Jump to content

Dozvola za pristupni put


anonimno

Preporučene objave

Do građevinske parcele vodi javni put (u stvari staza) u dužini od 70 m upisan u katastar kao put, a u ZK kao javno dobro - put. Put je preuzak i treba ga proširiti dijelovima susjednih čestica u dužini od oko 40 m.

 

Za dozvolu građenja kuće treba dozvola za pristupni put u potrebnoj širini. Samo jedan od vlasnika nekoliko susjednih parcela od kojih bi se dijelovi trebali pripojiti putu, NE DA SUGLASNOST za izdvajanje (ukupno oko 80 m2 što čini oko 2% površine njegove parcele).

 

Zbog toga ne mogu dobiti dozvolu za put, a zbog toga onda niti dozvolu za kuću.

 

Što se sve može (treba) učiniti pravnim sredstvima i na zakonit način da bi se ipak ishodila dozvola za pristupni put?

- Tužiti vlasnika te parcele? Na koju okolnost i po kom propisu?

- Tražiti služnost puta na tih 80m2 njegove parcele? Kako?

- Pokušati otkupiti 80 m2? Što onda s tom parcelom od 80 m2?

- Tražiti eksproprijaciju tih 80 m2?

Nešto peto ili šesto? ... :-?:-?:-?:-?:-?

 

(Očajna i uništena)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Gramzljivi advokati znaju u ovom slučaju izmisliti svakojake maštovite tužbe kojim putem se može drastično zagorčati idućih 20 godina život vama i ovom koji neda svoju zemlju.

 

Npr.

 

Jedna fiškalska mustra - ološ je napravila takovu tužbu koja se već godinam paca po ladicama Suda u kojoj je ovlašten mjernik predložio parcelaciju upravu takovu kakova bi i vama odgovara. tj. narisao prijedlog puta potrebite širene.

I šta sad?

Nesposobni sudac ne kuži da je tužba temeljena jedino na nečijoj želji (koju je istina bog narisao ovlašteni mjernik-vještak, ali to je samo tehnika risanja, a ne dokazivanja vlasničkih prava ikome) u ovom slučaju, bi to moglo biti po vašoj želji kao takoovoj.

Nesposobni sudac (a možda i korumpirana!, pobogu, pa nisu valjda samo lječnici korumpirani u ovoj sveopćoj nacionalnoj koruptiranosti) + pokvareni advokat = dugogodišnja mizerija jadnih i nedužnih ljudi (koja često završi i zločinom)

Zar to želimu u RH?

Ja ne žielim ni takovo sudstvo ni takovo smeće od ljudi da budu advokati.

 

 

Po mome mišljenju treba ustrajati na moljenju čovjeka da nekako da svoju zemlju (mahnitemu ispred očiju zelenim papirićima $ € i slč ).

 

Vaš slučaj donekle olakšava činjenica da je postojeća staza javno dobro i stoga bi trebalo tražiti da javna vlast pokrene nekakav postupak izvlaštenja za proširenj tog javnog dobra .. ali ..

U mom slučaju su se očitovali da nemaju javni interes pa se to nije moglo učiniti ništa.

 

Građevniska dozvola se u pravilu ne izdaje na služnost sve kad bi i uspjeli prisiliti čovjeka da vam ju proda "kao tobože nužni prilaz"

 

 

Jedino se može nekoga izvlastiti u javnom interesu, a u privatnom ne. Svaki advokat koji vam kaže suprotno laže ko pas u svom osobnom interesu kako bi vas odro (upravo su takovi česti u nas i u drugim sličnim južnjačkim a većiom katoličkikm i bizantskim zemljama)

 

p.s

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Pozdrav u vezi sluznosti prolaza ,na to nije moguce dobiti lok,gradevinsku dozvolu jer sluznost sluzi samo kao prolaz na poljoprivredno zemljiste na koje je moguce doci sa poljo mehanizacijom,akopak zelite doci sa gradevinskom mehanizacijom susjed vam to moze zabraniti pozdrav

P.S Imao sam i sam takav problem pa sam morao otkupiti dio do sluznog puta tako da sad imam svoj put a na ovaj sluzni cu jos malo pricekati i idem tada sa dosjeloscu na sluzni put.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U gradu zagrebu se dokumentima prostornog uređenja (PP-om i GUP-om) strogo uređuje da buduća građevniska parcela mora imati parcelirani put odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima (čl. 88 zakona o gradnji)koji ne smije bit duže od 50 m i mora biti minimalno 3 m. Parcelaciju može odobriti samo vlasnik. Promjene vlasnika je izvlaštenje, a izvalstiti se nikoga ne može u privatnom interesu.

