Jump to content
Sign in to follow this  
b0jan

Dosjelost - zanimljivo

Preporučene objave

Imam jedan zanimljiv predmet – stjecanje na temelju dosjelosti.

 

Strankin pra-pra djed je kupio nekretninu od oko 3.000 m2 oko 1925. godine, s time da je za 2.500 m2 (5 čestica jednog ZK uloška) sklopio pisani ugovor, dok za oko 500 m2 (1 čestica drugog ZK uloška) ne postoji pisani ugovor.

 

1936. godine pra-pradjed umire i tek tada se na temelju njegove oporuke provodi upis u ZK za ovih 2.500 m2

 

1940. godine – budući da onih 500 m2 nije nikada prepisano, na temelju ostavinske rasprave koja je provedena u Trstu, kao vlasnici (u 3 jednaka dijela) su u ZK upisani nasljednici prodavatelja. – napominjem da prodavatelj nije nikada upisan kao vlasnik jer je upis koji je prethodio ovome datirao iz 1883. g.

 

1941-1945 traje 2. sv. rat i ne teku rokovi za dosjelost.

 

U odvojenim postupcima, a sve s danom 28. V. 1948. godine čestica od 500 m2 prelazi u državno vlasništvo i to redom:

 

1/3 – općenarodna imovina – korisnik fond za upravljanje stambenim zgradama općine X

1/3 – općenarodna imovina – korisnik narodni odbor općine X

1/3 – općenarodna imovina – korisnik općina X

 

Takav upis stoji u ZK još i dan danas s time da općina X više ne postoji, a čestica raspadom općine X više nije ni na području istoimenog grada.

 

Stranka odnosno njeni preci nekretninu uključujući onih 500 m2 drže u mirnom i nesmetanom posjedu praktički od 1925. g. (pošten posjed se u ovom slučaju presumira).

 

Čestica je prostornim planom iz 1987. g. bila dio zelenog pojasa unutar urbaniziranog područja naselja.

 

Stranka namjeva podignuti tužbu radi dosjelosti protiv upisanih vlasnika.

 

PITANJA:

1. Tko je tuženik – općina na čijem se području nalazi čestica budući da je 1991. bila u urbaniziranom dijelu naselja ili RH budući da je čestica 1991. g. bila ne-građevna. (ako je riječ o općini to znatno olakšava)

 

2. Kako se računa dosjelost u ovom slučaju? Naime, „stara“ dosjelost ne teče na nacionalizirane čestice kao ni za vrijeme 2. sv. rata, a nastupa protekom 20 godina ako je upisan vlasnik fizička osoba odnosno 40 godina na državnu (između ostalog) zemlju. Prema tome od 1925 do 1948 (dok su upisane fizičke osobe) umanjeno za rat je 19. g., a od 1925 do 2006 umanjeno za rat i za razdoblje nacionaliziranog je 35.g.

 

(„Nova“ dosjelost je 10., odnosno 20 godina, no zakon je stupio na snagu s 01.01.1997. g. tako da... ne znam već sam se izgubio u rokovima)

 

Ah da, još jedna zanimljivost - zemište se do 1945. g. nalazi na području Italije - da li to išta mijenja na stvari - da li se mogu primjenjivati hrv/jug zakoni u smislu rokova za dosjelost za to područje.

 

Molim za pomoć!

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nisam pravnik, ali sam nešto baš u zadnje vrijeme čačkao pa, uz tu rezervu, možda i nije tako komplicirano.

 

Umjesto tužbe, možda bi se mogao tražiti postupak pojedinačnog ispravka u zemljišnoj knjizi.

 

U tom postupku trebat će identificirati vlasnika. Mislim da ZOV određuje da imovina koja nema titulara pripada državi, tj. RH.

 

Može se smatrati da se radilo o društvenom vlasništvu. Povrat očito nije tražen. U tom slučaju se rokovi računaju od trenutka kad je to vlasništvo prestalo postojati, tj. 1991., a za dosjelost se primjenjuju posebni rokovi propisani ZOV.

 

Raniji protek vremena nije bitan, budući da je uspostavom društvenog vlasništva došlo do prekida koji se računa.

 

Evo, sad će dalje biti lakše jer umjesto da posjetitelji odgovaraju na pitanje, mogu kritizirati moj odgovor. To obično bolje ide :-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Možda ovo pomaže:

 

Članak 362.

 

(1) Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

(2) Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenoga građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenoga prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

(3) Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

 

(4) Što je u stavku 1. do 3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Odgovor.... ako se nalazi u Italiji onda se ne primjenjuje nase pravo vec talijansko.

 

Onda ne vrijede niti nacionalizacija od nasih.

