Ovrha na plaći, prijedlog iz čl. 201. OZ

[brainformat]

Pozdrav svima!

Imam jedno pitanje - ovrhovoditelj sam na plaći ovršenika. Poslodavac ne plijeni po rješenju, pa bi trebalo predložiti sudu da donese rješenje kojim se nalaže poslodavcu da isplati sve do sada propuštene obroke (čl. 201. Ovršnog zakona). Po takvom (pravomoćnom) rješenju bi se onda mogla predložiti ovrha direktno protiv poslodavca.

Problem mi je u tome što ja ne znam kolika je plaća mog ovršenika, pa ne mogu tražiti da se donese rješenje kojim se nalaže točno određeni iznos. A ako mi rješenje ne glasi na isplatu točno određenog iznosa, kako ću ga ovršiti?

Da li je imao tko kakvih iskustava s time?

 

Unaprijed hvala!

[bovu]

ovršenik prima plaću na račun u banci.

ako je odluka suda donešena nakon listopada 2012. ovjeri prvostupanjsku presudu žigom pravomoćnosti i ovršnosti (u sudu koji je donio odluku).

fini podnesi zahtjev za izravnu naplatu. blokiraju mu račun.

[brainformat]

ma nije to poanta. poanta je da dobijem rješenje kojem se poslodavcu nalaže da isplati obroke koje je trebao platiti sukladno postojećem rješenju o ovrsi (ne iz plaće radnika/ovršenika, nego iz svojih sredstava), pa da po pravomoćnosti mogu ovršiti direktno poslodavca (na poslodavčevoj imovini, a ne radnikovoj)...

Kažem, problem mi je u tome što ne znam koliki su mi ti "obroci", kako stoji u čl. 201. OZ-a, a ne znam niti kako bih to mogao saznati.

[fakincina]

Vi želite ovršiti ovršenikova dužnika tj. poduzeće gdje on radi. Za to na temelju ovršne isprave koju posjedujete morate podnesti zahtjev sudu za izdavanje takvog rješenje. Uostalom to Vam sve stoji u članku 201. OZ-a koji ste naveli.

[brainformat]

Jasna stvar. I kada to rješenje postane pravomoćno, mogu ovršiti ovršenikova dužnika. Međutim, da bi to rješenje (nakon pravomoćnosti i ovršnosti) bilo podobno za ovrhu novčane tražbine, mora glasiti na točno određeni novčani iznos.

Čl. 201. kaže da se može ovršenikovom dužniku naložiti da isplati sve obroke koje je od dostave rješenja o ovrsi do podnošenja tog prijedloga (iz čl. 201.) bio dužan ustegnuti od ovršenikove plaće i isplatiti ovrhovoditelju. Problem je u tome što ja ne znam visinu tog obroka. Da ja znam da je poslodavac primio rješenje prije pet mjeseci i da je (s obzirom na visinu plaće) morao ustezati primjerice 500,00 kn, mogao bih predložiti da se mu se naloži isplata 2.500,00 kn, s kamatom za svaki mjesec, ali ja ne znam da li je to 500,00 kn ili koliko. Ne znam niti da li je izostanak ustezanja rezultat neke ranije ovrhe na plaći ovršenika (u kojem bi slučaju taj moj prijedlog bio odbijen kao neosnovan). A sve zato što se poslodavac ovršenika (ovršenikov dužnik) niti na ponovljeni poziv suda nije očitovao o tome zašto ne usteže i koliko je bio dužan ustezati. To je moj problem.

Dok ovako tipkam, pada mi na pamet jedino da predložim sucu da kazni ovršenikovog dužnika i da ga kažnjava dok god ne dostavi tražene podatke. Premda, to je po meni sudac trebao napraviti i bez mog prijedloga - to je kazna zbog opstruiranja postupka, a ne kazna kao sredstvo ovrhe (kao na npr. kod ovrhe radi vraćanja na radno mjesto).

U svakom slučaju, probati ću prvo tako.

[fakincina]

Jasna stvar. I kada to rješenje postane pravomoćno, mogu ovršiti ovršenikova dužnika. Međutim, da bi to rješenje (nakon pravomoćnosti i ovršnosti) bilo podobno za ovrhu novčane tražbine, mora glasiti na točno određeni novčani iznos.

