Podjela imovine koja nije bila predmet ostavinskog postupka

[kira]

Nakon što je proveden ostavinski postupak na imovini iza pokojnog oca, pa tako i jedne čestice na kojoj je bila sagrađena nekretnina-obiteljska kuća, koja nije bila upisan na oca, jer za njegova života nije bila završena i upisana u zemljišnu knjigu., pa samim tim nije niti bila predmet ostavinskog postupka.Nasljednici pokreću postupak upisa nekretnine,temeljem rješenja o nasljeđivanju spomenute čestice,a koja je podijeljena na sve nasljednike dakle 1/4 i u upravnom postupku je upisuju na sve nasljednike 1/4. Rješenje o upisu postaje pravomoćno.

Nakon dvije godine jedan od ostavitelja diže tužbu i traži da se on upiše na 1/2 nekretnine , tvrdeći da je on s ostaviteljem radio nekretninu.

 

Kakvi su izglede ove tužbe, odnosno koji je sada postupak.

Hvala !

[G-man]

A da taj jedan nije slučajno bračni drug ostavitelja, pa se u principu radi o tužbi usmjerenoj za utvrđivanjem udjela u bračnoj stečevini?

[kira]

A da taj jedan nije slučajno bračni drug ostavitelja, pa se u principu radi o tužbi usmjerenoj za utvrđivanjem udjela u bračnoj stečevini?

 

Ne nije , jedan od nasljednika, u ostalom nije teško zaključiti, sine jedinac, on sada nakon provedenog ostavinskog postupka, pokazuje neke papire,(lokacijska dozvola, pa i podizani krediti), koji su glasili na njega.No kuća nije bila završena, nije bilo ništa upisano niti u katastru niti u gruntovnici,dakle u papirima prije ostavinskog postupka ostalo je samo zemljište na ostavitelju, a kuću smo naknadno upisali kako sam već ranije rekao.

Hvala !

[G-man]

Nepostojanje kuće "na papiru" nije od utjecaja. Ali će se postaviti pitanje zašto to nije iznio tijekom ostavinskog postupka, već je pristao na diobu na jednake dijelove.

[kira]

Nepostojanje kuće "na papiru" nije od utjecaja. Ali će se postaviti pitanje zašto to nije iznio tijekom ostavinskog postupka, već je pristao na diobu na jednake dijelove.

 

Hvala !

 

da u ostavinskom postupku ovo pitanje nije otvorio, valjda je mislio da će to ići nekim drugim postupkom to jest izravnim knjiženjem na njega, jer ostali nasljadnici nisu tu.

 

On u tužbi navodi da mu se pravo prizna dosjelošću (dvadest godina), a i građenjem, no po meni dosjelost ne može ići jer nisu ispunjeni uvjeti., naime, on je živio cijelo vrijeme s roditeljima, majka je još uvijek živa,(on je na jednom katu a majka na drugom,nekretnina nije podijeljena niti etažirana, a zemljište podijeljno 1/4), sva imovina ukljućujući i zemljište bili su na ocu ,otac je preminuo 1995., ostavinski postupak pokrenut, 2006.g,

 

Što se tiće građenja nema nikakv dokaz, osim izmijenjenu lokacijsku dozvolu za tadašnje gradilište , a koja nije nigdje upisna, a sve je to uvjetovala banka kako bi se upisala na zemljište i temeljem kojega bi mu bio odobren kredit.

No po izvršenom ostavinskom rješenju, kako sam ranije reka kuća je upisana, a prije toga proveden je postupak, izdavanja građevne i uporabne dozvole komisijski, a temlejm kojih upravnih akata je izvršen upis.

[Matrix]

Građevina nije bila sastavni dio ostavinske mase,glede čega pravomoćno rješenje o nasljeđivanju na istu neproteže svoje pravne učinke(vezanost pravomoćnim rješenjem).

Nejasno je uopće kako je upravni organ donio svoju odluku pozivajući se na rjesenje o nasljeđivanju,budući da su nasljednici ako već smatraju da se radi o imovini umrlog trebali provesti postupak naknadno pronađene imovine,neovisno o činjenici da li je konkretna imovini knjižna ili izvanknjižna ako među nasljednicima nije sporno da i takva imovina predstavlja imovinu umrlog( vidi odluku Županijskog suda u Rijeci, Gž-2137/03, od 19. XI. 2003.)