Da je u RH onda dolazi do prekida dosjelosti 1948 kada je nacionalizirano, a moguci nastavak bi bio 1991 kada prestaje postojati drustveno vlasnistvo (znaci 15g.) i to ti je to.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako je od 1945. zemljište u Jugoslaviji odnosno Hrvatskoj, onda se primjenjuju naši zakoni.

 

Što se tiče rokova dosjelosti, stajalište je Ustavnog i Vrhovnog suda da je "društveno vlasništvo" bilo legalno i na njega se ne može primjenjivati dosjelost prema tada važećim zakonima. Dosjelost počinje teći od prelaska u državno vlasništvo, što znači da rokovi još nisu ispunjeni.

 

Potražite sudsku praksu Vrhovnog i Ustavnog suda, ima dosta presuda s upravo takvim pitanjem da se ljudi pozivaju na dosjelost nad društvenim vlasništvom, a sudovi to odbijaju.

 

Dakle, period u Italiji Vam je zapravo irelevantan.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Usput, ako bi se smatralo da je to društveno vlasništvo postalo državno 1991. ili iz nekog razloga kasnije(jer nema titulara), onda se za period u kojem je državno rokovi dosjelosti udvostručuju.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

je napisao:

Usput, ako bi se smatralo da je to društveno vlasništvo postalo državno 1991. ili iz nekog razloga kasnije (jer nema titulara), onda se za period u kojem je državno rokovi dosjelosti udvostručuju.

 

OK, sada mi je malo jasnije - u principu dosjelost još nije nastupila, a nastupit će 2011.g. ukoliko se "novi" zakon može retroaktivno primjenjivat odnosno 2017. g. ukoliko se ne može.

 

Ostaje problem oko tuženika:

 

U jednoj drugoj pravnoj stvari kada je bio upisan teret u korist već spominjanog fonda za stambenu izgradnju općine X - brisovno očitovanje je izdao grad X kao pravni slijednik i isto je bez problema provedeno u ZK.

 

Kada sam ih konzultirao oko upisanog vlasnika za ovih 500m2, ZK referenti na sudu ne mogu usaglasiti tko je pravni slijednik - dobio sam ovakve odgovore:

 

Za:

 

1/3 – općenarodna imovina – korisnik fond za upravljanje stambenim zgradama općine X -

 

Grad X zato jer se on u inače smatra pravnim slijednikom tog fonda

Općina Y zato jer se na njenom području nalazi nekretnina, a 1991. bila je u urbaniziranom dijelu naselja

RH - budući da je 1991. zemljište bilo negrađevno

 

 

a za

 

1/3 – općenarodna imovina – korisnik narodni odbor općine X

1/3 – općenarodna imovina – korisnik općina X

 

su se dvoumili između općine Y i RH

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

U ovom slučaju zakon djeluje "retroaktivno":

 

Članak 388.

.....

(4) U rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom, kao vlasništvu i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. (NN 114/01.)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako je posjed bio zakonit, istinit i pošten, onda je rok 10 godina x 2 zbog države = 20 godina.

 

No, nisam siguran da li su ova 3 preduvjeta ispunjena pa bi moglo biti 20 godina x 2 = 40 godina.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Što se tuženika tiče, trebalo bi vidjeti temeljem čega je uspostavljeno društveno vlasništvo. Ako se radilo o konfiskaciji ili nacionalizaciji, a bivši vlasnici nisu tražili povrat - a ovdje očigledno nisu (mislim na nominalne vlasnike u z.k.), onda takva imovina prelazi po isteku rokova u vlasništvo države. O tome donosi rješenje nadležni županijski ured. Ovo bi trebalo provjeriti u Zakonu o povratu imovine.

 

No, u mojoj obitelji je bio upravo takav slučaj. Imovina je bila konfiscirana, nasljednici nisu tražili povrat, obratio sam se jedinici lokalne samouprave, oni su me uputili na državu, nadležni županijski ured je donio rješenje (trebalo im je vremena :-), i onda smo obavijestili državu da je stekla imovinu :-D

 

Ako nije bio takav slučaj, onda ne znam.

 

Što se tiče brisovnih očitovanja itd. - treba razlikovati korisnike od vlasnika. Vlasnik je bilo "društvo", to tko je bio korisnik mislim da nije važno.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako je posjed bio zakonit, istinit i pošten, onda je rok 10 godina x 2 zbog države = 20 godina.

 

No, nisam siguran da li su ova 3 preduvjeta ispunjena pa bi moglo biti 20 godina x 2 = 40 godina.

 

Prva 2 jesu dok se pošten posjed presumira, a tko tvrdi suprotno mora to dokazat.

 

Znači, ne ranije od 8. listopada 2011. godine stranka podnosi nadležnom državnom odvjetništu prijedlog za mirno rješenje spora, na što budući da isti neće odgovoriti u predviđenom roku podnosi tužbu protiv RH.

 

 

Puno hvala - baš ste mi pomogli! :thankyou:

 

Ako su čekali 80 godina mogu još 5 :-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nisam siguran da je i zakonit, budući da nema nikakvog dokumenta o kupoprodaji. No, to ostavljam Vama da proučite.

 

Da biste tužili RH, prvo se RH mora upisati. Inače će Vas odbiti odnosno tražiti prekid dok to srede po službenoj dužnosti. A to će sasvim sigurni i 2011. traaajati. Zato ćete zapravo Vi, iako niste dužni niti je to Vaš posao, morati dokazivati da je RH sljednik. Morat ćete ishoditi odluku županijskog ureda ako se propisi u međuvremenu ne promijene.

 

Za to biste trebali pribaviti dokumente o konfiskaciji ili nacionalizaciji (npr. iz zbirke isprava).

 

S druge strane, nisam siguran koliko ima smisla oko toga čačkati prije 2011. jer bi se još moglo desiti da "vlasnik" RH traži "svoje" natrag. No, papire prikupiti se isplati, i to uzme vremena.

 

U svakom slučaju želim Vam uspjeha.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Bojan ako znas da je netko drugi vlasnik onda nema stjecanja vlasnistva dosjeloscu.

dakle, u ovom slucaju nema dosjelosti jer svi znaju zakone a zakon kaze da ako nitko nije podnio zahtjev za povrat drzava postaje vlasnik.

Obzirom da postoji svijest o nepripadanju te nekretnine njima nema niti dosjedanja

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ako znas da je netko drugi vlasnik onda nema stjecanja vlasnistva dosjeloscu.

dakle, u ovom slucaju nema dosjelosti jer svi znaju zakone a zakon kaze da ako nitko nije podnio zahtjev za povrat drzava postaje vlasnik.

Obzirom da postoji svijest o nepripadanju te nekretnine njima nema niti dosjedanja

 

Ali što ako su je stvarno kupili no zbog nekog razloga nije sklopljen pisani ugovor. Postoje svjedoci - prvi susjedi koji su rođeni 1921 - 1930 godine i spremni su staviti ruku u vatru da su uvijek spornu nekretninu smatrali vlasništvom stranke.

Čak je pred 50 godina izgrađena pomoćna gospodarska građevina dijelom na toj nekretnini što se vidi na snimci iz mislim 1968 (nisam siguran) kada su legalizirali svu postojeću gradnju. Nadalje, zahtjev za povrat je i podnesen (svih 3.000 m2 su bili nacionalizirani), no oni nisu bili upisani kao vlasnici u vrijeme nacionalizacije i za tih 500 m2.

 

Sve je krenulo kada je obitelj preminolog podnosioca zahtjeva (strankin djed) za povrat iz 1996.g. dobila na kućnu adresu zaključak <i> kako se obustavlja postupak povrata imovine po službenoj dužnosti budući da je stranka preminula </i> (SIC!) prije tri mjeseca.

 

Uostalom, najgore što im se može dogoditi je da izgube spor i moraju platiti 3-4 tisuće kn troškova. VPS je u ovom slučaju prema današnjim vrijednostima više od 500.000 kn. Htio sam biti siguran da se ne preračunaju u godinama što bi u biti i napravili (no nesmijemo mu zamjerit - 16.09. polaže pravosudni pa je sav smušen) :-)

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Do 15. rujna 1947. godine su na tom području važili talijanski zakoni. Ustav Jugoslavije je počeo važiti 16. rujna 1947. za to područje i to na temelju zakona o proširenju važenja ustava FNRJ na novoslobođene krajeve, koji je donijela skupština tadašnje Jugoslavije. Dakle do tada bse dosjelost prosuđuje o Codice civile iz 1942. a on za to područje opet upućuje, što se tiče načina stjecanja nekrednina, na primjenu austrougarskog OGZ za ta područja i na Kralkjevski dekret od 28. ožujka 1929. " Disposizioni relative ai libri fondiari nei territori delle nuove provicie".

Od tada do donošenja ZOV Zakona o vlasništvu dosjlost nije mogla teći na teret društvenog vlasništva. ZOV je jednom svojom odredbom bio regulirao da se može računati dosjelost retroaktivno. Dakle bez obzira na prijašnju zabranu dosjelosti. No Ustavni sud Hrvtske je tu odredbu ponštio,.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala Edi na iscrpnom odgovoru.

 

Malo sam proučio tal. Kraljevski dekret iz 1929 kao i Codice Civile iz 1942.

 

http://www.italgiure.giustizia.it/nir/1929/lexs_14356.html

http://www.jus.unitn.it/Cardozo/Obiter_Dictum/codciv/Lib3.htm

 

Prema CC dosjelost (tal. usucapione) nastupa protekom 20 godina, a ukoliko je vlasništvo stečeno kupnjom u dobroj vjeri od osobe koja nije vlasnik protekom 10 godina neprekidnog korištenja.

 

Nadalje, ukoliko postoje podaci o početku a koristi je još i danas - neprekidnost se presumira.

 

Primjetio sam da se nigdje ne spominju rokovi u kojima dosjelost ne teče (spominje se samo prekid roka zbog prestanka korištenja duljeg od godinu dana) te pretpostavljam da se u rok računa i vrijeme trajanja 2. sv. rata. Prema tome u ovom bi slučaju dosjelost nastupila 1935, odnosno najkasnije 1945. godine.

 

Uh, sve ovo mi postaje krajnje apstraktno.

 

Čini mi se da legislativnim pripajenjem "novooslobođenih područja" prestaju važiti svi talijanski zakoni, no prihvaća se stanje u zemlijšnim knjigama koje je bilo upisano na temelju talijanskih zakona.

 

Također sumanjam da postoji neki zakon o preuzimanju Zakona koji su važili na tim područjima u Jug/hrv pravo, prema tome po njima se ne može ni suditi na hrvatskim sudovima.

 

Da li bi bila osnovana tužba podnesena u današnje vrijeme protiv vlasnika upisanih 1947. pred talijanskim sudom? Da li bi ta odluka koja bi glasila s danom stjecanja 1945/1935 godine bila provediva u hrvatskim zamljišnim knjigama?

 

Ovo postaje sve zanimljivije

 

:-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Budući da su gospoda svjedoci postariji, ne bi bilo loše uzeti njihove izjave i ovjeriti kod javnog bilježnika ili nešto slično radi osiguranja dokaza. Tko zna što se može desiti dok oni dođu na red.

 

Jedna pitanje u vezi sa sumnjom na poštenje:

 

Kad god se traži upis vlasništva dosjelošću, tražitelj zna da je netko drugi u zemljišnoj knjizi jer inače ne bi ni tražio da se upiše.

 

To bi značilo da bi se moglo dokazivati da je svaki takav posjed nepošten?!

 

U ovom slučaju, tražitelj može tvrditi da su sa njegovog stajališta u knjizi bile upisane nepostojeće pravne osobe kao korisnici, te da to nije smatrao važnim jer je bio faktički vlasnik cijelo to vrijeme.

 

Uostalom, vidljivo je iz svega što je ovdje rečeno da tražitelj ne zna tko bi drugi bio vlasnik.

 

Možda bi bilo bolje pričekati rok od 20 godina i nakon toga zatražiti pojedinačni ispravak zemljišnih knjiga u postupku po ZZK. To bi onda valjda bilo proslijeđeno DO, koji bi onda tvrdio da je vlasnik RH pa bi se išlo u parnicu. Međutim, budući da se taj vlasnik RH nije upisao 20 godina niti je ikada stupio u posjed, dosjelost bi vrijedila.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

nije vazan odnos prije 1948. godine.

Ako su nacionalizirali 1948 a nitko nije podnio zahtjev za povrat tih 500 m2 onda je vlasnik RH i nema dosjedanja jer svi zakone poznaju pa ne mozete reci da ste istiniti, zakoniti i posteni posjednici.

Nije vazno da li su bili upisani mogli su dokazivati da su bili izvanknjizni vlasnici prije nacionalizacije.

 

ovdje iz navedenog razloga necete uspjeti

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

nije vazan odnos prije 1948. godine.

Ako su nacionalizirali 1948 a nitko nije podnio zahtjev za povrat tih 500 m2 onda je vlasnik RH i nema dosjedanja jer svi zakone poznaju pa ne mozete reci da ste istiniti, zakoniti i posteni posjednici.

Nije vazno da li su bili upisani mogli su dokazivati da su bili izvanknjizni vlasnici prije nacionalizacije.

 

ovdje iz navedenog razloga necete uspjeti

 

 

U ovom se slučaju ne mogu složiti s vama. Naime, kažete da zakone svi poznaju i svi znaju da ukoliko zahtjev za povrat nije podnesen nacionalizirano zemljište prelazi u državno vlasništvo. No, kada sam vadio iz zbirke isprava rješenja o nacionalizaciji za predmetnu nekretninu nigdje se ne navodi da su ona dostavljena mojoj stranci, te prema tome on nije morao znati da je to nacionalizirano pa i uvodna pretpostavka pada u vodu.

 

Dalje se postavlja pitanje: ukoliko se smatra da su zemljišne knjige i zbirka isprava javne i svima poznate – tada svi znaju da nisu upisani kao vlasnici te bi prema tome svaka tužba radi dosjelosti bila neosnovana – a sudska praksa kaže da nije tako.

 

Također prema odredbi gore citiranog čl. 362 st. 2. Zakona o vlasništvu smatra se da je nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu i njegov vlasnik, a tko tvrdi suprotno mora to dokazivati. (upisani korisnici su gore citirane, a danas nepostojeće pravne osobe – čiji su pravni slijednici ili općina Y ili grad X)

 

Čestica se 1991. nalazila po GUP-u unutar građevinske zone naselja, no planom nižeg reda na njoj nije bila predviđena gradnja.

 

Sve u svemu, ne mislim da je tako jednostavno kao što ste opisali.

 

A što ako se i ispostavi da je pravni slijednik općina Y, a na nekretninu se može primjeniti spomenuti stavak? Poznavajući njihovu „briljantnu“ pravnu službu vjerojatno je da će iz straha zbog sudskih troškova priznat tužbene navode bez provođenja glavne rasprave.

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

pogledajte si zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i gradjevinskog zemljista sl list 52/58 i uredbu o provodjenju tog zakona sl 4/59

Članak 1. st. 2. kaze da se nacionaliziraju i postaju drustveno vlasnitvo gradjevinska zemljista (sto je u ovom slucaju rijec).

Članak 8. Zakona kaze se da gradjevinska zemljista postaju drustveno vlasnistvo danom stupanja na snagu tog zakona, a rjesenjem nadleznog organa u postopku po ovom zakonu i uredbi samo se UTVRĐUJE koji su objekti nacionalizirani.

Dakle, neodlucna je cinjenica da li je utvrdjeno ili nije. vazno je da je nacionalizirano i to je i provedeno u zk.

Clankom 38 tog zakona je propisano da ono ostaje u posjedu rijasnjeg vlasnika sve dok ga on na osnovi rjesenja opcinskog narodnog odbora ne preda u posjed opcini ili drugoj osobi (po vasem je to predano odredjenim subjektima).

Članak 34. Uredbe---- kaze da kada se donese rjesenje o utvrdjenju nacionalizacije isto se objavljuje oglasom na ploci opcinskog narodnog odbora te svaka stranka i zainteresirana osoba moze razgledati to rjesenje i u roku od 30 dana od dana isticanja oglasa izjaviti protiv tog rjesenja zalbu organu uprave kotarskog narodnog odbora.

Ocigledno je da to nisu rjesenje je dakle uredno dostavljeno oglasom na ploci pa se ne mozete pozivati da im isto nije bilo dostavljeno.

 

Ovdje je cisti slucaj nacionalizacije za koju nije podnesen zahtjev za povrat i po sili zakona RH postaje vlasnik iste.

Cak vas ne stiti zastita u potpunost i istintost jer se radilo o drustvenom vlasnistvu.

Mislim da tu nema govora o nikakvoj dosjelosti jer sam imao slicne slucajeve a i bavim se time dosta

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Osijek. nego nema tih starih SFRJ zakona ni na stranici Službenog lista Scg (ex) , nema nigdje a treba zbog ovoga čl. 388. st.2. ZV-a

zato pitam

 

La-hva

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Jeste talijanski zakoni su prestali važiti 15.9.47. ali za budućnoast

Ali se na prosuđivanje pravnih odnosa koji su nastali na nekom području u neko vtrijeme, na te odnose se primijenjuje zakon koji je važio na tom području u to vrijeme. Za suđenje je nadležan sud iz tog područja ali za utvrđivanje dosjelosti do 15.9.47. dužan je primijeniti zakon koji je tamo tada važio. Uostalom to suci u tim područjima znaju. A i odvjetnici. To u vašem slučaju može biti važno. ne ulazeći u okolnosti statusa zemljišta za vrijeme Jugovine i Republike Hrvatske. To je posebni problem

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

to je irelevantno jer je 1958 to zemljiste nacionalizirano i nitko nije podnio zahtjev za povrat.

rjesen problem jer je RH vlasnik.

gore sam naveo i propise i razloge pa da ne ponavljam.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ništa osobno.

Nije mi jasno-kažete nisam pravnik-koji su Vam motivi,razlozi,pobude,psih. soc.pseudo razlozi itd da se javljate na forum koji barata sa pravnim institutima.

30 godina se bavim pravom-tek sada vidim koliko toga ne znam.

 

Vjerovatno se Vi i razumujete i u medicinu....pa....

 

Pretpostavljam da će te se složiti s mojim primjećenjem....

 

Lijep pozdrav

 

 

/Najveće daveže u životu doživio sam od onih koji su počeli nešto studirati,pa nikad završili....cijelog života dave.......

 

Sebe najviše..

 

 

Inače po ovom problemu,sve piše u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Tako je. Ta oboriva predmnjeva stoji. Osim ako nekome to zemljište odlukom tadašnje općine nije dano na trajno korištenje. Onda je taj korisnik vlasnik po ZV-u i to ex lege. Ali šta, taj čak ne mora biti ni upisan u tadašnje zk da ima pravo korištenja već može podnijeti i ispravu (Odluku) kojom to dokazuje pa predmnjeva RH više ne stoji.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ima 5 vrsta prava korištenja, a samo dvije vrste su pretvorene.

pretvorba po zvu ako posebnim propisom nije drugacije odredjeno.

Članak 2. zakona o naknadi pod točkom 11. spominje zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta.

I kaže da će se prijašnjem vlasniku utvrditi pravo na naknadu za imovinu oduzetu temeljem i tog propisa.

Predmet naknade članak 15.

Na temelju ovoga zakona priznaje se pravo na naknadu za slijedeću imovinu:

1. neizgrađeno građevinsko zemljište....

čl. 16. Prijašnjem vlasniku odnosno osobi na koju je prijašnji vlasnik prenio svoje pravo daje se u vlasništvo neizgrađeno građ. zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz čl. 2. a koje nije oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je svpoje pravo on to prenio. ...

čl. 65. govori kome se zahtjev podnosi, u kojem roku i govori se da je prekluzvan rok.

Dakle, ZV je rekao ako posebnim zakonom nije drugacije odredjeno.

Obzirom da su i ZV i Zakon o naknadi stupili na snagu u isto vrijeme to je evidentno da se Zakon o naknadi primjenjuje kao lex specialis i to upravo na konkretan slučaj obzirom da se vrsi denacionalizacija temeljem zakona o naknadi.

 

Jel jos treba objasnjavati?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

To je ok.

Ali bitno također jest - neće ići naturalna restitucija ako je tadašnji korisniku na dodjeljenom zemljištu izgradio neku zgradu. Ili ako prijašnji vlasnik nije bio u posjedu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ma sve je to ok. ali ovdje se postavilo pitanje da li mogu dosjelošću steči tu nekretninu (tvrde da ništa nije izgrađeno).

Ja kažem da ne mogu jer je RH postala vlasnikom obzirom da nitko nije podnio zahtjev za povrat i ne mogu biti kvalificirani posjednici jer moraju znati zakone a zakonska neoboriva presumpcija je u ovom slučaju da ako nitko nije podnio zahtjev RH je vlasnik.

i nema se što više ovdje reći.

ako netko ima pitanja neka slobodno pita, pokušati ću objasniti

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

PRAVOKRIVO je napisao:

Ništa osobno.

Nije mi jasno-kažete nisam pravnik-koji su Vam motivi,razlozi,pobude,psih. soc.pseudo razlozi itd da se javljate na forum koji barata sa pravnim institutima.

30 godina se bavim pravom-tek sada vidim koliko toga ne znam.

 

Vjerovatno se Vi i razumujete i u medicinu....pa....

 

Pretpostavljam da će te se složiti s mojim primjećenjem....

 

Lijep pozdrav

 

 

Ne znam koga ovo ide, ali ja sam onaj koji je u jednom gornjem postu da nije pravnik.

 

Moja pobuda Vam je vrlo jednostavna, iako nisam siguran da ćete je shvatiti: htio sam čovjeku pomoći.

(To biste vjerojatno klasificirali u psih.soc.). Imam nekoh osobnih problema pa sam zato navratio ovamo.

 

Moje pravo proizlazi iz činjenice da sam upravo ovakav postupak knjiženja RH u zemljišne knjige proveo. Bio je komad kuće nacionaliziran, nasljednici vlasnika nisu tražili povrat, RH se nije upisala, stanje je zbog potreba održavanja kuće postalo neprihvatljivo i proveli smo to upravo kako piše u prethodnom postu i kako sam ranije naveo. Dakle čista provjerena praksa (u tom dijelu). (Isto kao što si uzimam za pravo da znam nešto više o svojoj vlastitoj bolesti od mog liječnika opće prakse koji liječi 1000 pacijenata s 5000 bolesti, ali to ne znači da ga ne pitam za savjet, slušam ili da si umišljam da sam medicinar.)

 

Što se pak tiče dosjelosti, to ne znam, ali znam da u ZOV piše da se i državna imovina može steći dosjelošću. Kada da, a kada ne - to prepuštam vama stručnjacima. Eto, ne znam - jeste li zadovoljni?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

nacionalizacija je provedena temeljem više propisa i ta tematika je toliko komplicirana da laiku ne može biti jasno kako naći rješenje nekog problema.

Neki predmeti laiku mogu biti slični, a ustvari su jako različiti.

vidite vi kažete komad kuće bio nacionaliziran.

to je drugo nego neizgrađeno građevinsko zemljište.

vama je to slično, a ustvari to je nebo i zemlja.

 

bOjan gdje si za debatu? dosadno je bez tvog razmišljanja

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uz sve poštovanje, ako povrat nije tražen poslije isteka svih, i dodatnih, rokova, nema neke bitne razlike.

 

Ako se povrat traži, e to doista jest već sasvim druga stvar, jer ne samo da postoje različite osnove nacionalizacije, nego postoje i specifičnosti konfiscirane imovine kao i imovine koja je nekim slijedom događaja dospjela pod državnu odnosno "društvenu" upravu a da formalno nikad nije oduzeta.

 

Zato se u to, da se radi u povratu, osobno ne bih upuštao.

 

Ali se ne radi o tome.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Rekao sam ono što Vas je zanimalo o mojim motivima.

 

Radi podsjećanja - naslov topica je: "Dosjelost - zanimljivo".

 

Dakle, radi se o raspravi da li se može naći pravni put da se do uknjižbe vlasništva u opisanom slučaju dođe dosjelošću. (Što ne znači možda ne postoji i drugi put).

 

Kad bi se radilo o povratu, onda postoje dvije mogućnosti. Vraćalo bi se onima kojima je i nacionalizirano, a oni nisu tražili. Da jesu, onda bi bilo važno kako im je nacionalizirano. Ali nisu.

 

Drugi je put da se dokaže da je nacionalizacija bila bespredmetna, jer je nacionalizirano nevlasnicima, budući da su u trenutku nacionalizacije postojali stvarni i valjani vanknjižni vlasnici. Onda se ne radi o povratu nego o pobijanju nacionalizacije, a za to je prošo voz.

 

I još ću malo citirati sebe s početka nakon što Bojanu nitko nije odgovarao:

 

"Evo, sad će dalje biti lakše jer umjesto da posjetitelji odgovaraju na pitanje, mogu kritizirati moj odgovor. To obično bolje ide :-) ".

 

Provjerite da li sam bio u pravu. Lijepo Vas pozdravljam i napuštam ovaj topic. :-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

mislim da niste u pravo da bi mogli zaobici pitanje nacionalizacije.

svi zainteresirani su u roku od 30 dana od objave na oglasnoj ploci mogli reagirati (to vrijedi i za izvanknjizne vlasnike) a nisu pa se i na njih odnosi pravomoćnost rješenja o utvrđenju nacionaliziranog zemljišta.

dakle, ova nekretnina je vlasništvo RH i nikakvih dosjedanja ne može biti

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Tužite sadašnu općinu

Radi tvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću i uknjižbe

Potvrdom nadležnog organa za urbanizam dokazat ćete da je zemlište građevinsko a time da je pasivno legitimirana općina.

Uostalom i uknjižena je odnosno prethodna opčina kao njen pravni prednik

Dosjelosti ste skuoili dovolnjo

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

edi ti brkaš lončiće.

Ako je nešto zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i građ. zemljišta iz 58 nacionalizirano onda se primjenjuje zakon o naknadi.

RH je postala u ovom slučaju vlasnik i nema tu nikakvog dosjedanja

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

edi ti brkaš lončiće.

Ako je nešto zakonom o nacionalizaciji najamnih zgrada i građ. zemljišta iz 58 nacionalizirano onda se primjenjuje zakon o naknadi.

RH je postala u ovom slučaju vlasnik i nema tu nikakvog dosjedanja

 

2/3 su nacionalizirane temeljem Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća - zemljišta u vlasništvu stranih državljana bez statusa optanata. 1/3 je prešla u društveno vlasništvo temeljem rješenja o nasljeđivanju (sic!) no tog rješenja u zbirci isprava nema!

 

Tužite sadašnu općinu

Radi tvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću i uknjižbe

Potvrdom nadležnog organa za urbanizam dokazat ćete da je zemlište građevinsko a time da je pasivno legitimirana općina.

Uostalom i uknjižena je odnosno prethodna opčina kao njen pravni prednik

Dosjelosti ste skuoili dovolnjo

 

To je i bila prvotna namjera, no postajalo je ono šta ako? Šta ako još nije nastupila dosjelost, te tužbeni zahtjev bude odbijen? Sami su sebe zaribali jer ne mogu ponovno tužit.

 

Budući da mi je Edi proširio horizonte s primjenom talijanskih propisa - konzulirao sam se s jednom sutkinjom - starom znanicom (naravno da sam skroz zamaskirao pitanje) koja inače radi na takvim predmetima.

 

Kaže da se u njenoj praksi još nitko nije pozivao na talijanske propise, no da joj se čini da bi se oni u takvim slučajevima mogli primjenjivati. Također, treba provjeriti kakva je praksa drugih (Istarskih) sudova te što stoji u prijelaznim odredbama FNRJ - kad provjeri će mi javit, a ja vama :-)

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

I taj zakon je na listi u članku 2. zakona o naknadi pod točkom 8.

Da li ste se zabunili kada ste rekli da je 1/3 temeljem rješenja o nasljeđivanju nacionalizirano?

u svakom slučaju i ovdje se primjenjuje zakon o naknadi te ako nitko nije podnio zahtjev za povrat (a nije) onda je definitivno vlasnik zemlje RH.

 

Ispitajte da li je podnijet zahtjev za povrat te čestice u nadležnom uredu. Ako nije onda obično džravno odvjetništvo podnese zahtjev tom uredu da utvrdi da je RH vlasnik čestice pa se nakon toga upisuje u zk.

Provjerite jer je možda donijeto rješenje.

AKo i nije oni su vlasnici, a nema dosjedanja jer svi znaju zakone pa onda ne može teći rok.

Takav stav je zauzela sudska praksa (npr. VSRH u pogledu poljoprivrednog zemljišta ovdje analogna primjena).

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

i taj zakon je na listi zakona o naknadi (čl 2. toč. 8)

Dakle, opet je RH vlasnik jer nitko nije podnio zahtjev za povrat.

 

Nikakva dosjedanja i nikakvi talijanski zakoni nisu bitni.

BItno za slučaj jeste da je nekretnina nacionalizirana temeljem propisa iz 48 te da je sve do 08.10.91 bilo u društvenom vlasništvo.

Tek 1997. donosi se zakon koji regulira tu situaciju, a on kaže da se u roku koji je bio višekratno produživan (ali je sada istekao) može podnijeti zahtjev za povrat.

Obzirom da nitko nije podnio istekom roka RH je postala vlasnikom (zakonska presumpcija neoboriva- svi znaju zakone).

Dakle, obzirom da vi od dana kada je RH postala vlasnikom znate da vam ne pripada pravo na toj nekretnini onda ne može biti niti stjecanja dosjelošću jer nemate kvalitete za dosjedanje (niste niti pošten iako se presumira, niti istinit a niti zakonit posjednik)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Dakle, obzirom da vi od dana kada je RH postala vlasnikom znate da vam ne pripada pravo na toj nekretnini onda ne može biti niti stjecanja dosjelošću jer nemate kvalitete za dosjedanje (niste niti pošten iako se presumira, niti istinit a niti zakonit posjednik)

Da se razumijemo, ja uopće nisam posjednik :-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nije isto:

 

1. presumpcija da su zakoni svima poznati istekom 8 dana od objave u NN i

 

2. presumpcija vlasništva (koja je oboriva jer bi inače netko tko zaista jest vlasnik i posjeduje dokumentaciju da to dokaže- nikad ne bi mogao postati vlasnikom, a vlasnička tužba šta-... ne zastarijeva)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ne govorim da si posjednik nego govorim tim ljudima o kojima govoriš. možda sam se nespretno izrazio.

I dalje ostajem kod svojeg mišljenja. Bojan zar nemate ništa za komentirati to? qui tacit consentire videtur ili non consentire?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ako su zakoni poznati onda je poznato da ako netko ne podnese zahtjev a znate da je nekretnina nacionalizirana RH postaje vlasnik temeljem zakona.

Upravno tijelo donosi rješenje o utvrđenju tog vlasništva te se isto provodi u zk.

Neće uspjeti s dosjelošću jer znaju da je RH postala vlasnik

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ako su zakoni poznati onda je poznato da ako netko ne podnese zahtjev a znate da je nekretnina nacionalizirana RH postaje vlasnik temeljem zakona.

Upravno tijelo donosi rješenje o utvrđenju tog vlasništva te se isto provodi u zk.

Neće uspjeti s dosjelošću jer znaju da je RH postala vlasnik

Takvo tumačenje mi djeluje preširoko. Prema tome nemoguće je dosjelošću utvrditi vlasništvo nad nekretninom koja je bila nacionalizirana.

 

:roll:

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

postavi to ovako.

Prvo---znaš da je nekretnina nacionalizirana jer tako piše u zemljišnim knjigama koje su javne i svi znaju njihov sadržaj

drugo- znaš da je na snazi zakon o naknadi koji upravo za taj slučaj vrijedi te znaš da nitko pa ni tvoje stranke nisu podnijele zahtjev za povrat.

treće- znaš da ako nisi podnio zahtjev RH postaje vlasnikom po sili zakona.

 

Dakle oni trenutno ne mogu biti niti pošteni (iako će se to presumirati ali lako oborivo), niti istiniti a niti zakoniti jer nemaju nikakvu pravnu osnovu posjedovanja.

Kakva onda dosjelost može biti u tom slučaju?

Jedino izvanredna a prema RH su dvostruki rokovi dakle 40g.

Izračunaj od 1997 40 g i mogao bi postati vlasnik dosjelošću.

 

Je li tako?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad

Sign in to follow this  



×