Čl. 201. kaže da se može ovršenikovom dužniku naložiti da isplati sve obroke koje je od dostave rješenja o ovrsi do podnošenja tog prijedloga (iz čl. 201.) bio dužan ustegnuti od ovršenikove plaće i isplatiti ovrhovoditelju. Problem je u tome što ja ne znam visinu tog obroka. Da ja znam da je poslodavac primio rješenje prije pet mjeseci i da je (s obzirom na visinu plaće) morao ustezati primjerice 500,00 kn, mogao bih predložiti da se mu se naloži isplata 2.500,00 kn, s kamatom za svaki mjesec, ali ja ne znam da li je to 500,00 kn ili koliko. Ne znam niti da li je izostanak ustezanja rezultat neke ranije ovrhe na plaći ovršenika (u kojem bi slučaju taj moj prijedlog bio odbijen kao neosnovan). A sve zato što se poslodavac ovršenika (ovršenikov dužnik) niti na ponovljeni poziv suda nije očitovao o tome zašto ne usteže i koliko je bio dužan ustezati. To je moj problem.

Dok ovako tipkam, pada mi na pamet jedino da predložim sucu da kazni ovršenikovog dužnika i da ga kažnjava dok god ne dostavi tražene podatke. Premda, to je po meni sudac trebao napraviti i bez mog prijedloga - to je kazna zbog opstruiranja postupka, a ne kazna kao sredstvo ovrhe (kao na npr. kod ovrhe radi vraćanja na radno mjesto).

U svakom slučaju, probati ću prvo tako.

 

U svakom slučaju poslodavac (ovršenikov dužnik) Vašeg ovršenika ne postupa po pravomočnom ovršnom rješenju, a to mu je obaveza. Jedino Vam preostaje da sud donese odluku o kažnjavanju poslodavca zbog neizvršavanja svoje obaveze i da dostavi tražene podatke. Isto kao kada sud pozove ovršenika da sudu dostavi prokazni posutpak,a on to ne učini prijeti mu se novčanom kaznom dok kod to ne učini.

[brainformat]

Da, to bi bilo to.

Puno hvala!

[Ina83]

Mogao bi ići novi ovršni prijedlog protiv poslodavca na temelju ranije izdanog rješenja.

Dakle, to ranije izdano rješenje Vam je osnova i navodite u prijedlogu da je dana tog i tog izdano rješenje kojim je određena ovrha na plaći ovršenika a koja je dostavljena poslodavcu dana tog i tog (provjerite u sudu), te da poslodavac nije postupio po predmetnom rješenju. Dalje u rješenju tražite da sud naloži poslodavcu da vam isplati tražbinu u iznosu koji je određen u prijašnjem rješenju o ovrsi (dakle nema potrebe navoditi nikakve obroke već tražite isplatu jednaku kako je navedeno u prijašnjem rješenju o ovrsi + troškovi koje Vam je sud dosudio tim prijašnjim rješenjem).

Sud će izdati novo rješenje prema poslodavcu i vi ćete se moći naplatiti od poslodavca.

Nadam se da ste shvatili što sam željela reći.

[brainformat]

Mislim da to nikako ne bi moglo. Naime, ja ne bi od poslodavca potraživao ono što meni duguje ovršenik, nego ono što je poslodavac trebao isplatiti po tom rješenju, a nije. I ne bi mogao tražiti na temelju postojećeg rješenja o ovrsi protiv radnika, nego samo na temelju tog rješenja iz čl. 201. (koje je kondemnatorno, a ne ovršno, dakle glasilo bi "nalaže se tom i tom poslodavcu da isplati ... kn.." a ne "određuje se ovrha na .... tog i tog poslodavca..."). Tek poslije pravomoćnosti i ovršnosti takvog rješenja i na temelju njega bi mogao predložiti ovrhu protiv poslodavca.

 

U svakom slučaju, mislim da imam problem. Naime, zakon ne predviđa izričito kaznu za poslodavca koji ne postupi sukladno rješenju o ovrsi. A bez izričite odredbe o kazni - nema kazne. Mislim da je to jednostavno propust zakonodavca, kojega ni ja kao stranka, ni sud ne možemo "premostiti".

Mogu probati, ali mislim da će me odbiti.

 

Ono što mi dalje pada na pamet je da tražim od porezne podatak o tome kolika mu je neto plaća (temeljem čl. 14. Zakona o odvjetništvu), od hzmo-a da li je još uvijek zaposlen tamo (ili ako nije, do kada je bio), pa da na osnovu toga izračunam koliki je svaki obrok i koliko obroka mi duguje.

 

Međutim, takav pristup ima dvije mane:

1) ne znam da li se njemu već ovršuje što od ranije (na plaći) i ne znam gdje to provjeriti (osim kod poslodavca, koji ionako ne odgovara na poziv suda). Ako mu se već ovršuje dopušteni dio, odbit će me.

2) ne znam od kada da obračunavam kamate. Naime, kamata bi mu tekla od dana nakon dana kad je trebao zaplijeniti, a to je dan kada je ovršeniku dospjela svaka plaća. Pošto nemam ugovor o radu ne znam na koji dan su ugovorili isplatu plaće. Za pretpostaviti je da su ju stavili do 15. u mjesecu, ali ajd' ga znaj.

 

Koliko problema oko jednog naoko sasvim logičnog člančića...

[fakincina]

A zašto niste išli sa izravnom naplatom preko FINE tj. s računa ovršenika i takvih problema ne bi bilo?

A možda i poslodavac ovršenika postupa ispravno jer možda ovršenik več ima na naplati koju ovrhu preko računa (oslodavac isplaćuje 1/3 na račun, a ostatak na zaštiečeni račun) te je Vašu ovrhu stavio u redoslijed naplate.

[brainformat]

Stara ovrha. Još fine nije bilo. Napravio sam juče promjenu predmeta i sredstava a novčana, ali bi volio vidjeti kako bi se moglo ovršiti poslodavca. Zapravo više iz akademskih razloga. A bit će i koja radnja

[fakincina]

Pretpostavimo da ovršenik ima od prije neke ovrhe koje su u redoslijedu naplate prije Vaše tada poslodavac postupa ispravno. Vaša ovrha je u čekanju redoslijeda naplate i nemate osnove ovršiti ovršenikova dužnika tj. poslodavca. Iako je malo čudno da se poslodavac na pozive suda se nije očitovao na na na način "ovrha je stavljena u redoslijed i čeka naplatu".

Promjena sredstva ovrhe je jedino moguće rješenje i dobro ste postupili.

[Ina83]

Ja sam takav problem riješila na način kako sam Vam opisala.

Poslodavac se oglušio na rješenje suda, nije obavijestio postoji li već isplata po nekom prijašnjem rješenju niti je uplaćivao obroke, dakle nije uopće reagirao.

Sud mi je izdao novo rješenje na poslodavca i ovrhom protiv poslodavca stranka se naplatila.

Vama onda jedino preostaje promjena predmeta/sredstva ovrhe.

[fakincina]

Pa upravo je gospodin i napravio promjenu sredstva ovrhe.

[brainformat]

Ma nisam ja nikakv gospodin.

Ugl. čuo sam za jedno takvo rješenje u kojem se ovršuje poslodavca za cijeli iznos prvotne ovrhe. Po meni je to nezakonito. Ali ima i "fantastičnijih" sudskih odluka. Pogotovo u ovrsi....

[Anainlaw]

Mislim da to nikako ne bi moglo. Naime, ja ne bi od poslodavca potraživao ono što meni duguje ovršenik, nego ono što je poslodavac trebao isplatiti po tom rješenju, a nije. I ne bi mogao tražiti na temelju postojećeg rješenja o ovrsi protiv radnika, nego samo na temelju tog rješenja iz čl. 201. (koje je kondemnatorno, a ne ovršno, dakle glasilo bi "nalaže se tom i tom poslodavcu da isplati ... kn.." a ne "određuje se ovrha na .... tog i tog poslodavca..."). Tek poslije pravomoćnosti i ovršnosti takvog rješenja i na temelju njega bi mogao predložiti ovrhu protiv poslodavca.

 

U svakom slučaju, mislim da imam problem. Naime, zakon ne predviđa izričito kaznu za poslodavca koji ne postupi sukladno rješenju o ovrsi. A bez izričite odredbe o kazni - nema kazne. Mislim da je to jednostavno propust zakonodavca, kojega ni ja kao stranka, ni sud ne možemo "premostiti".

Mogu probati, ali mislim da će me odbiti.

 

Ono što mi dalje pada na pamet je da tražim od porezne podatak o tome kolika mu je neto plaća (temeljem čl. 14. Zakona o odvjetništvu), od hzmo-a da li je još uvijek zaposlen tamo (ili ako nije, do kada je bio), pa da na osnovu toga izračunam koliki je svaki obrok i koliko obroka mi duguje.

 

Međutim, takav pristup ima dvije mane:

1) ne znam da li se njemu već ovršuje što od ranije (na plaći) i ne znam gdje to provjeriti (osim kod poslodavca, koji ionako ne odgovara na poziv suda). Ako mu se već ovršuje dopušteni dio, odbit će me.