Slijedom navedenog se postavlja pitanje da li se upravni organ stavio u ulogu suda pa na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju odlućio i o naknadno pronađenoj imovini.

Glede navedenog sam mišljenja da tužitelj nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju(presuđena stvar),jer se o konkretnoj imovini nije ni raspravljalo,u suprotnom na istu pravnu situaciju vrijedilo bi primjeniti stav

Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev:1519/98, od 16. V. 2001.objavljene u Prilogu javnobiljeznicke komore 4 2013 | stranica 81,gdje izmedju ostalog stoji.

 

 

Sentenca:

""Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici."

Kratki tekst odluke:

“Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je iza pok. P.I. oca tužitelja koji je umro 5. studenog1992. proveden ostavinski postupak u kojem su sudjelovali tužitelj, tužena i pok. P.C., majka stranaka,te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju kao jedina nasljednica proglašena majka tužitelja P.C.

Utvrđeno je da je predmet ostavinskog postupka iza pok. P.I. bila identična imovina koja je predmet tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, te u tom ostavinskom postupku iza pok. P.I., između stranaka nije bilo spora o veličini ostavine, niti je tužitelj osporio oporuku temeljem koje je imovina raspoređena.

S obzirom na ovakva utvrđenja, pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz čl. 231. ZN, jer pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj.

S obzirom da već sam tužitelj u tužbi tvrdi da je osnova njegovog potraživanja sudjelovanje u izgradnji kuće u razdoblju od 1970. do 1982., on je već u ostavinskom postupku iza pok.oca P.I. mogao istaknuti taj prigovor i tražiti izdvajanje sporne imovine temeljem odredbe čl. 37. ZN, što on u tom ostavinskom postupku nije učinio. Budući da to nije učinio, takav zahtjev ne može s uspjehom isticati niti sada, jer odluka ostavinskog suda u postupku iza pok. P.I., u odnosu na parnične stranke, ima značaj presuđene stvari.”

[G-man]

Ja sam shvatio Kiru kao da je i kuća riješena kroz naknadno pronađenu imovinu u ostavinskom postupku. U tom kontekstu je dan moj post.

 

Ako to nije slučaj, slažem se potpuno sa Matrixom.

[kira]

Građevina nije bila sastavni dio ostavinske mase,glede čega pravomoćno rješenje o nasljeđivanju na istu neproteže svoje pravne učinke(vezanost pravomoćnim rješenjem).

Nejasno je uopće kako je upravni organ donio svoju odluku pozivajući se na rjesenje o nasljeđivanju,budući da su nasljednici ako već smatraju da se radi o imovini umrlog trebali provesti postupak naknadno pronađene imovine,neovisno o činjenici da li je konkretna imovini knjižna ili izvanknjižna ako među nasljednicima nije sporno da i takva imovina predstavlja imovinu umrlog( vidi odluku Županijskog suda u Rijeci, Gž-2137/03, od 19. XI. 2003.)

Slijedom navedenog se postavlja pitanje da li se upravni organ stavio u ulogu suda pa na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju odlućio i o naknadno pronađenoj imovini.

Glede navedenog sam mišljenja da tužitelj nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju(presuđena stvar),jer se o konkretnoj imovini nije ni raspravljalo,u suprotnom na istu pravnu situaciju vrijedilo bi primjeniti stav

Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev:1519/98, od 16. V. 2001.objavljene u Prilogu javnobiljeznicke komore 4 2013 | stranica 81,gdje izmedju ostalog stoji.

 

 

Sentenca:

""Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici."

Kratki tekst odluke:

“Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je iza pok. P.I. oca tužitelja koji je umro 5. studenog1992. proveden ostavinski postupak u kojem su sudjelovali tužitelj, tužena i pok. P.C., majka stranaka,te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju kao jedina nasljednica proglašena majka tužitelja P.C.

Utvrđeno je da je predmet ostavinskog postupka iza pok. P.I. bila identična imovina koja je predmet tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, te u tom ostavinskom postupku iza pok. P.I., između stranaka nije bilo spora o veličini ostavine, niti je tužitelj osporio oporuku temeljem koje je imovina raspoređena.

S obzirom na ovakva utvrđenja, pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz čl. 231. ZN, jer pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj.

S obzirom da već sam tužitelj u tužbi tvrdi da je osnova njegovog potraživanja sudjelovanje u izgradnji kuće u razdoblju od 1970. do 1982., on je već u ostavinskom postupku iza pok.oca P.I. mogao istaknuti taj prigovor i tražiti izdvajanje sporne imovine temeljem odredbe čl. 37. ZN, što on u tom ostavinskom postupku nije učinio. Budući da to nije učinio, takav zahtjev ne može s uspjehom isticati niti sada, jer odluka ostavinskog suda u postupku iza pok. P.I., u odnosu na parnične stranke, ima značaj presuđene stvari.”

 

U potpunosti s slažem s Vama i vašim tumačenjem, s tim da naponem da taj nasljednik, tužitelj u tužbi navodi i pravo dosjelosti jer je živio s roditeljima i sada koristi jednu polovinu te nekretnine, s tim da je ostavitelj, preminiu 1995.g, ostavinski postupak proveden 2006.g, a tužitelj je tužbu pokrenuo 2009.g, navodi i građenje jer je imao lokacijsku dozvolu s ocem, no nema dokaza da je i stvarno gradio, a niti je sve ovo bilo zabilježeno niti u katastru niti gruntovnici,izmjena lokacijske dozvole bila je zbog podizanje kredita tužitelja i upisa banke kao založnog prava, dakle sva imovna bila je na umrlom ocu sve do 2006.g.

 

Hvala !

[Matrix]

tužitelj je tužbu pokrenuo 2009.g,

malo je cudno da dosad nije donesena bar prvostepena presuda,ili ste nam to presutili

[kira]

malo je cudno da dosad nije donesena bar prvostepena presuda,ili ste nam to presutili

 

Ne na žalost još uvijek nije, nemam razloga za bilo što prešutiti, tako je (bile su bolesti,odgode, pokušaji nagodbe,obnova postupka i sl),

Molim ako je moguće, za vaše tumčenje pravnog osnova za dosjelost, a kako sam gore naveo, jer on traži pravo vlasništva građenjem i dosjelošću.

 

Hvala !

[Matrix]

Iz onog sto ste dosad opisali,dosjelost mi nema nikakvog smisla,no u slucaju gradjenja je moguce,sto treba i dokazati.

[kira]

Dali je nužno i kojoj fazi postupka, ako nije donijeta presuda po tužbi, sud angažira Vještaka,kako se u biti angažira vještak, i koji je njegov zadatak, dali on ide s liste po redu ili se određuje kako primjerice tužitelj traži po imenu i prezimenu.

Priponjiem da je za gore nazanačeni predmet, održano tek pripremno ročište., na kojem se određuje vještak i to geodetske struke.

Hvala

[Matrix]

Obratite pozornost na post br.13 u temi pod linkom

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/78955-zagra%C4%91eni-pristupni-put

[kira]

Otprilike znam zadaće vještaka za pojedina područja(primjerice:ekonomske,prometne,medicinske ,graditeljske i sl),znam i to da se nalazi mogu prihvatiti i osporavati i da su oni sastavni dio jedne sudske odluke. No mene čudi da sud određuje sudskog vještaka na pripremnom ročištu, i to geodetske struke, dakle ja ne znam što bio on vještačio, jer se radi o objektu koji je upisan u zemljišnu knjigu, u suvlasništvu, a tužitelj u tužbi traži pravo vlasništva u 1/2, građenjem i dosjelošću, nakon provedenog ostavinskog postupaka i on predlaže tog vještaka.

Hvala !

[kira]

Nakon izvjesnog vremena,po gore naznačenom predmetu održano ročište, spomenuti vještak iznio je svoj nalaz,,,.no nije utvrdio da se građevina u kvadraturi to jest izgrađenosti, razlikuje u odnosu na zemljišne knjige,dakle nije utvrdio višak kvadrata to jest preizgrađenosti.

Buduči kao tužena nisam nazočila raspravi, a moj opunomoćenik bio ne pripremljen i u najmanju ruku ne zainteresrina, a što se vidjelo iz pitanja koja je postavljao svjedocima tužitelja, da li se ja sada naknadno mogu pismeno očitovati na iskaz svjedoka i kom roku od dana održanog ročišta.

Hvala !

[Matrix]

da li se ja sada naknadno mogu pismeno očitovati na iskaz svjedoka i kom roku od dana održanog ročišta.

završeno sa svjedocima budući da je vaš odvjetnik-ca postavljao pitanja,glede čega se smatra da ste vi to učinili,no ono što me čudi je da niste predložili vaše saslušanje kao parnične stranke.

