Smetanje posjeda i zabrana daljnjeg smetanja

[lipica]

Problem je sljedeći:

U tijeku je postupak za smetanje posjeda. Mogu li kao oštećenik tražiti zabranu daljnjeg zakupa?

Podižem tužbu radi smetanja posjeda (u roku od 30 dana od saznavanja i unutar roka od godine dana od smetanja) i tražim povrat u prethodno stanje: radi se o ograđenom i zaključanom spremišnom prostoru s nekim stvarima, koji koristim godinama, a koji je dio većeg zajedničkog prostora zgrade, dakle u zajedničkom vlasništvu suvlasnika.

Tužim većinskog vlasnika(u 10. mj. 2012. jer dobivam uvid u ugovor koji je on (tj. njegova tvrtka- ovlaštenik ) sklopio (tobože u ime suvlasnika – a ja nikad nisam konzultirana) s ugostiteljskom tvrtkom koja ulazi u zakup tog cijelog, većeg prostora i prilagođava ga određenim zahvatima svojoj svrsi.

Dakle, ograđen i zaključan prostor sa stvarima je kao takav nestao,ishlapio, sve je sada jedinstven prostor koji je preinakama- bušenjima zidova spojen s drugim, manjim dijelom prostora koji je ta ugostiteljska tvrtka ranije koristila u prizemlju u sada koristi kao dvoetažnu cjelinu: prizemnu + podrumsku).

Na prvoj instanci gubim (u 9.mj. 2014!!!)s obrazloženjem da je dokazano smetan moj mirni posjed, no da to nije (ili se ne zna da li je) počinio tuženik.

U tužbi na 2.instanci (uložena u 10. mj. 2014.) instanci tumačim da je ugovor o zakupu potpisao većinski vlasnik, tj njegov ovlaštenik, te da je temeljem toga došlo do smetanja posjeda. Tko ga je doista fizički uklonio – većinski vlasnik ili zakupac, ja naravno ne znam.

Na drugoj instanci još nije zakazano ni 1. ročište(!!!)

Mogu li i od koga tražiti da se blokira i onemogući produljenje gore spomenutog ugovora o zakupu (s obzirom na proces u tijeku ) koji je sklopljen na određeno vrijeme do kraja ove godine i od kojeg tijela da to zatražim? Što bi općenito trebalo sada poduzeti?

Unaprijed hvala na odgovoru.

[Sused149]

Pozdrav! Molim strucan odgovor na moj priblem. Radi se o tome da smo kupili građevinsko zemljiste koje je svakako rasparcelirano pa smo postali vlasnilici 5 čestica. Jedna od tih čestica je privatni put(registrirana kao put)ali vlasnik sam iskljucivo ja. Susjed koji ima vikendicu uz taj moj put ima do svoje vikendice javni put s kojeg on iz nekog razliga ne ulazi direktno na svoju parcelu nego skrece cca 4 metra desno i koristi put koji je u mom vlasnistvu.On je na toj mojoj cestici stavio neke tlakavce i sad kad sam ja htio asfaltirat on kaze da neda da se ti tlakavci vade i da on ima s bivsim vlasnikom dogovoreno da on to moze koristiti. U zemljisnim i glavnim knjigama ja sam vlasnik te cestice 1/1 i ne postoji nikakvo pravo sluznisti i ne postoje nikakvi suvlasnici.. Kaj da radim?

[Matrix]

Mogu li kao oštećenik tražiti zabranu daljnjeg zakupa?

izrekom presude se između ostalog zabranjuje svako buduće isto ili slično smetanje

Na prvoj instanci gubim (u 9.mj. 2014!!!)s obrazloženjem da je dokazano smetan moj mirni posjed, no da to nije (ili se ne zna da li je) počinio tuženik.

manjkavost pasivne legitimacije,niste dokazali da je tuženik počinio čin smetanja.

Potpisivanje ugovora od strane dotičnog tuženika se neće smatrati smetanjem posjeda.

Tko ga je doista fizički uklonio – većinski vlasnik ili zakupac, ja naravno ne znam.

U tom slučaju ste trebali tužiti osobu u čiju korist su izvršeni radovi a koji predstavljaju čin smetanja

Na drugoj instanci još nije zakazano ni 1. ročište(!!!)

Neće biti ni zakazano.

Mogu li i od koga tražiti da se blokira i onemogući produljenje gore spomenutog ugovora o zakupu.

Ako ste i vi jedan od suvlasnika,vrijedi pročitati odredbe čl.39 i 41.ZV.

Članak 39.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.

(2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga.

Članak 41.

(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

(2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.

[lipica]

Poštovani Matrix,

Hvala na trudu i odgovorima.

Vi kažete:

izrekom presude se između ostalog zabranjuje svako buduće isto ili slično smetanje.

Znači li to da – budući da mi je odbijena tužba na 1. instanci ,iako se pokazalo da nije sporno da je moj mirni posjed smetan (da ne kažem, oduzet) – onaj koji ometa posjed (tko god to bio) može to i dalje činiti i napraviti novi ugovor o zakupu?

Vezano uz činjenicu da je u tužbi navodno tužena kriva osoba (pasivna legitimacija) za smetanje, jer tužitelj nije vidio da bi to počinio tuženik, a davanje u zakup od strane tuženika ne smatra se dokazom (!), te da je trebalo tužiti osobu koje je sada u posjedu:

Kakav je to pravni sustav koji ne štiti oštećenika, nakon što utvrdi da je oštećen, već samo gleda kako bi omogućio uzurpaciju???? Ne bi li taj sustav čim primi takvu „pogrešnu“ tužbu trebao na to tužitelju odmah ukazati i uz konzultaciju s njim odmah je preinačitii u tužbu protiv „prave“ osobe tj. onoga tko je sada u posjedu (ako je to prava osoba, a ne onaj tko mu je ugovorom omogućio da u posjed dođe?) A da je vjerojatno tužen onaj tko je sad u posjedu –jer nije viđen kako je ušao – vjerojatno bi tužba bila isto odbijena zato što nema dokaza da je baš taj smetao posjed, a ne prije njega onaj koji mu ga je zakupom dao na korištenje!!! Nije šija neg je vrat! Zar ne bi u takvom slučaju trebalo donijeti presudu da su posjed smetali ili jedan od njih ili zajedno, tj oboje (što je evidentno, jer oboje imaju koristi i jer jedan to omogućuje drugome davanjem u zakup!) i da se oboma naloži zabrana daljnjeg najma i daljnjeg korištenja, te vraćanje u prethodno stanje? Žalosno je da naš pravni sustav izgleda ne prepoznaje da su odredbe tu da bi zaštitile nečije očigledno ugroženo pravo, već traži načine da tužitelja i njegovo pravo izigra u korist uzurpatora-moćnika, a možda i vlastitu!

Zašto neće biti drugog ročišta? Da bi se gornja rabota lakše „legalizirala“ ???

Ja jesam jedan od suvlasnika koji naravno nije konzultiran (jer kako bi se inače otimačina mogla provesti, a nije ni navedeno ni dokazano da su konzultirani drugi suvlasnici) te je stoga i ugovor o zakupu nevaljan! Možete li mi molim objasniti kakva su to „pravila o poslovodstvu bez naloga“ odnosno zašto to ta presuda nije prepoznala i osudila (?) Što se tu može poduzeti?

I najvažnije: što ja zapravo sada mogu konkretno poduzeti da vratim taj svoj posjed, spriječim produžetak ugovora o najmu, dobijem postupak na višoj instanci? Kome da se konkretno obratim i na koji način?

[Matrix]

budući da mi je odbijena tužba na 1. instanci ,iako se pokazalo da nije sporno da je moj mirni posjed smetan (da ne kažem, oduzet) – onaj koji ometa posjed (tko god to bio) može to i dalje činiti

kako da vam sud pruži posjedovnu zaštitu kad pred istim sudom ne možete dokazati tko vas smeta.U zabludi ste ako mislite da će sud istraživati tko je ta osoba,budući kako je teret dokazivanja na vama kao tužitelju.

Kakav je to pravni sustav koji ne štiti oštećenika, nakon što utvrdi da je oštećen, već samo gleda kako bi omogućio uzurpaciju????

u posjedovnim parnicama ne postoji oštečenik i štetnik.

Članak 441.ZPP

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Ne bi li taj sustav čim primi takvu „pogrešnu“ tužbu trebao na to tužitelju odmah ukazati i uz konzultaciju s njim odmah je preinačitii u tužbu protiv „prave“ osobe tj. onoga tko je sada u posjedu (ako je to prava osoba, a ne onaj tko mu je ugovorom omogućio da u posjed dođe?)

to nije dužnost suda,budući da nije odvjetnik koji vas zastupa,niti sud zna tko je počinio smetanje,i upravo iz tog razloga nužno je dokazati činjenice koje iznosite.

A da je vjerojatno tužen onaj tko je sad u posjedu –jer nije viđen kako je ušao – vjerojatno bi tužba bila isto odbijena zato što nema dokaza da je baš taj smetao posjed,

Mišljenja sam da nebi bio odbijen zahtjev,jer je upravo to ta osoba koja vam je oduzela posjed,bez obzira što takav čin pravda ugovorom o zakupu.

Zar ne bi u takvom slučaju trebalo donijeti presudu da su posjed smetali ili jedan od njih ili zajedno, tj oboje (što je evidentno, jer oboje imaju koristi i jer jedan to omogućuje drugome davanjem u zakup!) i da se oboma naloži zabrana daljnjeg najma i daljnjeg korištenja, te vraćanje u prethodno stanje?

Članak 2.ZPP

U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Članak 7.ZPP

Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

Članak 8.ZPP

Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Članak 221 a.ZPP

Ako sud na temelju izvedenih dokaza (član 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu;o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Zašto neće biti drugog ročišta?

Jer nema potrebe

Članak 362.ZPP

Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća.Kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je to radi donošenja odluke o žalbi potrebno, može pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća

Možete li mi molim objasniti kakva su to „pravila o poslovodstvu bez naloga“

Vidi odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju institut poslodavstva bez naloga

http://www.google.ba/gwt/x?gl=BA&wsc=ya&source=s&u=http://www.google.com/url%3Fq%3Dhttp://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_obveznim_odnosima/ispis10.asp%253Fispisodabranog%253D1120%26sa%3DU%26ei%3DkoCeVdKGD8a1ogSM8ai4Bg%26ved%3D0CBYQFjAA%26usg%3DAFQjCNF2gKVZs-D9sRsVSxU3toMc5qmIIQ&hl=hr-BA&ei=kYCeVbqMKNSPmAGH-43QDg

odnosno zašto to ta presuda nije prepoznala i osudila (?)

Već rečeno da sud svoje odluke donosi saglasno članku 2.ZPP,i sve što bi uradio mimo toga,čini povrijedu odredbi parničnog postupka.

[lipica]

Poštovani Matrix,

Hvala na utemeljenim objašnjenjima: doista je noćna mora upasti u paukovu mrežu pravnih zavrzlama!

 

No, ipak je grozno znati da sud točno zna tko smeta posjed , jer je u tužbi navedeno tko je sada u posjedu – a taj to nije ni poricao, već je priznao, no sud to ne želi ni znati ni vidjeti. (čvrsto žmiri i drži se ko pijan plota tužbenog zahtjeva).

I dalje smatram da bi sudac kada primi takav tužbeni zahtjev u kojem on kao iskusna osoba evidentno vidi da je –kako se tvrdi- tužena pogrešna osoba morao biti zakonski obavezan odmah ukazati stranci na to i sugerirati joj da povuče ovaj i uloži novi zahtjev. (No, u tom slučaju ne bi bio otvoren put raznim malverzacijama i pogodovanjima i u ovoj državi i u tome je izgleda veliki problem!

 

Odgovorili ste na sve, osim na moje zadnje, najvažnije pitanje; trebam li iz toga zaključiti da više ništa ne mogu napraviti ni poduzeti u svoju korist i obranu svoga smetanog posjeda? Da li bi sada trebalo podići tužbu protiv onoga tko je unutra? Ili bi li temeljem Čl. 1128 (Pravila o poslovodstvu bez naloga) trebalo tužiti potpisnika predstavnika navodne odluke suvlasnika?

[lipica]

Znate li (ili možda ne želite sugerirati ništa što bi bilo protivno interesu počinitelja smetanja) ili zna li itko drugi odgovor na ovo koji bi bio u mom interesu:

 

"Odgovorili ste na sve, osim na moje zadnje, najvažnije pitanje; trebam li iz toga zaključiti da više ništa ne mogu napraviti ni poduzeti u svoju korist i obranu svoga smetanog posjeda? Da li bi sada trebalo podići tužbu protiv onoga tko je unutra? Ili bi li temeljem Čl. 1128 (Pravila o poslovodstvu bez naloga) trebalo tužiti potpisnika predstavnika navodne odluke suvlasnika?"

[Matrix]

Ako vam se ne udovolji zahtjevu po žalbi,posjedovnu zaštitu može te zaboraviti.

Daljnji koraci bi bili da se poništi ugovor i zahtjeva predaja(vlasnička tužba).