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dozvola provoza _ to ne postoji.

 

Služnost može biti od 60 cm (staza ) do 50 m širine avenije.

 

Bitno je za početak ove teme da temeljem zakona o vlasništvu svako ima tražiti na sudu osnivanje nužnog prolaza - puta

O služnostima puta kao nužnom prolazu zbori

 

Članak 191. zak. o vlasništvu

 

(1) Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom.

 

(2) Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnoga prolaza nije što posebno propisano.

 

Za građenje su potrebni i brojni priključci te je za svaki posebno potrebo ostvariti služnost.

npr. vodovod, plinovod, kanlizacija...

struja telefon

danas sutra

toplovod .... optički kabal .....

Sve ove služnosti nije moguće od nikoga dobiti na silu i po sili zakona (u prijetnju npr. polcijom, paljenjem, razbijanjem fasade, bacanjem crkogina u tuđe dvorište i uporabom ostalih instrumenata ljudskog dobrosusjedsko općenja) već jedino i isključvo temeljem ZOO-a sa i na teret vlasnika poslužne nekretnine. Međutim mongolidi i smradovi ljudskog društva pogaze npr na nečijem sebi stazu zatim nju sudskim putem uz pomoć advokata-smradova traže proširiti za kamionski put, a na temelju toga počmu kopati tuđe za sve te ine priključke. Naravno da je to bilo lako moguće u komunizmu u kome je sve građevno zemljište 80tih stavljeno u društveno vlasništvo daklen izvan privatnog prometa. Zbog toga su te ružne navike ostale u ovom šugavom narodu koji nikako si ne može već 16 godina uspostaviti pravnu državu. Sva sreća da nas ima svake godine sve manje jer je pravedno i dostojno da šuga izumre i da se raseli po svijetu.

Životno je zbog toga održivo da se ne da nikom pravo građenja bez vlasničkih prava nad zemljištem po po kojem treba prokopati sve te vodove. Ili pak da planeri naprave detaljne planove i da država izvlasti sve potrebite vlasnike za ostvarenje javnih puteva, ulica i dr te u njih polože sve priključke i tek tada da pravo građenja. Tako to rade zemlje u kojima su protestanti većina društva.

 

Stoga je totalno idijotski (i udbaški ) da se pravo građenja dijeli po pripadnosti u NOB-u ili članstvu u mafiji te udbo-komunističkim organizacijama, a ne po činjeničnim strukovnim elementima.

 

I stoga je totalno idijotski da planeri rade nered u prostoru te zelene zone stavljalju uz javne ulice, a građevne iza kuća (po udbo-komunističkim i inim vezama!).

 

O tranzicijo teška li si i smrtno opasna!

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

za priključke isto vrijedi osnivanje služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda čl. 108 te čl. 224. i 225. Zakona.

 

U konkretnom slučaju ako vi niste stekli dosjelošću služnost puta onda tražite osnivanje nužnog prolaza te osnivanje služnosti vodova i drugih uređaja kako je navedeno citiranim odredbama.

Nakon toga imate pravo na građenje jer imate pristup cesti preko nužnog prolaza, a također imate i sve mogućnosti za priključke jer imate i služnosti vodova i drugih uređaja.

I to je to

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uvjeravam vas da je stjecanje građevniske dozvole i formiranje građ parcele bez parceliranog puta (u gradu zg) nemoguća misija.

 

Moj protuargument je da:

 

Članak 223.

 

(1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom.

 

daklen sud to radi u pravilu u postupku diobe i ostavnskom postupku

 

a drugi slučajevi zakona bi bili eventualno:

 

a) legalizacija na temelju zakona o gradnu (čl. koji kaže da objekti stariji od 68g ne moraju ni imati građ dozvolu)

 

Niko ne može dokazati na sudu da je "nepostojećoj" građevini potrebno osnovati nužni prilaz npor. vodovoda

 

Međutim slažem se i sa slučajem da je Sud mogao presuditi svašta jer o sudovima nemam dobro mišljenje uopće: Em su nesposobni za svoj posel em su korumpirani ----TOTALNA KATASTROFA!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

gospon paracelsus nužni prolaz se osniva kada nema pristup javnom putu ili je on nedovoljan.

isto vrijedi i za vodove i druge uređaje.

