Plaće profesora na fakultetima?

[anonimno]

da li znate koliko mjesečno zaradi profesor na faksu?

barem otprilike?

 

ja mislim da ne više od 10 000kn

 

[anonimno]

Da, oko 9-10 tisuća, ali po katedri..

Neki (zavisi kako na kojem faksu) drže po dvije katedre, pa onda veleučilišta, seminari, a tek knjige, pa savjetodavne uloge, fuševi u smislu sastavljanja ugovora (zavisi iz kojega je područja).. i slično..

 

Baš smo neki dan računali jednoga profesora iz Os. i sve njegove funkcije koje se mogu vidjeti na netu.. oko 38000kn..

bez fuša za koji ne znamo koliko je ali znamo da radi.. i sve legalno... a suda u životu nije vidio.. pravi teoretičari...

 

[Milly]

Profesori dio plaće dobivaju iz državnog proračuna (po istemu koeficijent uvećan za godine staža puta osnovica), a dio iz vlastite djelatnosti visokog učilišta u kojem rade. Prvi dio je određen propisima koji uređuju plaće u javnim ustanovama - znači za javne službenike, a drugi dio internim aktom učilišta. Sve u svemu - plaće su im dobre, a honorari još bolji.

[anonimno]

je napisao:

Da, oko 9-10 tisuća, ali po katedri..

Neki (zavisi kako na kojem faksu) drže po dvije katedre,

 

Lupetaš. Plaća profesora određena je koeficijentom utvrđenim uredbom o plaćama drž. službenika i namještenika. Pogledaj u NN. I profesor je plaćen jedanputa, bez obzira radi li na jednoj katedri ili surađuje na više njih.

 

Prihodi koje ostvari od autorskih djela se ne računaju u plaću ali se na njih plaćaju porez i doprinosi.

[anonimno]

Ako krenemo od pretpostavke da im je plaća recimo 9000 kn, znači po tvome, profesor koji drži jedan predmet, jednako je plaćen kao i profesor koji drži tri predmeta plus jedan izborni (manji) predmet. Nešto ne štima. Slažem se da su honorari nešto drugo, iako je to novac a njegov položaj i priroda posla mu omogućuju da naplaćuje te honorare. Ali, vratimo se na plaću.

Jedan profesor je rekao kako on mora držati dvije katedre jer nema profesora na tržištu koji bi preuzeo jednu katedru. Znači, moraju ga platiti i za tu drugu, ili neka zaposle novoga. S druge strane, baš se i ne otimaju da prepuste po neku katedru, jer ima dosta viših asistenata koji su i doktorirali, a još uvijek su asistenti iako im dotični profesor drži dvije katedre..

[Milly]

je napisao:

Lupetaš. Plaća profesora određena je koeficijentom utvrđenim uredbom o plaćama drž. službenika i namještenika. Pogledaj u NN. I profesor je plaćen jedanputa, bez obzira radi li na jednoj katedri ili surađuje na više njih.

.

 

Zašto tako ružno odgovoriti nekome, a na sve to još i neargumentirano.

 

Visoka učilišta (fakulteti, veleučilišta, sveučilišta...) jesu USTANOVE pa u njima rade JAVNI službenici i namještenici, a ne državni službenici.

 

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 101/02, 81/03 i 182/03)

 

KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA

Novi članak 5.

O posebnim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim ugovorom i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama može se pregovarati na razini ustanova, po prethodno pribavljenoj suglasnosti potpisnika ovog ugovora i ne mogu se sklopiti prije njihova odobrenja.

 

1.1. RADNA MJESTA I PLAĆE

Članak 7.

1) Zaposlenici se raspoređuju na radna mjesta temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u znanosti i visokom obrazovanju i o tome im se izdaje odluka.

2) Predstavnik Sindikata ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta.

ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA

Članak 8.

1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća.

2) Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno članova zaposleničkog vijeća u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik.

 

1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU

Članak 9.

1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće.

2) Način raspodjele prihoda i plaćanja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se aneksom ovom ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove.

3) Ako se način raspodjele prihoda i plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za njegovo donošenje potrebna je suglasnost sindikata.

4) Blablabla.....

 

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (NN 123/03, 198/03, 105/04 i 174/04)

 

Primjena propisa o ustanovama

Članak 5.

(1)Ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, na visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.

V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA

Izvori financiranja

Članak 107.

(1) Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz:

1.sredstava osnivača,

2.državnog proračuna Republike Hrvatske,

3.proračuna županija, gradova i općina,

4.Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,

5.vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti,

6.sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. ovoga Zakona,

7.izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba,

8.donacija te

9.ostalih izvora.

(2) Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta.

 

Prijedlog proračunskih sredstava i njihova raspodjela

Članak 108.

(5) Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.

 

 

Dobivaju dakle jednu plaću, osnovnu koja im se isplaćuje iz riznice na temelju Zakona o javnim službenicima i namještenicima i na temelju Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama

Pa to onda izgleda ovako:

 

Članak 7.

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u visokim učilištima i javnim institutima su:

 

a) Položaji I. vrste

1. rektor sveučilišta, rektor veleučilišta 3,50

2. prorektor-redoviti prof., trajno zvanje 3,35

3. prorektor-redoviti prof., prvi izbor, dekan redoviti

prof. - trajno zvanje,

pročelnik sveučilišnog odjela redoviti profesor

- trajno zvanje,

ravnatelj znanstveni savjetnik – drugi izbor 3,30

4. prorektor-izvanredni profesor 3,25

5. prodekan-redov.prof. - trajno zvanje, zamjenik

pročelnika sveučilišnog odjela,

predstojnik-redov. prof. - trajno zvanje,

šef katedre-redov. prof. - trajno zvanje,

itd.itd.itd.......

 

 

Kad sve to uberu, pod uvjetom da im visoka škola ostvaruje prihode od vlastite djelatnosti (to je sve ono što studenti plaćaju kroz akademsku godinu - pa sad ti misli koja to školica nema takve prihode) dobiju još i dodatak.

 

Plaća je jedna, ali ima dva dijela: proračunski i onaj iz vlastite djelatnosti. Honorari nisu plaća. Pa nisu ovime ni obuhvaćeni.