2) ne znam od kada da obračunavam kamate. Naime, kamata bi mu tekla od dana nakon dana kad je trebao zaplijeniti, a to je dan kada je ovršeniku dospjela svaka plaća. Pošto nemam ugovor o radu ne znam na koji dan su ugovorili isplatu plaće. Za pretpostaviti je da su ju stavili do 15. u mjesecu, ali ajd' ga znaj.

 

Koliko problema oko jednog naoko sasvim logičnog člančića...

 

ja sam imala situaciju da sam zastupala ovršenikovog dužnika-dakle poslodavca. Poslodavac konkretno nije provodio ovrhu jer je zaposlenik tj. ovršenik zaprimio poštu - rješenje o ovrsi i sakrio ga. nakon toga stiže Rješenje iz čl. 201 st.1. koje je glasilo: nalaže se ovršenikovu dužniku da ovrhovoditelju u roku od 8 dana isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi posl.br taj i taj, a radi napalte novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od , i tu se navodi uzkupan iznos tražbine!

Naša žalba da iznos tražbine koji je ovršenikov dužnik dužan isplatiti nije pravilno određen, je odbijena...

uglavnom ovo rješenje je postalo pravomoćno.

u međuvremenu smo se nagodili s ovrhovoditeljem, tako da ovrhovoditelj nije podnio onaj drugi zahtjev za ovrhu iz čl. 201.st.3., na temelju pravomoćnog rješenje iz stavka 1.

Međutim proizlazi da bi visinu tražbine trebalo specificirat de facto tek nakon pravomoćnosti ovog rješenja kojim je određena ovrha protiv poslodavca.

kako smo se mi u međuvremenu nagodili, to ovrhovoditelj nije postavio ovaj drugi zahtjerv, a baš me zanima kako bi glasio, jer doista bi trebao imati sve pdoatke o visini plaće i iznosu propuštenih obroka!

slažem se da naizgled jednostavna i korisna odredba koja štiti ovrhovoditelja, ima milijun nedostataka i nedorečenosti.

ja bih proširila temu pa bih postavila isljedeće pitanje:

ima li poslodavac pravo regresirati se od radnika za ove iznose?

naime, radi se o propustu poslodavca i nepoštivanju zakona, za koji radnik ne bi smio snositi odgovornost. međutim u mom slučaju radnik je prevario poslodvaca i držao ga u zabludi, pa postavljam pitanje ima li se moj poslodavac pravo naplatiti od radnika prema općim pravilima o naknadi štete?

[fakincina]

Nije mi jasno kako je ovršenik mogao zaprimiti poštu koja je bila naslovljena na poslodavca? Jedino ako radi na administrativnim poslovima i preuzimanju pošte.

[Anainlaw]

Nije mi jasno kako je ovršenik mogao zaprimiti poštu koja je bila naslovljena na poslodavca? Jedino ako radi na administrativnim poslovima i preuzimanju pošte.

 

upravo tako, to je mala firma, dvoje zapsolenih, direktor na putu...

[fakincina]

Preostaje Vam regresna tužba protiv dužnika (djeltatnika) ili da se dogovorite da mjesečno otplaćuje dug. A možete razmisliti i odgovornosti djelatnika zbog skrivanja i utaji službene pošte.

[Imajerica]

Pozdrav

 

Zanima me kao vecinu ljudi danas ovhe na placi!

dakle imam blokirani račun i naravno ovrhe koje idu sa plaće na tekući račun... moja plaća je 6000 kn, životni minimum je cca 3.700,00 kn što mi se smije isplatiti na zasticeni račun ali imam hipotekarni kredit koji je pod administrativnom (i ugovoren je prije blokade racuna) i ide sa plaće.

Dakle moje pitanje je dali mi se sa plaće moze i dalje skidati taj kredit 1850 i ovrhe do 3700,00 (cca 550 na tekuci) da mi ostane tih 3700 na zasticenom?

 

Hvala

[fakincina]

Administrativna zabrana ima snagu ovršne isprave. Prosječna plaća u hrvatskoj je za mjesec siječanj iznosila 5656 kuna. Vaša plaća je veća od prosjeka te Vam se može plijeniti 2229,33 kuna, a od ovrhe je zaštićen iznos plaće od 2/3 tj. 3.770, 66 kn. Skidati sa plaće Vam se može iznos za kredit od 1850 kuna te još 379,33 kn mjesečno.