Praksa Upravnog suda RH je da oni moraju dobiti građevinsku dozvolu, a put je formiran sudskom odlukom o osnivanju nužnog prolaza gdje je točno navedeno gdje ide put i kolike je širine.

Nemojte davati dezinformacije kada niste u pravu.

Uostalom, pogledajte odluku Upravnog suda (obvezujuć je za sve urede pa tako i Grada Zagreb) pa onda komentirajte.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

gospn x jeli mislite na ovu odluku:

 

B – 1998. Us-1710/1996. od 29. listopada 1997.

 

ZAKON O GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

"Narodne novine", broj 48/88. - pročišćeni tekst, 16/90., 53/90.

Članak 75.

Nakon pretvorbe društvenog vlasništva u pravo vlasništva, upravna tijela

nisu nadležna za ustanovljenje prava služnosti na građevinskom zemljištu.

 

 

ili ovu: ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU

 

"Narodne novine", broj 30/94, 68/98 i 35/99

 

 

 

Članak 36. stavak 1. alineja 7.

 

Priključenje građevne čestice na javno prometnu površinu može se, u skladu s dokumentom prostornog uređenja, odrediti i preko susjednog zemljišta koje nije u vlasništvu osobe koja je vlasnik građevne čestice na kojoj se zgrada gradi odnosno rekonstruira.

 

Us-11027/1998 od 17. studenog 1999.

 

 

 

 

Dakle nisam uspio naći vašu citiranu odluku, ali iz ove proizilazi da se služnost može osnovati na na nadležnom Sudu, a koji nema veze sa izvršnom vlašću (ha ha ..) tj. sa ZUP-om

Na temelju sudski osnovanog nužnog prilaza koji se npr. U širine od 60 cm, pješačka staza uz zapadnu među z.k.č xxx k.o. yyy

Nema npr. niko pravo dovest mjernika i parceliarti moju z.k.č. xxx k.o. yyy ako to ja ne potpišem. Ako me sud na to prisili onda me je izvlastio a to je sasvim drugi postupak.

 

Dakle ostajem pri svom:

 

Bez ostvarenih vlasničkih prava nad putem koji me spaja s javnim dobrom - ulicom - prilazom dobiti građevinsku je nemoguća misija (!)

 

Druga odluka naručito zbunjuje laike jer kao nešto se može, a jasno je da je jedno prostorno planiranje a drugo je "rješavnje imovnisko-pravnih odnosa" bez kojih je nemoguće dobiti građevinsku.

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ne, naravno da nije ta odluka.

Pa ja sam i rekao da se nužni prolaz i služnost vodova i drugih uređaja osniva putem suda, a na temelju prijedloga vlasnika povlasne nekretnine (nikada nisam tvrdio da se služnost osniva od strane izvršne vlasti-pogledajte moje odgovore).

Nakon što se dobije rješenje od suda i isto provede u zk, podnese se zahtjev za izdavanje lokacijske i građevinske te se ista može i ishoditi.

I to je to.

Niste pravnik i nije vam jasno da nužni prolaz može biti širine koje on odredi.

Obično se stavi 5 m, ali može i ivše ako sud usvoji.

Ne znate jednostavno tematiku i uopće niste pratili što sam pisao o ovome.

 

Definitivno se može dobiti građevinska dozvola temeljem osnovanog nužnog prolaza i služnosti vodova i drugih uređaja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Evo vam odluke. analogijom zaključite da sam u pravu

 

B – 1999.

 

 

 

ZAKON O GRAĐENJU

 

"Narodne novine", broj 77/92, 82/92, 26/93 i 33/95

 

 

 

Članak 32.

 

U postupku izdavanja građevne dozvole treba ocijeniti bi li se prenamjenom postojećega stambenog prostora u poslovni bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti u pogledu prava služnosti, jer bi u takvom slučaju građevna dozvola mogla biti izdana samo uz sporazum vlasnika poslužne stvari.