[kira]

Dali se na sljedećem ročištu može predložiti da se i ja očitujem ili pak na završnom ročištu,.

dam svoj iskaz,.

Jedan od svjedoka, (u ovom premdtu moja majka), pozvana je na sljedeće ročište da da svoj iskaz to jest da svjedoči, njeno svjedočenje je iznimno važno ako nije i najvažnije, no bolesna je i slabo pokretna, dali se od suda može tražiti da svoj iskaz uz nazočnost sudije da kod kuće ili da se pak svoj iskaz da pismeno.(koji je postupak), Hvala !

[G-man]

Osnovu imate u čl. 242. st. 2. ZPP-a. Samo to treba naglasiti uređujućem sucu čim prije (sutra) da se stigne organizirati. Također, možete bez problema predložiti i saslušanje sebe kao stranke.

[Matrix]

Dali se na sljedećem ročištu može predložiti da se i ja očitujem ili pak na završnom ročištu,.

koliko to ročišta ima,budući da je jedno već bilo.

[kira]

Hvala na uputama, gosp. G-man, slijedim uputu !

[kira]

Molim gosp. G-man, temeljm koje zakonske odredbe, ZPP, ja kao tužena mogu sudjelovati u postupku(nazočiti raspravama,eventualno pitati svjedoke,podnositi podneske,svjedočiti,,.),i pored toga što imam opunomoćenika u odvjetniku.

Hvala !

[Matrix]

ja kao tužena mogu sudjelovati u postupku(nazočiti raspravama,eventualno pitati svjedoke,podnositi podneske,svjedočiti,,.),

stranka ste u postupku,glede čega niste dužni nikom se pravdati i navoditi odredbu ZPP-a koja vas ovlašćuje na poduzimanje parničnih radnji.

Članak 89.

Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika, ali sud može pozvati stranku koja ima punomoćnika da se pred sudom osobno izjasni o činjenicama koje treba utvrditi u parnici.

Stranka koju zastupa punomoćnik može uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog punomoćnika.

[kira]

Kada se na pripremnom ročištu predlažu dokazi-izvidi,pa i svjedoci, da li se ti predloženi dokazi odnosno sjvedoci suprotne strane mogu ospravati, odnosno dali se mora pozorno obrazložti zbog čega se izvjesni svjedok treba povati i na koje okolnosti se može izjanii.

 

Dali tužena , nakon što su pojedini svjedoci na ranijem ročištu dali svoj iskaz iste može osporavati, kada njoj sud dopusti da da svoj iskaz, primjerice na zaključnoj raspravi, ili završetku dokaznog postupaka.

[kira]

Molim G-man i Matrix76

Hvala !

[G-man]

1. Može se osporavati uz obrazloženje zašto, a naravno da se mora obrazložiti svaki dokazni prijedlog.

 

2. Može u svojem iskazu osvrnuti se na netočne navode konkretnog svjedoka i obrazložiti u kojem dijelu.

[kira]

Predali smo zahtjev,(saslušanje svjedoka u vlastitom domu,zdravstveni problemi) u kom roku je sud dužan odgovoriti, uz zahtjev smo priložili liječnički nalaz obiteljskog liječnika.

Hvala !

[G-man]

Propisanog roka nema, ali biti će relativno brzo riješeno (mjesec-dva-tri).

[kira]

Još nema odgovora suda na naš zahtjev da se tužena/svjedok sasluša u vlastitom domu, zahtjev smo predali koncem mjeseca listopada, što nam je sada činiti, redovno ročište je zakazano za 20.02.2016.g,

 

Hvala !

[G-man]

Pokušajte s požurnicom.

[kira]

Molim za G-man, jedna dvojba,..koda jedan bračni drug, u ovom slučaju ostavitelj za života, odluči da jedan dio nekretnine dodijeli na korištenje i posjed budućem nasljedniku, dali je o tome dužan upoznati ili tražiti suglasnost drugog bračnog druga u ovom slučaju supruge,unatoč tome što ona nije bila suvlasnik,(bračna stečevina), Članak 277.Zakona o vlasništvu.

[Matrix]

Neovisno od činjenice što supruga nije bila suvlasnica u smislu režima bračne stečevine,ona je smrću supruga postala jedan od nasljednika kao i ostali,a kako nasljednik kojem je dio nekretnine dat na korištenje, nemože istovremeno na istoj stvari imati pravo vlasništva i biti ovlaštenik prava služnosti,sasvim jasno da je služnost bez pravnog učinka,budući da takvu služnost izvodi iz prava su-vlasništva kao i ostali nasljednici.

[kira]

Unatoč požurnuci, još nema poziva sa suda, a redovno ročište je 20.02.2016.g, što nam je činiti, dali se može još što poduzeti ili sa svjedokom sa "nosilima" na sud, ili će pak sud odlučiti da to ročište zakazano za 20.02.2016.g(cjelokupno) bude u kući svjedoka, budući je ta kuća predmet spora.

[Matrix]

što nam je činiti, dali se može još što poduzeti

dovoljno ste učinili,sud će riješiti po vašem prijedlogu prije zakazanog ročišta.

[kira]

Na žalost sud je odbio zahtjev(dopisom ne rješenjem),s obrazloženjem da se nemože udovoljiti zahtjevu, jer moj opunomoćenik na prethodnom ročištu nije tražio saslušanje svjedoka na ovaj način.

Općenito odgovor vrlo nejasan.

Molim vaše mišljenje, dali poduzimati još nešto ili pak, sa svjedokom "na nosilima na sud".

Hvala !

[Matrix]

nemože udovoljiti zahtjevu, jer moj opunomoćenik na prethodnom ročištu nije tražio saslušanje svjedoka na ovaj način.

nažalost,to je vaš propust....jeste li vi uopće predložili konkretnu osobu za svjedoka,neovisno o prijedlogu kojem nije udovoljeno.

[kira]

Svjedok je predložen i prihvaćen na priprepremnim ročištu, pozvan na prethodno ročište na koje se nije odazvao iz zdravstvenih razloga(već rečeno).

Mi sada tražimo da sud sasluša svjedoka u vlasatitom domu, iz razloga bolest,(priložen liječnički nalaz), I STAROST 84-G.

Hvala !

[Matrix]

nemože udovoljiti zahtjevu, jer moj opunomoćenik na prethodnom ročištu nije tražio saslušanje svjedoka na ovaj način.

Općenito odgovor vrlo nejasan.

pa nebi se moglo reći da je odgovor nejasan.

[kira]

Ova parnica,približava se kraju, molim za jednu nejsnoću !

Budući se radi o zadnjem ročištu kako parnične stranke to jest odvjetnici iznose svoje troškove i dali se oni mogu osporavati.

Naime po onome što naš odvjetnik traži da mu se plati,izgleda mi previše, no neznam kako se u biti oni određuju po svakoj radnji i kako se prezentiraju.

[G-man]

Odvjetnici u svom troškovniku navode sve i svašta (i u 99,999999% slučajeva pretjeruju), ali sud je taj koji će procijeniti one troškove koji su bili nužni i dosuditi ih.

 

Jedino pripazite da svoje troškove ne platite dvaput u slučaju dobivanja parnice, ovisno o tome koji aranžman imate sa svojim odvjetnikom. Naime, ako ste mu plaćali po svakoj radnji u postupku, onda je dosuđeni trošak vaš. Ako niste, onda je dosuđeni trošak odvjetnikov uz napomenu da ćete one troškove koje mu sud ne uvaži kao korisne biti dužna platiti. Zatražite i račun.

 

P.S. I što je na kraju bilo sa svjedokom?

[kira]

Situacija sa našim odvjetnikom je posebna priča, naime nismo precizno ugovorili naše odnose osim što smu mu dali punomoć, i kod preuzimanja predmeta dali akontaciju na priznanicu.

On nam nije tražio plaćanje poslije svake pravne radnje, nego je sada prije okončanja posupka dao informaciju za nas i sud,odnosno troškovnik u kojem prikazuje iznose svojih naknada i troškova.,,mi čekamo račun pa ćemo vidjeti što dalje(svakako Vam javljamo mislim da će biti interesantno).

Dali ćemo mi biti upoznati na završnom ročištu o troškovima,odvjetnika i dali se istim možemo protiviti,(jer je iz opisa i iznosa troškova koje naš odvjetnik prezentira vrlo napuhani,neke radnje nisu vršene a neke nisu bile nužne i sl.) i mi iste našem odvjetniku osporavamo.

Na ovom ročištu(zadnjem) taj svjedok će biti saslušan zajedno sa parničnim strankama.,

Molim dajte nam svoje mišljenje i upute.

Hvala !

[G-man]

Akontacija će se uzeti u obračun, ako dobijete, sud će mu dosuditi troškove koji su bili nužni, a ostale troškove radnji koje je stvarno poduzeo, biti ćete dužni platiti.

[kira]

Po tome ispada da on u troškovima može lupati sve što želi, valjda treba poduzimati radnje koje mu sud i mi naložimo u postupku, isto tako nas je trebao upoznati o budućim troškovima i načinu naplate, a sve ovo iz razloga što su veliki izgledi da će se taj spor izgubiti unatoč svim njegovim radnjama koje je po njigovoj ocjeni poduzimao.

Nekoliko radnji koje je poduzimao odnosno nije a koji su po nama sporni !

-na pripremnom ročištu nije tražio da se obrazloži zašto se izvodi vještačenje po mjerniku,koje nije bilo nužno jer je nekretnina o kojoj se sporimo uredno upisana u zemljišnoj knjizi,i katastru,

-nije tražio da se obrazloži prijedlog za svjedoka suprotne strane, kojem na sljedećem ročištu je postavio jedno suvislo pitanje,

-ako je sud odredio vještaka zašto je on na tom vještačenju bio nužan, vještak je vještačio sam, i podnio nalaz sudu,

-osobno je bez našeg naloga i odobrenja zajedno sa odvjetnikom suprotne strane i bez suda odlazio na spomenutu nekretninu i to fakturira,

-podnosio nepotrebne podneske,

-svaku unformaciju,primjerice zapisnik sa ročišta koju nam je dostavljao uredno je zaračunavao,

-izvadke iz zemljišne knjige koji mu nisu bili nužni jer se u istima ništa nije mijenjalo,

Pripominjemo da smo od odvjetnika u niz pisma(nismo u istom mjestu)tražili postupanja i tražili poduzimanje niza radnji koje su po nama bile nužne, povratne pisane informacije gotovo nismo nikada dobili,uključujući njegove eventualne prijedloge u svezi spora, ili pak upozorenja odnosno očekivanja uključujući i troškove.

Zaključno cijelo vrijeme bili smo u zabludi, koja sada trebamo i platiti,troškovima i izgubljenim sporom.

[G-man]

Gledajte, sve radnje koje odvjetnik poduzima nikada nisu nužne u smislu potrebe vođenja postupka, ali su korisne i čovjek ih ima pravo naplatiti, jer ih je faktički i poduzeo (ne računam tu izmišljanje radnji).

 

Druga je stvar ukoliko se vi s njim niste dogovorili o poduzimanju tih radnji, ali je zato zadaća stranke da vodi računa o ponašanju svog odvjetnika, što kod nas rijetko tko čini. Ljudi misle da angažmanom odvjetnika završava njihova briga. Potpuno pogrešno razmišljanje, što na kraju može uzrokovati velikim troškovima.

 

Ako niste bili zadovoljni svojim odvjetnikom i njegovim radom, trebali ste opozvati punomoć i angažirati nekog drugog, a sad će biti kako bude.

[kira]

Odvjetnik ima obvezu stranku upoznati o svim detaljima postupka o njegovom tijeku,o radnjama koje ima namjeru poduzimati, a poglavito o naknadi i troškovima postupka,te načinu naplate,primjerice, kada se naplata vrši, dali poslije svake radnje ili po okončanju postupka.

Od samog početka postupka, u našem slučaju mi smo od našeg odvjetnika pismeno tražili njegove informacije,(koje on također naplaćuje)predlagali ili pak osporavali i tražili objašnjenja,on se na sve to oglušivo.

Uglavnom nam je slao zapisnike sa ročišta i to je sve.(na koje smo mi reagirali poglavito pripremno ročište i izvođenje dokaza).

Mislim da je sada sasvim uredu,da mu se upravo te stavke osporavaju, u suprotnom znači dali ste mu punomoć, on radi ili neradi što mu je volja,o tome Vas ne izvještava, nego nakon nekoliko godina ispisuje troškovnik,mislim da to apsolutno nije uredu.i u suprotnisti je sa odvjetničkom etikom.

Molim pročitajte ono što sam prethodno napisao a tiče se radnji koje nije bio dužan poduzeti.

p.s.ako je on troškovnik poslao na sud,u kom roku smo mi dužni izvijestiti sud da mi osporavamo taj troškovnik,nama račun još nije poslao.

[G-man]

Ja vas razumijem o čemu pričate, ali odvjetništvo kod nas tako funkcionira. Ne svi, da se razumijemo, ima časnih i poštenih ljudi, ali velik broj funkcionira po principu - što više predmeta, što više radnji, što više novaca, jer to je glavni cilj.

 

Glede troškovnika, vi ga ne možete osporavati trenutno (to je domena suda), moći ćete ga osporavati kada vama izda račun, ako se nećete slagati s istim.

[kira]

Kada kažete da sud određuje visinu naknade troška, šta nebi trebalo sud upoznati s onim što je odvjetnik prikazao ne slažete bar na zadnjem ročištu.

Ovo sve iz razloga što se i suprtna strana rukovodi istim načinom(mislim da su čak bili i u dogovoru) poglavito kod napuhavanja troškova.

Hvala !

[kira]

Poštovani !

 

Moja agonija po ovom predmetu se nastavlja, promijenila sam odvjetnika, još teku(od zadnjeg javljanja dva i još je jedno zakazano,) posuapk teče od 2009.g, vrijednost spora 10.000,00 kn, angažirala sam novog odvjetnika pristupio sudu s argumentima,dokazima i sl. sud traži i pita zašto se na priprmnom ročištu nisu dali dokazi i sl, nastavak je vrlo interesantan, pa u sljedećem.postu,

Hvala !

[kira]

lijepo molim znalce za komentare, nastavak je interesantan,

hvala !

[Matrix]

sud traži i pita zašto se na priprmnom ročištu nisu dali dokazi i sl,

a vaš odgovor na takav upit je bio_____?

[kira]

Cijelo vrijeme postupka to jest od 2009.g,kada se postupak pokrenuo , pa sve do 2015.g, odgađana su pripremna ročišta, budući je tužitelj a kasnije i mi nudili nagodbu, koja kasnije nije uspjela i onda je napokon održano pripremno ročište, s tim da me prethodno odvjetnik nije izvijestio o ne mogućnosti nagodbe,također nije izvijestio sud.

Nakon toga sam krenula u put traženja novog odvjetnika a u međuvrmenu je održano jedno ročište.

Kada sam napokon našla novog odvjetnika, taj je pristupio bio apsolutno drugačiji na način da je na sljedećem ročištu predložio ove dokaze, i niz drugih radnji.,sud je uvažio ove dokaze ali je tražio da se obrazloži iz koga razloga se dokazi nisu do sada dostavili.,

 

Hvala !

[kira]

Moje obrazloženje je,; nerad mog prethodnog odvjetnika, održano pripremno ročište bez da sam obaviještena o datumu održavanja, s tim da je od tužbe do prvog ričšta u nekolko navrata bio pokušaj nagodbe koji nije na kraju nije uspio.

Dali je dovoljno da se na sudu iznesu ove činjenice, dakle;, odvjetnik me nije izvijesto da nagodba nije uspjela i nije mi tražio da priložim dokaze, unatoč tome što sam ih u odgovoru na tužbu naznačila., i sam je sud u nekoliko navrata odgađao pripremna ročišta a sve zbog pokušaja nagodbe.

Hvala !

[kira]

Dali su ove oklnosti s dokazima dostatne da sud uvaži razlog da se do sada nije išlo s dokazima, s tim da su svi ovi dokazi spomenuti u odgovoru na tužbu.

Lijepo molim Vaše komentare i mišljenja.

Hvala !

[Matrix]

Ako su konkretni dokazi navedeni u odgovoru na tužbu,onda je kao takve trebalo i predočiti uz isti podnesak,u suprotnom trebate imati osnovan razlog zbog čega to niste učinili.

[kira]

Na dokaze smo se pozvali u odgovoru na tužbu, ali iste nismo priložili, zapravo smo ih priložili uz ovaj podnesak, pa sud traži da se izjasnimo zašto nisu do sda priloženo., a nisu iz razloga kako sam gore navela.(29.06.14,08).

Hvala Vam na Vašoj pozornosti.

[kira]

Dali bi bilo dovoljno da se za sljedeće ročište podneskom iznesu razlozi zbog kojih dokazi nisu do sada bili predočeni, dali će sud to uvažiti.

 

I još neštov "važno", molim za Vaša tumačenje i mišljenje: dali se sud kod presude mora držati onoga što je u tužbi naznačeno odnosno ono što se tužbom traži, ili u biti presudom promijeniti tužbeni zahtjev, primjerice: na pripremnom ročištu nisu precizirane k.č. po novom premjeru (kod podnošenj tužbe bili su drugi brojevi i sl.)

Hvala !

[Matrix]

dali se sud kod presude mora držati onoga što je u tužbi naznačeno odnosno ono što se tužbom traži,

naravno,odluke donosi u granicama zahtjeva kojeg stranka postavi u postupku(čl.2.ZPP)

[kira]

Molim Matrix, odgovor na prvi dio pitanja, "odgovor u pisanom podnesku,razlozi zbog kojih dokazi nisu bili predočeni"

Hvala lijapa

[Matrix]

Dali bi bilo dovoljno da se za sljedeće ročište podneskom iznesu razlozi zbog kojih dokazi nisu do sada bili predočeni,

to je jedino što možete učiniti po tom pitanju

dali će sud to uvažiti.

to vam niko nemože sa sigurnošću reći.

[kira]

Tužba na pripremnom ročištu nije uređena, primjerice:, tužba je označena krivim brojevima čestica, u međuvremenu se vršio novi premjer,(označeni novi brojevi čestica) tužba je trebala glasiti na sve suvlasnike, a ne samo na jednom(u međuvremenu su suvlasnici koji su bili tuženi ,darivali svoj dio),

Dakle tužitelj je trebao urediti(izmijeniti) tužbu na gore naznačene okolnosti.

 

Dali su ovo procesni propusti tužitelja na koje sud nije dužan paziti.

[Matrix]

Dakle tužitelj je trebao urediti(izmijeniti) tužbu

trebao,no to je njegovo pravo ali ne i obveza

Dali su ovo procesni propusti tužitelja na koje sud nije dužan paziti.

sudac nije odvjetnik,glede čega neće voditi računa o propustima parničnih stranki i savjetovati ih koje parnične radnje poduzimati.

[kira]

Sudac mora donijeti presudu koja mora biti provediva,(uknjižba vlasništva na traženim k.č."naznačenim u tužbi") a pri tome držati se tužbe i tužbenog zahtjeva,"petit tužbe" dakle ne može u presudi nešto priznati što u tužbi nije traženo odnosno precizirano,

a gleda se uređena tužba na pripremnom ročištu.

Ja tako razumijem, molim Vaše mišljenje.

[Matrix]

Sudac mora donijeti presudu koja mora biti provediva,(uknjižba vlasništva na traženim k.č."naznačenim u tužbi")

hm,a može li npr donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev kao neutemeljen.

[kira]

Kad se sve zbroji i oduzme, tobi svakako trebalo tako i biti, jer je u predmetu koji se vodi od 2009., "džumbus",

-odgađana pripremna ročišta,(sud bio donio odluku zbog neopravdanog izostanka tužitelja), obnovljen postupak bez čvrstih razloga,

-ne uređena tužba,(k.č. broj, tuženi, i sl)

-tužba prvo na tri suvlasnika a kasnije na jednog(u međuvremenu suvlasnici darivali svoj dio), a u tužbi se traži da i prethodni suvlasnici "trpe uknjižbu po presudi",

-tužitelj se nije žalio na rješenje o nasljeđivanju, nakon provedenog ostavinskog postupka na kojem je bio prisutan, a tužba je za nekretninu koja je nasljeđem raspoređena,(vidi gornje postove),

-k.č. mijenjale brojeve(novi premjer), nije tužba izminjena,

-traži se dosjelost koja je prekinuta, sada u zastari,

 

Dakle, po meni ima osnova, !

[G-man]

Sud po upozorenju i traženju preciziranja/usklađivanja tužbenog zahtjeva, u slučaju da se tome ne udovolji, ne smije ponovno tražiti isto već će odbiti tužbeni zahtjev. U protivnom se svrstava na jednu stranu, što ne smije.

[kira]

Hvala G-man,..kako sud uvažava,cijeni, to ako je primjerice,:jedna od tuženih, tijekom postupka, "prešla u svjedoka", na zadnjem ročištu, izjavljuje sasvam nešto drugo u odnosu na ono što je ranije kao tužena izjavljivala: primjerice,prihvatila se nasljednog dijela,i svoj dio darivala,i protivila se tužbi, da bi dakle na zadnjem ročištu izjavljivala da to sve što je prethodno radila radila u "neznanju", ima 56.g,

[kira]

To je ono što smo ranije komentirali, dali se radi i Kaznenom djelu lažnog svjedočenja.,

molim vaše komentare, na prethodno.

Hvala !