Jump to content

Stjecanje bez osnove - nekretnina


Corrado

Preporučene objave

Poštovani,

U nekretninu su vršena ulaganja temeljem ugovora o najmu i dozvole za građenje na parceli. Naknadno se ispostavilo da pravni posao nije bio dozvoljen. Graditelj (nije vlasnik) traži naknadu ulaganja od vlasnika temeljem instituta stjecanja bez osnove.

 

1) Nakon što je graditelj pravomočno odbijen u prvotnom zahtjevu za stjecanje vlasništva dosljednošću, u kojem roku može podnijeti tužbu za stjecanje bez osnove? Zastarni rok 5 god??

1) Da li institut stjecanja bez osnove predviđa odštetu u obliku nužnih i korisnih ulaganja u objekt ili u obliku prometne vrijednosti objekta.

 

Koliko znam zakon o vlaništvu predviđa naknadu nužnih i korisnih ulaganja.

Hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

U nekretninu su vršena ulaganja temeljem ugovora o najmu i dozvole za građenje na parceli. Naknadno se ispostavilo da pravni posao nije bio dozvoljen.

 

Pojasnite ovo.

Da li je ugovorom izričito dozvoljeno najmoprimcu da ulaže u nekretninu i da će mu vlasnik priznati ulaganje?

U kom smislu se ispostavilo da taj pravni posao 'nije zakonit'?

 

Graditelj (nije vlasnik) traži naknadu ulaganja od vlasnika temeljem instituta stjecanja bez osnove.

1) Nakon što je graditelj pravomočno odbijen u prvotnom zahtjevu za stjecanje vlasništva dosljednošću, u kojem roku može podnijeti tužbu za stjecanje bez osnove? Zastarni rok 5 god??

 

Ima li graditelj odvjetnika, ili se sam zastupa?

Jer vidim da su mu tužbe otpuno promašene.

 

Najmoprimac uopće nema uvjete da tuži vlasnika za stjecanje dosjelošću, jer nema samostalan posjed - on ugovorom o najmu priznaje višu vlast vlasnika koji je posredni posjednik.

 

Tužba za stjecanje bez osnove bila bi jednako promašena.

Stjecanje bez osnove je primjerice kad vi meni pogrešno uplatite novac na račun .

U opisanom slučaju radi se o ulaganju u tuđu nekretninu.

 

Ako graditelj nastavi ovako, samo će gubiti sporove prije nego su i počeli (a nisam siguran da ih ikako i može dobiti u opisanim okolnostima).

 

 

1) Da li institut stjecanja bez osnove predviđa odštetu u obliku nužnih i korisnih ulaganja u objekt ili u obliku prometne vrijednosti objekta.

 

Ulaganje u tuđu nekretninu mora se dokazati, a najmoprimac mora dokazati da je takva ulaganja izvršio uz izričitu suglasnist vlasnika i da je vlasnik pristao ulaganje refundirati.

 

U tom slučaju najmoprimac bi mogao potraživati uložena sredstva, nikako neku razliku u vrijednosti objekta do koje je došlo ulaganjem. (čl. 156. ZV)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

Graditelj ima opunomoćenika.

Radi se o ugovoru o zakupu atraktivnog zemljišta na dulji rok (preko 25 god), između fizičke osobe i najmoprimca (strane osobe).

Kako u YU strane osobe nisu mogle sklapati ugovor o zakupu sa fizičkim već samo pravnim osobama i to ne na rok dulji od 25 god, sud je ocijenio ugovor ništavnim.

Ugovorom o zakupu, dozvoljena je gradnja kućice za odmor na zemljištu međutim nije ugovoreno refundiranje ikakvih troškova niti je precizirano kakva će biti gradnja.

Nakon proteka 25 god najmoprimac pokreće parnicu za stjecanje vlasništva dosljednošću, no biva odbijen.

Podredno zahtjeva odštetu kroz institut stjecanja bez osnove u visini prometne (ne korisnih-nuznih ulaganja) vrijednosti nekretnine.

Ulaganje se dokazuje putem procjene vrijednosti od strane vještaka.

 

Jasno mi je da ZOV uređuje pitanje ulaganja u tuđu nekretninu (korisna i nužna ulaganja). Nije mi jasno kako se institut stjecanja bez osnove i inzistiranje na prometnoj vrijednosti ugurao ovdje i koliko to ima smisla.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Graditelj ima opunomoćenika.

Mislite osobu koja ga zastupa na sudu?

 

Radi se o ugovoru o zakupu atraktivnog zemljišta na dulji rok (preko 25 god), između fizičke osobe i najmoprimca (strane osobe).

Kako u YU strane osobe nisu mogle sklapati ugovor o zakupu sa fizičkim već samo pravnim osobama i to ne na rok dulji od 25 god, sud je ocijenio ugovor ništavnim.

Ugovorom o zakupu, dozvoljena je gradnja kućice za odmor na zemljištu međutim nije ugovoreno refundiranje ikakvih troškova niti je precizirano kakva će biti gradnja.

 

Ovo bi vjerojatno trebao biti slučaj zasnivanja instituta 'pravo građenja' (Baurecht), ali uopće mi nije razvidno da je to tako regulirano.

 

Koje je godine točno sklopljen ugovor, kakav god bio?

 

Ima li taj objekat dozvole za gradnju?

Ako ima , tko je naveden kao investitor?

Je li taj objekat upisan u katastar i zemljišne knjige?

 

Nakon proteka 25 god najmoprimac pokreće parnicu za stjecanje vlasništva dosljednošću, no biva odbijen.

 

Ponavljam, najmoprimac nije samostalni posjednik i ne može ostvariti stjecanje dosjelošću.

 

Podredno zahtjeva odštetu kroz institut stjecanja bez osnove u visini prometne (ne korisnih-nuznih ulaganja) vrijednosti nekretnine.

Ulaganje se dokazuje putem procjene vrijednosti od strane vještaka.

Na koga je upisan objekat?

 

Jasno mi je da ZOV uređuje pitanje ulaganja u tuđu nekretninu (korisna i nužna ulaganja). Nije mi jasno kako se institut stjecanja bez osnove i inzistiranje na prometnoj vrijednosti ugurao ovdje i koliko to ima smisla.

 

Ovdje se ne radi ni o ulaganju u tuđu nekretninu, nego bi se radilo o gradnji na tuđem zemljištu. (čl. 152.-154. ZV)

 

Ali obzirom da kažete da se radi o najmu, moguće da se radi o ugovoru koji je trebao biti zasnivanje instituta 'pravo građenja'. U slučaju takvog valjanog pravnog posla, vlasniku prava građenja bi nakon isteka ugovora o najmu pripadalo pravo na naknadu razlike u vrijednosti zemljišta i cjelovite nekretnine (zemljište + zgrade).

 

Ali ako je sud odredio ugovor ništavnim, očito se ne radi o uspostavi prava građenja.

 

Teško je bez uvida u dokumentaciju išta više reći.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da, graditelja zastupa advokat.

Ugovor je iz 60-ih god , radilo se o najmu zemljišta na duži rok i dozvoli za gradnju vikend kuće. Ugovor je proglašen ništavnim odmah prvostupanjskom presudom.

 

Objekt je izgrađen bespravno, no sva dokumentacija koja se tada podnosila bila je na ime vlasnika zemljišta. Objekt je upisan u katastar/zem knjigu na ime vlasnika zemljišta bez i jedne primjedbe. Vlasnik je objekt i legalizirao kada su se za to stekli uvjeti, pa je time objekt dobio tržišnu vrijednost. Graditelj nema nikakav trag u investiciji.

 

Nitko nije potegnuo ZOV čl 152-154, ali budući se radi o ništavnim ugovoru pa je pitanje da li je graditelj pošten.

Potegnuto je pitanje stjecanja bez osnove i pravo retencije prema ZOV čl 164.

Da li je stjecanje bez osnove promjenjivo na dio koji se tiče plaćanja zakupnine temeljem nevazećeg ugovora?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ugovor je iz 60-ih god ,

:glavomozid:

 

Pa to je bilo pred 50 godina!

Jesu li potpisnici ugovora uopće živi?

 

Ugovor je proglašen ništavnim odmah prvostupanjskom presudom.

 

A kada je uopće pokrenut spor?

 

Dajte malo napišite timeline.. koje godine se što dogodilo - ugovor, gradnja , legalizacija, upis u zemljišne knjige, tužba...

Tko je i kako koristio nekretninu, obzirom da se radi o vikendici?

 

Objekt je izgrađen bespravno, no sva dokumentacija koja se tada podnosila bila je na ime vlasnika zemljišta. Objekt je upisan u katastar/zem knjigu na ime vlasnika zemljišta bez i jedne primjedbe. Vlasnik je objekt i legalizirao kada su se za to stekli uvjeti, pa je time objekt dobio tržišnu vrijednost. Graditelj nema nikakav trag u investiciji.

 

Razumijete li apsurdnost ove situacije?

 

 

 

 

Da li je stjecanje bez osnove promjenjivo na dio koji se tiče plaćanja zakupnine temeljem nevazećeg ugovora?

A u kojem razdoblju ne taj najam plaćan?

I ima li dokaza tih uplata?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 8 mjeseci kasnije...

Kao jedan od načina stjecanja prava vlasništva na nekretnini na temelju zakona jest i stjecanje na temelju dosjelosti. To je institut koji se osniva na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme, a pravo vlasništva na nekretnini stječe samostalni posjednik koji zakonito, istinito i pošteno posjeduje nekretninu deset godina neprekidno, a ako je posjed samo pošten, protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

 

Ukoliko se ugovor o davanju u posjed dijela zajedničke imovine suvlasnika u zgradi (konkretno dijela dvorišta između zgrada kako bi ga suvlasnik, vlasnik ugostiteljskog objekta, mogao koristiti za terasu) sklapa na rok do godinu dana, ali neograničeni broj godina za redom, može li se dogoditi da konkretan suvlasnik zatraži stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu nekretnine?

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

može li se dogoditi da konkretan suvlasnik zatraži stjecanje prava vlasništva dosjelošću na suvlasničkom dijelu nekretnine?
prvi uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem je samostalnost posjeda ,a čega u konkretnom slučaju nema obzirom da upravo ugovorom posjednik priznaje postojanje tuđe vlasti na nekretnini.
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija