Jump to content
VladimirS

Jezik u postupku uzdržavanja

Preporučene objave

Molim mišljenje je li prvostupanjski parnični sud učinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl.354.st.1.t.7. ZPP (ili povredu ustavnog prava na pravično suđenje) kada SUD francusku državljanku kao tužiteljicu nije POUČIO da postupak pred sudom prati na svom jeziku uz pomoć tumača???

Prema slovima "nn" u imenu i "tt" u prezimenu kao i naglasku sud je lako mogao posumnjati u državljanstvo tužiteljice. Vrlo brzo sud je za tužiteljicu zatražio provjeru imovnog stanja u Francuskoj koju dokumentaciju je preveo ovlašteni tumač.

Sud ju prema zapisniku kod ispitivanja tužiteljice kao stranke (prilikom uzimanja istih osobnih podataka kao i za svjedoka) protivno čl.243.st.3.ZPP nije pitao za OIB, zanimanje, mjesto rođenja ni njen odnos sa strankama!?

Sud je samo kratko napisao da je tužiteljica - propisno UPOZORENA!?

Sud nije naveo je li upozorena prema čl.11., čl.237., 238., 321, ili nekom drugom članku ZPP

Tužiteljica koja razumije osnovne hrvatske riječi ali ne i značenje stručnih zakonskih izraza je imala odvjetnicu iz Hrvatske koja ne govori francuski jezik.

Sud u zapisniku nije zabilježio da je stranci dana pouka niti izjava stranke da se odrekla tumača.

Nakon nekoliko odgovora napisat ću što o tome misli žabeni sud...

Ima li netko neku sličnu odluku viših sudova u vezi jezika stranaca? Hvala

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
neku sličnu odluku viših sudova u vezi jezika stranaca?
ima odluka VS HR,no problem je što nemam broj predmeta:

Sud nije dužan omogućiti stranci da prati postupak na jeziku kojeg razumije ako stranka to tijekom postupka nije zatražila, a sud nije imao razloga posumnjati da stranka ne razumije hrvatski jezik

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Imam ja sličnu odluku Ustavnog suda u kaznenom postupku (jedan od osuđenika iz atentata na I.Pukanića) ali tamo je riječ o srpskom državljaninu i ide se za tim da su to slični jezici. Francuski i hrvatski nisu nimalo slični jezici.

Ako je Vrhovni sud baš tako napisao kako ste boldirali, tada me zanima kako da npr. Vijetnamac od hrvatskog suca koji najvjerojatnije ne razumije vijetnamski zatraži tumača da se postupak vodi na vijetnamskom? Tko koga onda prema ZPP treba poučiti? Vijetnamac sud ili sud Vijetnamca?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Ako je Vrhovni sud baš tako napisao kako ste boldirali,
doslovno tako
imala odvjetnicu iz Hrvatske koja ne govori francuski jezik.
jel punomoćnica stranke tijekom postupka isticala zahtjev u smislu čl.102.ZPP

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Tužiteljica koja razumije osnovne hrvatske riječi ali ne i značenje stručnih zakonskih izraza je imala odvjetnicu iz Hrvatske koja ne govori francuski jezik.

 

Tužiteljica ipak dovoljno razumije hrvatski jezik da je znala reći 'tražim sudskog prevoditelja'.

Nije to učinila.

Angažirala je odvjetnicu da ju zastupa pred sudom, koja jednako tako to nije tražila.

Što bi sud trebao? Tretirati ih obje kao da su poslovno nesposobne, i zaključiti preventivno da tužiteljica koja se upušta u spor nije dovoljno pripremljena za isti?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da su malo zamijenjene teze i uloge... Odvjetnica naravno razumije hrvatski jer se rodila i živi pokraj suda u Hrvatskoj. Ako pod prevoditeljem svi smatramo tumača kako tog sudionika u postupku ispravno naziva ZPP, tada bi trebalo još jednom pažljivo pročitati čl. 102.st.2. ZPP. Nije punomoćnik taj koji mora poučaiti stranca nego - SUD! Sud po ZPP poučava čak i punomoćnika (odvjetnika) kao sudionika u postupku. Pa ako ćemo ići tom logikom da je punomoćnica trebala poučiti i tražiti tumača za tužiteljicu, onda smo vrlo blizu i tumačenju da bi punomoćnica (odvjetnica) umjesto suda stranku trebala npr. upozoriti i na posljedice lažnog iskaza ili da se može nagoditi ili da je dužna govoriti istinu!? Osim toga, gdje u čl.95. ZPP stoji ovlast punomoćnika da stranku poučava u onome što je ZPP predvidio da ju poučava - sud. Da gospodine G-man. Dobro ste zaključili po tonalitetu da Županijski sud također smatra da francuskinju na njena prava u pogledu tumača nije trebao poučiti niži sud nego njena odvjetnica-punomoćnica. Ali, Županijski sud je imao i jedan zanimljiv stav u pogledu nedonesene presude zbog izostanka o čemu ću otvoriti novu temu...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Interesantno da punomoćnica u ime tužiteljice nije tražila tumača,obzirom na odredbe čl 92.ZPP,po kojim radnje u postupku što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni

učinak kao da ih je poduzela sama stranka,no treba imati u vidu da se pod poduzetom radnjom činjenjem ima smatrati i nečinjenje kao radnja propuštanja,slijedom čega je u konkretnom slučaju odvjetnica propustila istaknuti zahtjev za tumačem,a obzirom na već pomenuti čl.92.ZPP se ima smatrati kao da je takvu radnju nečinjem/propuštanjem poduzela osobno tužiteljica.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
tada bi trebalo još jednom pažljivo pročitati čl. 102.st.2. ZPP.

 

trebalo bi uzeti u obzir i čl.102.st.4. Troškovi prevođenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču.

 

možda je stranka smatrala da je dovoljno da odvjetnica koji je zastupa zna jezik.

nebi se izlagala povečanom trošku.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Halo. Jel i ja pišem francuski da me neki ne razumiju. Zašto svi ignoriraju jasnu zakonsku odredbu da je sud morao stranku strankinju POUČITI da ima pravo na tumača. Pa ne može punomoćnik baš u svemu zastupati tužiteljicu. Pa kad sud stranku pita za ime neće valjda punomoćnik reći da mu se stranka zove tako i tako... Stranka se može odreći tumača i to mora kao i pouka ući u zapisnik. Ali netko (sud) najprije nešto mora ponuditi da bi se od toga moglo odreći... Pa neće valjda punomoćnik pred sudom svoju stranku poučavati da ima pravo na tumača ili će odvjetnik svojoj stranci nuditi tumača... Čak nisam siguran koliko bi valjano bilo da je sud stranku propisno poučio o pravu na tumača, a punomoćnik se odrekao umjesto stranke... Meni je ovo više nego nesporno i ne znam zašto se toliko alimentiraju propusti suda. Osim toga nije mi jasno zašto je ova tema premještena iz obiteljskog prava ako je riječ o uzdržavanju. Hvala

 

Ažurirano

 

Da, ali onda čak recimo i da joj je i skup tumač, stranka se u zapisniku ne trebala nego MORALA očitovati da se odriče tumača. I onda bi bilo sve čisto i po ZPP

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Zašto svi ignoriraju jasnu zakonsku odredbu da je sud morao stranku strankinju POUČITI
sasvim izvjesno da je za Županijski sud ovo bilo dovoljno
Sud je samo kratko napisao da je tužiteljica - propisno UPOZORENA!?
.....

Meni je ovo više nego nesporno i neznam zašto se toliko alimentiraju propusti suda.

već sam vam u prvom javljanju postavio sentencu odluke VS RH,doduše bez broja presude no može se i to pronaći ako je za muku(uz napomenu da se osobno ja neupuštam u polemisanje odluka Vrhovnog suda),pa glede te odluke a vezano za vaš slučaj je teško dokazati da je sud mogao posumnjati.
Osim toga nije mi jasno zašto je ova tema premještena iz obiteljskog prava ako je riječ o uzdržavanju
u temi se uopće ne dotićemo merituma spora,već procesnih radnji,tako da i ako se u nazivu teme spominje uzdržavanje,to se iz činjeničnog stanja uopće nevidi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Halo. Jel i ja pišem francuski da me neki ne razumiju. Zašto svi ignoriraju jasnu zakonsku odredbu da je sud morao stranku strankinju POUČIT

ZPP

Članak 92.

Radnje u postupku što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama stranka.

predpostavljam da punomoć nije bila ograničena.

da nije imala punomoćnika (odvjetnika) od strane suda bi bila upozorena.

ako punomoćnik nije tražio tumača mogla je stranka.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Pa čl. 102.st.2. ZPP ne piše da će sud poučiti punomoćnika pa da onda punomoćnik opunomoći tužiteljicu. U čl. 92. i 95. ne piše da punomoćnik poučava stranku. Pa ne poučava punomoćnik stranku ni kada da sjedne i kada da ustane... To "poučava" sud. Vidim da ovo ne vodi nikamo jer po ovim komentatorima i administratorima što god da sud napravi, sve je to OK. Sud je očito nepogrešiv...Iako sam u početku napisao što je sve propustio pitati i napisati... Da je sud npr. pitao tužiteljicu gdje se rodila pa da je rekla u Parizu, možda bi se sutkinji upalila lampica da je pariz u Francuskoj i da bi ju kao stranu državljanku bez hrvatske osobne iskaznice mogla poučiti i pitati razumije li sve i želi li tumača. ZPP piše u imperativu POUČIT ĆE SE a ne piše alternativno u kondicionalu MOŽE SE POUČITI. Baš bih volio vidjeti tu odluku ili sentencu Vrhovnog suda. Na IUS-INFO je nema...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Na drugim temama je vidljivo da ne misle svi da su sudovi uvijek u pravu, ali ne očekuješ valjda da će se svi složiti s tvojim stavom? Tražio si mišljenje i dobio si ga, pa te molim da se dalje držiš teme, a ne drugih sudionika rasprave.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Baš bih volio vidjeti tu odluku ili sentencu Vrhovnog suda.
ispravak,pravomoćna odluka Županijskog suda u Koprivnici.

 

PARNIČNI POSTUPAK – POVREDA PRAVILA O JEZIKU (ZPP ČL.102.)

 

Sud nije dužan omogućiti stranci da prati postupak na jeziku kojeg razumije ako stranka to tijekom postupka nije zatražila, a sud nije imao razloga posumnjati da stranka ne razumije hrvatski jezik.

 

“Tuženik u svojoj žalbi navodi da postupak nije vođen na jeziku kojeg on razumije tako da nije razumio što je sve bilo na raspravi na kojoj je on navodno priznao tužbeni zahtjev. Tek kada je dobio presudu shvatio je što je potpisao i priznao da to nije ono što bi on predložio da je postupak vođen na jeziku kojeg on razumije.

Međutim, navodi žalbe se ne mogu prihvatiti jer tuženik ničim ne dokazuje u svojoj žalbi da on ne razumije hrvatski jezik, a osim toga ukoliko stranka tijekom postupka nije niti tražila da se u postupku služi svojim jezikom prvostupanjski sud nije dužan ništa poduzimati da bi stranka pratila postupak na jeziku kojeg razumije.

 

Povreda postupka postojala bi samo u slučaju da je tuženik tražio da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku a sud je to protivno odredbama ZPPa odbio.”

 

Žs u Koprivnici, Gž-461/2002 od 04. travnja 2002. godine.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na trudu i pronalasku presude ipak županijskog a ne Vrhovnog suda. Tko zna kako bi Vrhovni i Ustavni sud ovo ocijenili? Ova dva slučaja se ipak ne mogu usporediti. Nejasno je i o kojem stranom državljaninu se radilo u Koprivnici; Srbinu, Bošnjaku, Mađaru...Francuskinja je u žalbi rekla da ona poznaje samo osnovne riječi hrvatskog jezika iz modne struke kojom se bavi. Ali da ona ne razumije pravne termine iz Obiteljskog zakona i razlike između npr odbijanja i odbacivanja, odricanja i odustanka, ogluhe, ...itd Pa to ne razlikuju ni ne razumiju ni mnogi rođeni Hrvati...

Pogledajte primjer e) koji na str.16. uputa navodi Ustavni sud u svojim uputama kada je u pitanju tumač. Malo mi je nejasno kako besplatnin tumač, ali nema veze, to je možda bilo prije kad je bilo više novca ili je u pitanju bio kazneni postupak... pročitajte...

Primjer e):

Na žalbene navode da mi je tijekom postupka pred sudom prvog stupnja

onemogućena besplatna pomoć tumača iako ne razumijem hrvatski jezik, u

drugostupanjskoj presudi nije odgovoreno (ili: u drugostupanjskoj presudi je odgovoreno,

ali su žalbeni navodi odbijeni bez razboritog obrazloženja).

To je dovelo do povrede mog ustavnog prava na pravično suđenje. U mom slučaju

postupak nije pravično vođen, jer nisam imala besplatnu pomoć tumača iako ne

razumijem hrvatski jezik.

Pravo na pravično suđenje zajamčeno mi je u članku 29. stavku 1. Ustava, a

pravo na besplatnu pomoć tumača ako ne razumijem ili ne govorim jezik koji se

upotrebljava na sudu zajamčeno mi je u članku 29. stavku 2. alineji 7. Ustava.

 

Je li netko od komentatora nakon ove upute Ustavnog suda netko promijenio stav?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Btw., što kažete na činjenicu da je prema zapisniku i presudi glavna rasprava bila javna iako je prema Obiteljskom zakonu u postupku uzdržavanja javnost morala biti isključena? Sada pomalo dolazimo i do merituma ...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
postupku uzdržavanja
uzdržavanju djeteta ili bivšeg bračnog druga

Članak 351.OZ

U postupku u kojem se odlučuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi,osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te uzdržavanju djeteta

javnost je isključena.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×