Jump to content

Tužba za bullying


istosad

Preporučene objave

snimanje nekoga bez dopustenja te osobe koju se snima tj upoznavanja te osobe da ju se snima je kazneno djelo!

a u slucaju postupka tuzbe za bullying doticna snimka se po mome misljenju ne bi mogla uzeti kao dokazni materijal.

 

Ma daj?! Zanimljivo, sjetio sam se sad američkog filma ako je netko gledao Bondfire Of Vanities...tamo je bilo sporno što je netko drugi snimio kazneno djelo jedne osobe nad drugom...no dobro, to je drugi svijet tamo pa ni ne čudi.

 

Al ajmo zamislit ovu situaciju, osoba A ima opravdan strah od toga da će recimo biti silovana od osobe B, te kako bi se zaštitila snimi osobu B. Naravno, kad bi rekla osobi B da ju snima, osoba B bi razbila kameru i time uništila dokaz, usput ju prebila na mrtvo ime i opet silovala...no, ako bi osoba A prešutila činjenicu da snima radnju, ne samo da ne bi smjela koristiti dokaz da ju je osoba B silovala, nego bi još i predočenjem tog dokaza samu sebe inkriminirala kao počinitelja kaznenog djela protiv osobe B?

 

Jesam li dobro shvatio?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Načelno, snimanje bez najave istog onome koga se snima jeste kazneno djelo (čl. 143. KZ-a).

 

Iznimka postoji u vidu stavka 4., ali njegova primjena na vaš predmet je dvojbena i po tom pitanju gotovo da nema prakse (imate slučaj bivšeg gradonačelnika Vukovara, ali to je nesuporedivo sa vašim predmetom).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da, baš kad sam pročitao stavak 4. sam se mislio pozvat na njega, da se mene pita jasno je da interes "privatnosti" osobe koja vrši kazneno djelo ne bi bio pretežniji nad interesom zaštite osobe nad kojom se isto vrši, al mene se ne pita, jel.

 

Također mi je vrlo nejasan odnos između stavka 1. i stavka 2.; u stavku 1. se spominje da je svako snimanje neovlašteno, te se propisuje kazna za to snimanje, dok se u stavku 2. spominje i kažnjivost objave/prosljeđivanja snimljenog materijala.

To bi valjda trebalo služiti tome da sudac po vlastitom nahođenju odredi višu kaznu ukoliko je osoba počinila i djelo iz stavka 2.?

 

Također se spominje i izraz "nejavno" izgovorene riječi, koje bi to onda bile javno izgovorene riječi, postoji li neka definicija?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

sukladno propisima Zakon o radu vezano za zaštitu dostojanstva radnika (i prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije) vi ste odmah trebali uputiti PRITUŽBU ovlaštenoj osobi Vaše firme koja je zadužena za rješavanje istih. Posslodavac koji ima više od dvadeset zaposlenih mora imati takovu osobu.

Dakle, to je bio nekakav Zakonom propisan put da se zaštitite od nemuštog ponašanja poslodavca.

Ovo ostalo pripada već u neke druge pravne kategorije Van propisa vezanih za radne odnose.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

sukladno propisima Zakon o radu vezano za zaštitu dostojanstva radnika (i prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije) vi ste odmah trebali uputiti PRITUŽBU ovlaštenoj osobi Vaše firme koja je zadužena za rješavanje istih. Posslodavac koji ima više od dvadeset zaposlenih mora imati takovu osobu.

Dakle, to je bio nekakav Zakonom propisan put da se zaštitite od nemuštog ponašanja poslodavca.

Ovo ostalo pripada već u neke druge pravne kategorije Van propisa vezanih za radne odnose.

 

Hvala na savjetu, radi se o dosta maloj tvrtci koja surađuje s velikom kompanijom, nisam ni siguran ima li 20 zaposlenih (ako se pod "zaposlene" računaju oni s ugovorom o radu na neodređeno).

 

Kako mogu (tj. osoba kojoj je potrebna pomoć) saznati tko je u kompaniji zadužen za primanje pritužbi, moguće da se radi o istoj osobi koja se i ponašala neprimjereno ili o njegovom najbližem suradniku.

 

Možda bi se pritužbu moglo uputiti kadrovskoj službi?

I koji su daljnji koraci ako osoba ne bude zadovoljna odgovorom osobe nadležne za pritužbe?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na savjetu, radi se o dosta maloj tvrtci koja surađuje s velikom kompanijom, nisam ni siguran ima li 20 zaposlenih (ako se pod "zaposlene" računaju oni s ugovorom o radu na neodređeno).

 

Kako mogu (tj. osoba kojoj je potrebna pomoć) saznati tko je u kompaniji zadužen za primanje pritužbi, moguće da se radi o istoj osobi koja se i ponašala neprimjereno ili o njegovom najbližem suradniku.

 

Možda bi se pritužbu moglo uputiti kadrovskoj službi?

I koji su daljnji koraci ako osoba ne bude zadovoljna odgovorom osobe nadležne za pritužbe?

 

istosad,

Koliko radnika ima poslodavac sazat čete u kadrovskoj službi ili kod nekoga tko obavlja takoove poslove za poslodavca. Prema Zakonu o radu a koji govori i o Zaštiti dostojanstva radnika

Članak 134.

(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

(6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

(7) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

(9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

(10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju

 

Shodno rečenom vi i postupite.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da, baš kad sam pročitao stavak 4. sam se mislio pozvat na njega, da se mene pita jasno je da interes "privatnosti" osobe koja vrši kazneno djelo ne bi bio pretežniji nad interesom zaštite osobe nad kojom se isto vrši, al mene se ne pita, jel.

 

Po mom mišljenju, vaš predmet ne potpada pod iznimku stavka 4. Imate razmišljanje VSRH-a da čak snimka prijetnje ne potpada pod tu iznimku (iako je to relativno staro razmišljanje).

 

Također mi je vrlo nejasan odnos između stavka 1. i stavka 2.; u stavku 1. se spominje da je svako snimanje neovlašteno, te se propisuje kazna za to snimanje, dok se u stavku 2. spominje i kažnjivost objave/prosljeđivanja snimljenog materijala.

To bi valjda trebalo služiti tome da sudac po vlastitom nahođenju odredi višu kaznu ukoliko je osoba počinila i djelo iz stavka 2.?

 

Može u obzir doći i stjecaj kaznenih djela.

 

Također se spominje i izraz "nejavno" izgovorene riječi, koje bi to onda bile javno izgovorene riječi, postoji li neka definicija?

 

Primjerice, ako snimate nekoga tko se obraća na javnom skupu ili konferenciji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...
istosad,

Koliko radnika ima poslodavac sazat čete u kadrovskoj službi ili kod nekoga tko obavlja takoove poslove za poslodavca. Prema Zakonu o radu a koji govori i o Zaštiti dostojanstva radnika

Članak 134.

 

(1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

 

(2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

 

(3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

 

(4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

 

Nije pitao, ali prilično sam siguran da ima manje od 20 zaposlenih, dakle idemo dalje.

 

(5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

 

Kolega je u međuvremenu prekinuo rad, prošlo je više od 8 dana od prekida radnog odnosa i ne namjerava se vratiti na posao.

 

Dakle, ovo očito otpada.

 

Ostale stavke se nadovezuju na stavku (5).

 

Prema tome, bilo pa prošlo i nikome ništa?

 

Inače je poslodavac sklon sličnim ispadima, jednom drugom kolegi je nakon što mu je dao otkaz također upućivao uvrede i prijetnje.

 

I imam još jedno pitanje; čini mi se da sam već viđao da se sms i pisane poruke koriste kao dokaz za uznemiravanje i sl..

Znači li to da se uvredljive ili prijeteće pisane poruke automatski smatraju javnom komunikacijom, a usmene privatnom komunikacijom, ili to znači da su pismene također privatne, ali se iz nekog razloga (baš me zanima koje bi bilo točno pravno obrazloženje tog razloga) smiju za razliku od usmenih koristiti kao dokaz?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

...čini mi se da sam već viđao da se sms i pisane poruke koriste kao dokaz za uznemiravanje i sl...

 

SMS poruke i pisane poruke se uvijek uzimaju kao dokazi, jasno osim ako se do njih nije došlo hakiranjem ili krađom. Dakle, kada su one dobrovoljno poslane adresatu, autor se time odrekao privatnosti koja je inače zaštićena.

 

.Znači li to da se uvredljive ili prijeteće pisane poruke automatski smatraju javnom komunikacijom, a usmene privatnom komunikacijom?

 

Nema tu privatne ili javne komunikacije, bit priče je u tome na koji način se došlo do nečijih pisanih ili izgovorenih riječi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

SMS poruke i pisane poruke se uvijek uzimaju kao dokazi, jasno osim ako se do njih nije došlo hakiranjem ili krađom. Dakle, kada su one dobrovoljno poslane adresatu, autor se time odrekao privatnosti koja je inače zaštićena.

 

Nema tu privatne ili javne komunikacije, bit priče je u tome na koji način se došlo do nečijih pisanih ili izgovorenih riječi.

 

Bit priče je očito u tome da počinitelj kaznenog djela po zakonu treba biti unaprijed obaviješten (ili da se ta obaviještenost pretpostavlja- u slučaju pisane komunikacije) o tome da će počinjenjem kaznenog djela sa sobom ostaviti i dokaze o tome da ga je počinio.

 

Nešto slično kao kad bi se donio propis po kojem građanin kojem je provaljeno u kuću riskira tužbu ukoliko ne istakne vidljivu obavijest provalnicima da su u kući postavljene kamere.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bit priče je očito u tome da počinitelj kaznenog djela po zakonu treba biti unaprijed obaviješten (ili da se ta obaviještenost pretpostavlja- u slučaju pisane komunikacije) o tome da će počinjenjem kaznenog djela sa sobom ostaviti i dokaze o tome da ga je počinio.

 

Njegova "obaviještenost", tj. pristanak se podrazumijeva. Jednako kada netko izađe na javno mjesto, pa ga netko slika. Ako ne želi slikanje, neka ne izlazi na javna mjesta. Jednako i s pisanim porukama.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Njegova "obaviještenost", tj. pristanak se podrazumijeva. Jednako kada netko izađe na javno mjesto, pa ga netko slika. Ako ne želi slikanje, neka ne izlazi na javna mjesta. Jednako i s pisanim porukama.

 

Podrazumijeva se isključivo zakonski, a ne i činjenično, jer nečiji privatni mobitel ili e-mail adresa je nečiji privatni mobitel ili e-mail adresa.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Irelevantno obzirom se poruka šalje drugoj osobi. Druga stvar je provaljivanje (hakiranje) računa.

 

Tumačiš mi zakon, meni je to jasno, ja samo kažem da zakon nije usklađen sa činjenicama, a to je da je komunikacija privatna isto koliko je to i usmena komunikacija između dvije osobe, jedino što se u slučaju usmene komunikacije izlazi ususret počinitelju jer isti nije svjesno za sobom ostavio dokaze kaznenog djela.

 

Inače zbilja ne znam kako se u praksi može dokazati bullying ako ne postoji mogućnost snimanja razgovora...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Svjedocima i iskazom stranke.

 

Iako razumijem na što ciljate, a tko zna, možda bi vam snimka prošla, zavisi od suda koji bi se bavio njome.

 

G-man. Divim se tvom strpljenju.

Tako je. Istosad ili njegov "prijatelj",trebali su pisano upozoriti poslodavca na kršenje njihovih prava,postupiti po propisima Zakona o radu koji im omogućava da nakon ne postupanja poslodavca po upozorenju (-ima), prekinuti rad i utužiti "stvar" po onim stavkama Zakona koje smo opisali. I naravno; svjedoci bi bili dobrodošli.

Kako bi to prošlo,pitanje je?! Nema baš puno primjera iz sudske prakse vezano na tu tematiku.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija