma oporuke-.

E sad tu ide najbolji dio, kada smo ga upitali kako to misli, da nije dobra forma oporuke,

da je sve jasno sročeno i napisano, spomenuo je dio koji je pazite sad: odvjetnik sebi krivo protumačio ili ga uopće nije shvatio! :tupan:

Pročitamo ponovno sa kopije koju imamo dio koji je on, odvjetnik, krivo shvatio

i objasnimo mu, mi laici, da je on prigovor pisao na temelju svoga, blago rečeno, nerazumjevanja napisanog.

Malo je reći da je potom problijedio i više nije imao niti jedan argumenat da nam

se suprotstavi. Žalosno, ali svo ovo vrijeme nam je oduzeo odvjetnik koji nije sa

razumjevanjem pročitao oporuku. Živo me zanima kako će sada objasniti sudu svoj propust u čitanju i nerazumjevanju oporuke. mislim da je tako nešto vrijedno gubljenja licence.

[KronicnaStranka]

Ako nije podnio tužbu, sudu neće ništa objašnjavati.

[amanda25]

Ako nije podnio tužbu, sudu neće ništa objašnjavati.

 

a nekome će morati objasniti, sve je to na sudu, makar to bio "samo" prigovor na oporuku. sve u svemu, ako ne izgubi licencu, barem će izgubiti ugled

nedopustiv je takav propust jednom odvjetniku. i da nas zavlači, a ispostavilo se

da slučaj temelji na svojem nerazumijevanju pročitanog.

[Matrix]

Nikakve veze to nema sa licencom,istinu za volju glup je potez sto objasnjava neke stvari suprotnoj strani,buduci da se vodi postupak,no misljenja sam da Vam ipak nije rekao neke stvari,glede cega se nezavaravjte tako olako..Ni prvi ni zadnji slucaj da odvjetnik suprotne strane,navuce stranku na tanak led,narocito ako je ista stranka u pobjednicko euforiji,prejudicirajuci ishod postupka,jer treba da znate,ma koliko da ste u pravu,ako napravite odredjene procesne greske,gubite parnicu.

[KronicnaStranka]

U sporu uvijek jedna strana - a to znači i njezin odvjetnik- izgubi. Za to se ne dovodi u pitanje licenca. A ako budete javno olajavali tog odvjetnika, moglo bi vam se desiti da saznate da je jako dobar u tužbama zbog klevete ili nečemu sličnom.

[amanda25]

U sporu uvijek jedna strana - a to znači i njezin odvjetnik- izgubi. Za to se ne dovodi u pitanje licenca. A ako budete javno olajavali tog odvjetnika, moglo bi vam se desiti da saznate da je jako dobar u tužbama zbog klevete ili nečemu sličnom.

 

Joj, ne daj Bože da si mi dozvolimo spuštati se na takvu razinu, olajavanja,

nama je dosta to što je on sam shvatio kakvu je pogrešku napravio. :tupan:

a kad bi se i tako nešto dogodilo, uvijek se možemo pozvati na njegov neutemeljen i s nerazumijevanjem urađen prigovor koji je podnio sudu, tako da svakako gubi.

 

no misljenja sam da Vam ipak nije rekao neke stvari,glede cega se nezavaravjte tako olako

 

jedino što su imali -protiv- se ispostavilo krivo,

ništa drugo ne mogu više napraviti, pogotovo uz takvu grešku odvjetnika.

mislim da mu jedino preostaje posramljeno povuči prigovor sa suda.

ipak se na kraju ispostavi da je prava strana uvijek u pravu i da

se čak i odvjetnik morao spotaknuti da bi se to dokazalo.