 

"Tuženo je tijelo, glede prigovora koji se odnosi na proširenje služnosti prolaza, u osporenom rješenju napomenulo da je spisu priložena diobena pogodba koja je pohranjena u zbirci isprava Odjela za zemljišne knjige općinskog Suda u S. Z-1351/68, temeljem koje investitor ima pristup na javni put s utvrđenim pravom služnosti, i našlo da je stoga valjalo uvažiti postojeću služnost prolaza dok to pravo ne bude ukinuto ili poništeno. Nije, međutim, ocijenjen prigovor R. J. da bi prenamjenom u poslovni prostor, služnost bila proširena. Naime, radi se o prigovoru imovinsko pravnog karaktera koji je odlučan kod izdavanja građevne dozvole, neovisno o zakonitosti lokacijske dozvole kojom je kao pristup parcele na javni put respektirana postojeća služnost. Izvršavanje prava služnosti uređeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96) prema kojem služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen, a tko tvrdi da je sadržaj služnosti izmjenjen, treba to dokazati (članak 174. stavak 3.). Ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti i mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar (članak 177. stav 1.i 2.). Dotadašnji način izvršavanja svojih ovlasti može nositelj prava služnosti glede sadržaja i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari preinačiti po svojoj volji, ako bitno ne mijenja dotadašnji način na koji ih je izvršavao, a ako bi se bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti, preinaka je dopuštena samo u sporazumu s vlasnikom poslužnih stvari, te ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - tada i u sporazumu s ovlaštenicima tih prava (članak 178. stavak 1. i 2.). Istovjetnu odredbu, prema kojoj se služnosti ne mogu širiti, sadržavali su i raniji važeći propisi i pravna pravila.

 

Prema tome, iz navedenih odredbi slijedi da je u postupku izdavanja građevne dozvole trebalo ocijeniti bi li se prenamjenom postojećega stambenog prostora u poslovni prostor bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti, u pogledu prava služnosti, jer bi u takvom slučaju građevna dozvola mogla biti izdana samo uz sporazum vlasnika poslužne stvari.

 

U novom postupku treba stoga utvrditi da li se bez suglasnosti vlasnika poslužnog dobra može, i pored konačne lokacijske dozvole, izdati građevna dozvola za prenamjenu stambenog prostora u poslovni prostor, uz pristupni put s utvrđenim pravom služnosti."

 

Us-5920/1999 od 30. lipnja 1999.

 

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nisam pravnik i žalim što nisma studirao pravo, ali

ako Vi jeste onda vidite naziv poruke.

 

Ovo što ste izvadili kao odluku upravnog suda nema uglavnom nema veze s početkom ove teme!

 

U toj odluci se jasno radi o nečemu sasvim drugom!

 

Da će sud presuditi nužni prilaz vodova za nepostojeći objekt zvuči mi infantilno čak i za ovu banan državu u kojoj je sve u k..cu, a definitivno je najgore pravosuđe!

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prihvaćam argumente anonimnog pravnika,

i zahvaljujem na linku,

mađutim dvije stvari me bune:

 

1) kako to da onda nitko nije oborio odredbu

zagrebačkog GUP-a po kojoj čestica mora biti

komunalno opremljena postojećim ili planiranim

ulicama, a iznimno za rekonstrukciju, dogradnju,

nadogradnju ili zamjenski objekat ne mora imati

direktan pristup s ulice ili pristupnog puta?

 

2) zašto se u zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim

pravima pravo služnosti puta spominje samo u kontekstu

poljskih služnosti?

 

osim toga tamo stoji da se nužni prolaz ne može osnovati

"preko nekretnina glede kojih se tome protive javni

interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta,

kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene

vrtove i vinograde (...) samo ako za to postoji

osobito jak razlog."

 

da li je tu ujedno i odgovor na pitanje 1),

budući da prostorni planovi što se tiče prostora tumače

javni interes, pa imaju pravo odrediti ovako kako je

odredio zg GUP?

znam da u prostornom planiranju plan nižeg reda smije

biti stroži od plana višeg reda. analogija?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma gospodin Paracelsus ignorira zakone i sudsku praksu.

Pri tome je evidentno da nije u pravu da vlasnik poslužne nekretnine neće biti obeštećen.

Pročitajte stavak 4. čl. 224.

 

Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju korist se osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu RH provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade ako se stranke glede naknade nisu drugačije sporazumjele.

 

Dakle, u tom postupku vještak mora utvrditi koliko je štete nastalo tom vlasniku zbog tog prolaza ako se stranke ne dogovore.

 

Sve civilizirano i ne po "komunističkim" pravilima kako to naziva gospon paracelsus.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da se pridružim vašim polemikama oko prava služnosti i građevinske dozvole. Do moje građ.parcele vodi put u dužini do 500 metara širine 3 m kojim se priključujem na javni, a narečeni put u dužini od 500 metara nije moj, jedan dio je na vlasnici X, drugi na XY, a treći na XYX. Narečenim putom sam dovela do parcele i struju i vodu i telefonsku liniju.

Stekla sam pravo služnosti dosjelošću koje nisam dokazivala jer su priikom lokacijske dozvole svi vlasnici puta dali suglasnost.

Na temelju toga sam ishodovala i lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

i dalje se pitam isto:

 

1) kako to da onda nitko nije oborio odredbu

zagrebačkog GUP-a po kojoj čestica mora biti

komunalno opremljena postojećim ili planiranim

ulicama, a iznimno za rekonstrukciju, dogradnju,

nadogradnju ili zamjenski objekat ne mora imati

direktan pristup s ulice ili pristupnog puta?

 

2) zašto se u zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim

pravima pravo služnosti puta spominje samo u kontekstu

poljskih služnosti?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

1) i 2) ovdje ne govorimo o poljskim služnostima već o posebnom obliku nužnom prolazu koji se osniva pravomoćnim rješenjem izvanparničnog suda.

ovdje je cijelo vrijeme razgovarano da li postoji mogućnost ishođenja građevinske dozvole nekoj čestici koja nema prilaz javnom putu.

odgovoreno više puta, kada se osnuje nužni prolaz i služnost vodova i drugih uređaja ishodi se lokacijska dozvola a onda uz sve pretpostavke po propisima zatraži se građevinska dozvola za određeni zahvat u prostoru sukladno gupu i drugim urbanističkim propisima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Anonimus kaže:

 

Ma gospodin Paracelsus ignorira zakone i sudsku praksu

 

Koji zakon ja ignoriram? Pa ja ih tumačim kako meni je u moći razumijeti. Otkanto sam neke advokate koje sam platio za njihovo tobožnje znanje, a Sud im je odbacio tužbe. Što sam od toga naučio?

 

što se tiče sudske prakse ona je ovakova:

 

1. Moj slučaj traje 70 godina.

2. 2 000 000 Hrvata ima spor star 15 godina

 

3. Ne znam ništa o sudskoj praksi osim 1 i 2. Žao mi je besramno.

 

4. U kapitalizmu je vrijeme novac, a u socijalizmu (komunizmu ) novac je svakim danom gubio vrijednost (stopa infalacije 1000%) te se za svoje novce čeko Jugo 45 45 mjeseci.

 

5. Sudovi kao takovi su za muški spolni organ

 

 

Ostajem i dalje na tezi da se nikome ne može u duhu svih važećih zakona izdati građevinska dozvola s pristupnim putem preko tuđe nekretnine ako vlasnik poslužne nekretnine na to ne pristaje! Jedino ga se može izvlastiti u javnom interesu na temelju zakona o izvlaštenja, a u privatnom interesu ga niko ne može izvlastiti nikada.

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

odgovoreno više puta, kada se osnuje nužni prolaz i služnost vodova i drugih uređaja ishodi se lokacijska dozvola a onda uz sve pretpostavke po propisima zatraži se građevinska dozvola za određeni zahvat u prostoru sukladno gupu i drugim urbanističkim propisima.

 

da, međutim konkretno zagrebački GUP izričito traži

direktan pristup na javnu površinu, osim iznimno kod

rekonstrukcija, nadogradnja, dogradnja i zamjenskih

objekata.

primjer koji se povlači po forumu je nekakva rekonstrukcija

ako se na varam, stoga ne pokriva temu u potpunosti.

 

pravo je pitanje da li prostorni planovi "imaju mandat"

izreći odredbu kakva je u ZG GUP-u

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

paracelsusu necu odgovoriti, ali vama hocu.

ja citavo vrijeme govorim da postoji mogucnost ako je odredjeno zakonom

vise zakona to regulira.

za nužni prolaz je djelomično uređeno zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te dio pravnim pravilima ogza koje su još ostale na snazi.

za građevinsku dozvolu naravno uz zakon o gradnji važan je zakon o prostornom uređenju.

ako prostorni planovi dopuštaju onda se priznaje nužni prolaz, a ako ne onda ne.

 

ja sam čitavo vrijeme govorio da postoji mogućnost ako su ispunjene ostale pretpostavke. u zagrebu je tako jer je grad prenapučen i nema baš puno prostora gdje bi se moglo izvesti da možete imati pristup preko druge čestice.

ovo je uobičajeno za nenaseljena područja odnosno slabonaseljena područja.

znači želim graditi negdje, a nije predviđen javni put u prostornim planovima, a ja na postojeći nemam pristup već samo preko susjedove zemlje.

susjed nije sagradio ništa na njoj pa ja zatražim osnivanje nužnog prolaza te služnost vodova i drugih uređaja a kako bih mogao gospodarski bolje iskoristiti svoju nekretninu.

nakon toga platim mu naknadu koju odredi sud a za umanjenje vrijednosti njegovog dijela (sve piše u ZV).

nakon toga zatražim izdavanje lokacijske i građevinske te si sagradim objekt sukladno toj građevinskoj. i to je to.

 

sigurno je gup sličan i u splitu, rijeci i svim većim gradovima, ali hrvatske nije samo veliki grad. postoje puno mjesta gdje ovo prolazi.

zato sam čitavo vrijeme govorio da sve ovisi o konkretnom slučaju.

 

ne znam jeste li zadovoljni sa ovim odgovorom. mislim da sam ga detaljno obrazložio

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ja imam zemlju u Zagrebu. Kad su moji dijelili, nama je dopala polovica gdje kasnije nije prošla cesta. Advokat je rekao da čemo dobiti nužni prolaz da gradimo ali sudkinja je odbila jer je rekla da onda stric neće moći graditi. Sada bi mi morali kupiti od strica. Još nam je sudkunja rekla zašto smo čekali jer smo mogli to prije napraviti. Advokat je rekao da on nije kriv a puno smo platili.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ispričavam se "anonimusu" s kojim sam se "zakačio" jer je ipak djelomično u pravu, ali ovaj gore slučaj dokazuje puno toga.

 

Osobno mislim da kao tipično tranzicijsko društvo naprosto nismo dostignuli neke norme građanskog suživota. Sudsku praksu, npr. užasno blati čak i današnja vijest da je žena osuđena za "nužnu samobranu" pri istom Sudu više godina robije nego onaj koji je ubio mladića koji je samo tražio da se sa relativno javnog mjesta skine Poglavinkova slika.

 

Tako smo i u problemu "pristupa preko tuđeg" isto izloženi tipično tranzicijskim problemima.

Donositelji prostornih planova bi zapravo trebali voditi računa kojoj točno parceli daju pravo građenja.

U momo slučaj spor traje 70 godina, a starto je sa zahtijevom argumentiranim seljačkim vilama i motikama da se staza 60 cm proširi na 1,5 m, a danas se na istom pravnom temelju meni želi doslovce oteti (niko nikada mi u 10 godina nije nudio nikakovu naknadu!) čak 7 metara širine što bi zahvatilo i moju garažu i drvarnicu i kotlovnicu.

 

Naš GUP je kao takav zacrtan još u komunizmu u vrijeme kad je po sili zakona grđevinsko zemljište bilo samim činom proglašenja "izvlašteno" i to su često činili iz razloga da ljude namjerno izvlaste u tobože svedruštvenom interesu. Tad nije postojao problem pristupa jer je sve bilo javno dobro.

Ali,

zbog javašluka tj. nestručnosti, nedostatka vremena, ljudi, novaca ....itd .... tranzicije ... mafijoudbokomunistički i inih utjecaja i interesa...

(SJETITE SE SAMO HNS-OVOG KONOBARA IZAŠLOG IZ PUBERTETA KOJI JE BIO PROGLAŠEN ZA RAVNATELJA ZAGREBAČKOG STRATEŠKOG ZAVODA ZA PROSTORNO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA - HVALA BOGU PA TO VIŠE NIJE NJIHOV ČOVIJEK TE JE MOMAK IZVEDEN NA PRAVI PUT),

ni najnoviji GUP-ovi ne vode dovoljno računa o javnom interesu uravnoteženom kontra privatnog interesa, a koji je svkako u pravilu veći kad se pravo građenja da onima čije su parcele uz ulicu jer smo svi skupa potrošili šolde da bi se na ulici položili svi ti priključci - komunalije,

 

a ovi koji nemaju pristup iz razloga

 

jer u prošlosti su se tako dijelili, ili ih je Sud dijelio, da je netko, poput ovoga gore, dobio parcelu u drugom redu spojenu npr. nužnim prilazom pješačke staze. Često puta je ta bila čak bolja za poljoprivredu i podjela je tada bila fer ,,, ali širenjem gradova ... i mjenjanjem stanja u prostoru i interesa. Npr. u Dalmaciji su redovito najgorem sinu dali ono uz more "za kaznu" interesi se mijenjaju te se mijenja i subjektivni osjećaj pravde i nepravde.

Taj "netko" zapravo ne bi ni trebao dobiti od društva pravo građenja.

 

Svojim istupom sam zapravo htio skreniti pozornost da je najveći problem vezano za ovu temu onda kada si netko sebično protumači da je dovoljno imati pravo građenja i automatski se steklo pravo na građevnisku dozvolu i arogantno se tim činom može napasti onoga čija se zemlja treba uporabiti za takovu rabotu. Takvi ini slučaju generiraju sporove koji često završe doslovce u "krvi".

A na toj i takovoj "bijedi" međuljudskih odnosa neki prljavi advokati i sudovi pokušavaju čak i zaraditi.

 

Ili pak se, u najboljem slučaju, sve skupa frustrirajuće paca godinama na Sudu i sve to usporava razvoj i promet nekretninama i sve to uzrokoje da se "bijeda međuljudskih odnosa" materijalizira u BIJEDU I SIROMAŠTVO JEDNIH I JOŠ VEĆE BOGAĆENJE DRUGIH, valjda, bogom dano, više sretnih i talentiranih..

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 5 mjeseci kasnije...

nabavite nekako lokacijsku dozvolu koja je izdata po novom zakonu, ima ih. Nakon toga predajte zahtjev za lokacijsku dozvolu pa kad vas pozovu da vam je odbijaju mašite sa tom lokacijskom dozvolom. Pretpostavljate da sam ja tako nešto napravio i uspjelo mi je. Ljudi pa čak ni Hotel Lav nema pristup sa javno prometne površine, provjerite elaborat 24/62 klasa u katastru u Splitu i vidjeti će te da ima mnogo čestica koje nisu izvlaštene kad se radio nacrt magistrale. To znači da je hotel lav dobio nevaljanu lokacijsku dozvolu i građevinsku ujedno. Ima ih još po splitu koji su dobili dozvole. Jednostavno provjerite i uvjerite se sami. Može se dobiti lokacijska dozvola i u zagrebu uvjeren sam, samo malo pročačkajte i sto posto će bit slučajeva gdje je izdana lokacijska dozvola bez javnog puta. Netko može, a netko ne može dobiti, jednostavno je. URBANIZAM JE KORUMPIRAN.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...

help! evo i kod nas je problem pristupanje parceli za koju je podnesen zahtjev za lokacijsku.Pristup ka parceli 'imamo' preko puta, koji vodi sa glavne ceste ka parceli, a u katastru se vodi na 5 ljudi kao privatni put, ali nam u uredu prave veeeliki problem sad oko toga.Navodno, obratit se mozemo za pomoc jednom lokalnom projektantu, koji trazi 30 000 kuna!!!! :-o

Moze li se ovdje sprovesti zakon o sluznosti puta? UNAPRIJED HVALA

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

miki_68 je napisao:

help! evo i kod nas je problem pristupanje parceli za koju je podnesen zahtjev za lokacijsku.Pristup ka parceli 'imamo' preko puta, koji vodi sa glavne ceste ka parceli, a u katastru se vodi na 5 ljudi kao privatni put, ali nam u uredu prave veeeliki problem sad oko toga.Navodno, obratit se mozemo za pomoc jednom lokalnom projektantu, koji trazi 30 000 kuna!!!! :-o

Moze li se ovdje sprovesti zakon o sluznosti puta? UNAPRIJED HVALA

 

Kada je riječ o privatnoj parceli a koja u naravi (dugo godina) predstavlja put naputak Ministarstva je ovakav:

Jedinice lokalne samouprave moraju naručiti izradu geodetskog elaborata na temelju kojeg će se u katastarskom operatu evidentirati stvarni način uporabe kat. čestice i te bez formiranja posebnih katastarskih čestica za ove površine (dakle, bez parcelacije).

U postupcima izdavanja akata nadležna tijela trebaju obaviti očevid i koristiti posebnu geodetsku podlogu u kojoj je ucrtana prometna površina koja postoji u naravi. Utvrđivanje imovinsko-pravnog statusa prometne površine nije predmet tih postupaka jer u predmetnom kontekstu prometna površina nužno ne mora biti površina javne namjene.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

hvala na odgovoru, ali ja ne razumijem o cemu je rijec..put postoji i upisan je u katastru..takodjer i ucrtan u elaboratu, pa stoga, na zalost, ne mogu dokuciti sta mi Vi sad pokusavate pojasnit..zakon o usluznosti puta postoji, po kojem mi stjecemo pravo na put, drugo je suglasnost vlasnika puta, koju imamo i kao zadnja opcija je dogovorit se sa vlasnicima puta da nam se pruzi(proda) udio tog puta..ne vidim nista sporno, ali oni stvaraju bezpotrebno problem sad oko toga..kaj ne? :misli:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

veliki komad zemljista je parceliran i dijeli se na dvije parcele ..jedna veca, druga manja..veca ima pristup i svoj put, a manja koja je trebala biti jos kao prva rjesena, nema kao puta i zbog toga se ne mmoze izdati lokacijska, iako u katastru dio, koji oni zovu poljski put, je obiljezen kao privatni put i ima, cini mi se, 5 suvlasnika, koji su iz iste obitelji..mi smo nasamareni maksimalno, jer smo novce pukli na projekat, na silne dolaske u VG, na biljeznika i na kaparu..od svega na kraju nista,a kapara se ceka..pa ne mres vjerovat..a opet i mozes..Prevare i pokvarenjaci na svakom koraku... :palacdolje:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 9 godina kasnije...

Želim prenamijeniti poljoprivredno u građevinsko zemljište. Problem je pristupni put. U blizini je šumski put s kojega bi se moglo doći  na zemljište, a isti vodi do drugih izgrađenih objekata. Izdaju li Hrv. Šume dozvolu za krčenje puta do parcele i je li isti valjan za prenamijenu u građevinsko, te kasnije izdavanje dozvole?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Hihach je napisao:

U blizini je šumski put

Za početak kakvo je stanje u katastaru? Da li je put evidentiran? 

, Hihach je napisao:

Želim prenamijeniti poljoprivredno u građevinsko zemljište

Da li se čestica nalazi unutar ili izvan granica građevinskog područja određenog prostornim planom? 

Šta želite graditi? 

, Hihach je napisao:

Želim prenamijeniti poljoprivredno u građevinsko zemljište

Potstupak prenamjene zemljišta pokreće se po službenoj dužnosti,

 

donošenjem i pravomoćnošću građevinske dozvole te je isti reguliran Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. 

, Hihach je napisao:

je li isti valjan za prenamijenu u građevinsko, te kasnije izdavanje dozvole?

Shodno ZOG, mora postojati mogućnosti priključenje građevne čestice na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje iste. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ma komplicirano je skroz. Šumski put nije ucrtan u katastar kao put. Prolazi preko tuđeg privatnog zemljišta. Nagib koji bi se trebao izvesti je velik... Hrpa problema. Potpuno sam obeshrabren. 

Čestica nema izlaz čak ni na služni, a i da ima ne bi bio valjan. Do pristupnog puta je valjda 500 metara tuđeg zemljista kojeg bi trebalo otkupiti, zamijeniti... ma užas.

E da... napravio bih kuću... ali spreman bih bio i donirati dio zemljista, napraviti javno izletiste... samo da dobijem pristup i prenamijenu... eh...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 38 minuta, Hihach je napisao:

E da... napravio bih kuću..

Ako se čestica nalazi izvan granica građevinskog područja određenim PP-om, čak i da riješite pristup, sumnjam da će biti išta od Vaše gradnje. 

Prije 49 minuta, Hihach je napisao:

Do pristupnog puta je valjda 500 metara tuđeg zemljista kojeg bi trebalo otkupiti, zamijeniti.

Nije neizvedivo. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 12 minuta, mutavi je napisao:

Ako se čestica nalazi izvan granica građevinskog područja određenim PP-om, čak i da riješite pristup, sumnjam da će biti išta od Vaše gradnje. 

Nije neizvedivo. 

 

Općina bi u sljedeće 3 godine radila izmjenu PP. Potpuno je jasno da prema trenutnom stanju nema mogućnosti.

Ne razumijem zašto nije izvedivo? Ako otkupim to zemljište od trenutnog vlasnika možda bih mogao isto darovati općini za put. Isti bi bio od koristi ne samo mojem zemljištu nego i drugima koji nemaju pristup ili imaju pristup isključivo kroz služni put preko tuđih parcela.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , Hihach je napisao:

Ne razumijem zašto nije izvedivo?

Poštovani Mutavi vam je napisao upravo suprotno,

prije 2 sati , mutavi je napisao:

Nije neizvedivo. 

vjerovatno aludirajući na način na koji ste i sami kasnije napisali. To zahtjeva dosta truda i muke ( i živaca) ali da, nije neizvedivo. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija