Što je bolje i isplativije otvoriti j.d.o.o. ili d.o.o.

[PROIZVODNJA]

Poštovani,

 

molim Vas pomozite mi s kvalitetnom diskusijom na ovu temu. Naime, otvaram proizvodnu tvrtku te me zanima što je bolje da otvorim i isplativije. Znam otprilike trošak otvaranja i jdoo-a i doo-a ali zanima me dublja problematika. Prava, obveze, mogućnosti.

 

Ako bi me mogli malo usmjeriti i olakšati mi, bio bih zahvalan.

[Spitfire]

Osim temeljnog kapitala i troškova osnivanja, nema nekakove velike razlike.

 

Više se može pogledati na https://burza.com.hr/portal/jednostavni-doo-najcesce-zablude/9937 ili postojećim temama ovdje.

[pek]

Poštovani,

J.d.o.o. je nastao kao svojevrsna inačica d.o.o.-a, koju karakterizira jeftinije i jednostavnije osnivanje, i na koju se u konačnici primjenjuju odredbe ZTD-a koje vrijede za d.o.o.. Iako se j.d.o.o. čini kao društvo koje je povoljnije i jednostavnije za osnovati, postoji opasnost da bi to bile ujedno i jedine kvalitete koje opisuju j.d.o.o., pa stoga odluka o njegovom osnivanju zaista treba biti dobro promišljena. Također,i  d.o.o., isto kao i j.d.o.o., ima svoje prednosti i nedostatke.

Prije svega, oba društva su društva kapitala i za njihove obveze ne odgovaraju članovi društva već samo društvo svojom imovinom. Oba društva nastaju upisom u sudski registar, te prestaju brisanjem iz istog. Nadalje, treba napomenuti kako j.d.o.o. za razliku od d.o.o.-a mogu osnovati najviše tri člana od kojih jedan mora biti član uprave, dok kod d.o.o. taj broj nije zakonom ograničen, već se isti određuje društvenim ugovorom.

Nadalje, kada je riječ o organima društva, situacija je identična u odnosu na oba društva glede organa koje moraju imati, a to je uprava i skupština društva, dok postavljanje nadzornog odbora ovisi isključivo o volji osnivača, ali je razlika između društava upravo u broju članova koji se nalaze u svakom organu. Kada je riječ o d.o.o-u, broj članova uprave, a samim time i skupštine nije propisan Zakonom, već je ta mogućnost prepuštena regulaciji u društvenom ugovoru. Također, napominjemo, ukoliko bi kod j.d.o.o.-a broj članova bio veći od 3, tada se na njega primjenjuju odredbe koje vrijede za d.o.o., o čemu više u nastavku teksta. 

Kada je riječ o osnivanju, za j.d.o.o. je karakteristično da se on osniva putem obrasca zapisnika (ako do 3 osnivača) ili putem izjave o osnivanju j.d.o.o-a (1 osnivač), a koji moraju biti u obliku javnobilježničke isprave. Kod d.o.o.-a to može biti ili izjava ili društveni ugovor, sačinjen u obliku u obliku javnobilježničke isprave. Jedna od prednosti j.d.o.o.-a je ta da je postupak osnivanja doista jeftiniji, zato što se osnivanjem putem obrasca zapisnika izbjegava trošak sastavljanja društvenog ugovora koji obično za stranke sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici. Također, želimo ukazati i na nedostatke obrasca posebice u njegovoj šturosti i nepreciznosti. Naime, jedan od osnovnih ciljeva društvenog ugovora jest regulacija svih sadašnjih i budućih obveza, na način kako to odgovara članovima društva. Tako se izbjegava primjena Zakona koja pojedine odnose regulira samo načelno i na općoj razini i u konačnici nepovoljno za pojedine članove društva. Ono što želimo reći je kako u odnosu na društveni ugovor kod d.o.o.-a, u kojem se sva sporna pitanja mogu detaljno regulirati, obrazac zapisnika tu mogućnost ne pruža, te stoga treba imati i tu činjenicu na umu.

Što se tiče temeljnog kapitala, kod d.o.o.-a je to 20.000,00 kn od kojih 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak u stvarima i pravima; također nominalni iznos poslovnog udjela je 100,00 kn.  Laički rečeno, poslovni udio predstavlja skup prava i obveza (pr. pravo glasa) koje pripada njegovom imatelju. Poslovni udio kasnije možete prodati/prenijeti i sl. Temeljni kapital kod j.d.o.o.-a iznosi 10 kn, a  najniži nominalni iznos udjela iznosi 1 kn.

Također, jedan od nedostataka j.d.o.o.-a je taj što članovi društva moraju odvojiti minimalno 25% dobiti iz tekuće godine u zakonske rezerve koje se kasnije mogu raspodijeliti ili na pokriće gubitaka ili na povećanje temeljnog kapitala. Tu se krije opasnost, jer poveća li se tijekom poslovanja temeljni kapital j.d.o.o.-a i on pri tome dosegne iznos od minimalno 20 000 kuna ili više tada se društvo mora preoblikovati u d.o.o. U tom slučaju nastaju novi troškovi jer se mora donijeti društveni ugovor, platiti ovjere, revizore i sl. Odnosno, bilo bi potrebno provesti reviziju, preoblikovanje u d.o.o., sastaviti društveni ugovor i sl., a što predstavlja dodatne troškove.

Kada je riječ o zatvaranju društva, i jedno i drugo, kako je riječ o društvima kapitala, prestaju na jedan od sljedećih načina: likvidacija, stečaj, pripajanje ili spajanje. Razlika u provođenju navedenih postupaka u odnosu na ta dva društva je u tome, što primjerice kod likvidacije d.o.o.-a taj trošak iznosi 2.000,00 kn + PDV, dok kod j.d.o.o.-a je taj iznos puno manji, u prosjeku 400,00 kn + PDV. U tom smislu najveći je problem trajanje postupka likvidacije za oba društva koji minimalno traje 6 mjeseci, a u tom razdoblju ste obveznik plaćanja doprinosa. 
Nadamo se da smo Vam barem malo pomogli oko Vaše dileme te Vam za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.

Pravno ekonomska klinika

uređeno: 16. siječanj 2018. od pek

[buda2]

, pek je napisao:

Poštovani,

J.d.o.o. je nastao kao svojevrsna inačica d.o.o.-a, koju karakterizira jeftinije i jednostavnije osnivanje, i na koju se u konačnici primjenjuju odredbe ZTD-a koje vrijede za d.o.o.. Iako se j.d.o.o. čini kao društvo koje je povoljnije i jednostavnije za osnovati, postoji opasnost da bi to bile ujedno i jedine kvalitete koje opisuju j.d.o.o., pa stoga odluka o njegovom osnivanju zaista treba biti dobro promišljena. Također,i  d.o.o., isto kao i j.d.o.o., ima svoje prednosti i nedostatke.

Prije svega, oba društva su društva kapitala i za njihove obveze ne odgovaraju članovi društva već samo društvo svojom imovinom. Oba društva nastaju upisom u sudski registar, te prestaju brisanjem iz istog. Nadalje, treba napomenuti kako j.d.o.o. za razliku od d.o.o.-a mogu osnovati najviše tri člana od kojih jedan mora biti član uprave, dok kod d.o.o. taj broj nije zakonom ograničen, već se isti određuje društvenim ugovorom.

Nadalje, kada je riječ o organima društva, situacija je identična u odnosu na oba društva glede organa koje moraju imati, a to je uprava i skupština društva, dok postavljanje nadzornog odbora ovisi isključivo o volji osnivača, ali je razlika između društava upravo u broju članova koji se nalaze u svakom organu. Kada je riječ o d.o.o-u, broj članova uprave, a samim time i skupštine nije propisan Zakonom, već je ta mogućnost prepuštena regulaciji u društvenom ugovoru. Također, napominjemo, ukoliko bi kod j.d.o.o.-a broj članova bio veći od 3, tada se na njega primjenjuju odredbe koje vrijede za d.o.o., o čemu više u nastavku teksta. 

Kada je riječ o osnivanju, za j.d.o.o. je karakteristično da se on osniva putem obrasca zapisnika (ako do 3 osnivača) ili putem izjave o osnivanju j.d.o.o-a (1 osnivač), a koji moraju biti u obliku javnobilježničke isprave. Kod d.o.o.-a to može biti ili izjava ili društveni ugovor, sačinjen u obliku u obliku javnobilježničke isprave. Jedna od prednosti j.d.o.o.-a je ta da je postupak osnivanja doista jeftiniji, zato što se osnivanjem putem obrasca zapisnika izbjegava trošak sastavljanja društvenog ugovora koji obično za stranke sastavljaju odvjetnici ili javni bilježnici. Također, želimo ukazati i na nedostatke obrasca posebice u njegovoj šturosti i nepreciznosti. Naime, jedan od osnovnih ciljeva društvenog ugovora jest regulacija svih sadašnjih i budućih obveza, na način kako to odgovara članovima društva. Tako se izbjegava primjena Zakona koja pojedine odnose regulira samo načelno i na općoj razini i u konačnici nepovoljno za pojedine članove društva. Ono što želimo reći je kako u odnosu na društveni ugovor kod d.o.o.-a, u kojem se sva sporna pitanja mogu detaljno regulirati, obrazac zapisnika tu mogućnost ne pruža, te stoga treba imati i tu činjenicu na umu.

Što se tiče temeljnog kapitala, kod d.o.o.-a je to 20.000,00 kn od kojih 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak u stvarima i pravima; također nominalni iznos poslovnog udjela je 100,00 kn.  Laički rečeno, poslovni udio predstavlja skup prava i obveza (pr. pravo glasa) koje pripada njegovom imatelju. Poslovni udio kasnije možete prodati/prenijeti i sl. Temeljni kapital kod j.d.o.o.-a iznosi 10 kn, a  najniži nominalni iznos udjela iznosi 1 kn.

Također, jedan od nedostataka j.d.o.o.-a je taj što članovi društva moraju odvojiti minimalno 25% dobiti iz tekuće godine u zakonske rezerve koje se kasnije mogu raspodijeliti ili na pokriće gubitaka ili na povećanje temeljnog kapitala. Tu se krije opasnost, jer poveća li se tijekom poslovanja temeljni kapital j.d.o.o.-a i on pri tome dosegne iznos od minimalno 20 000 kuna ili više tada se društvo mora preoblikovati u d.o.o. U tom slučaju nastaju novi troškovi jer se mora donijeti društveni ugovor, platiti ovjere, revizore i sl. Odnosno, bilo bi potrebno provesti reviziju, preoblikovanje u d.o.o., sastaviti društveni ugovor i sl., a što predstavlja dodatne troškove.

Kada je riječ o zatvaranju društva, i jedno i drugo, kako je riječ o društvima kapitala, prestaju na jedan od sljedećih načina: likvidacija, stečaj, pripajanje ili spajanje. Razlika u provođenju navedenih postupaka u odnosu na ta dva društva je u tome, što primjerice kod likvidacije d.o.o.-a taj trošak iznosi 2.000,00 kn + PDV, dok kod j.d.o.o.-a je taj iznos puno manji, u prosjeku 400,00 kn + PDV. U tom smislu najveći je problem trajanje postupka likvidacije za oba društva koji minimalno traje 6 mjeseci, a u tom razdoblju ste obveznik plaćanja doprinosa. 
Nadamo se da smo Vam barem malo pomogli oko Vaše dileme te Vam za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju.

Pravno ekonomska klinika

Štovani pek , u slučaju da j.d.o.o otvori/osnuje umirovljenik da li se plačaju dobrinosi za mirovinsko i zdravstveno (za osnivača) ? Što je sa doprinosima ako ga osnuje/otvori osoba u radnom odnosu ? Vrst posla sadnja,odnosno uzgoj oraha.zahvaljujem na odgovoru.

[Bajo1992]

Pozdrav! 

Htio bih otvoriti jdoo, ali sam negdje cuo da iako bih ja kao osnivac jdoo-a bio na drugom mjestu zaposlen, moram postaviti direktora kojem moram prikazati placu od cca 9000kn, to je istina ili sam krivo cuo🤷🏻‍♂️

Hvala

[HrvojeTK]

Koliko ja znam, ni doo ni jdoo ne moraju imati niti jednog zaposlenog, direktor ako radi negdje drugdje i ima preko 5500kn brutto placu ne mora placati nikakve doprinose kreko svoje firme.

[Ruby_Danderfluff]

, HrvojeTK je napisao:

Koliko ja znam, ni doo ni jdoo ne moraju imati niti jednog zaposlenog, direktor ako radi negdje drugdje i ima preko 5500kn brutto placu ne mora placati nikakve doprinose kreko svoje firme.

Ovo je otprilike točno, jedino što ovo oko 5.500,00 kn mora biti osnovica za oporezivanje.

[Nordic ScrapEx]

Pozdrav svima.

Nisam htio otvarati novu temu, vezana je za jdoo i doo. Samo me zanima je li moguće da strana pravna osoba otvori jdoo ili doo u Hrvatskoj? 

Hvala. 

[prof]

prije 4 sati , Nordic ScrapEx je napisao:

Pozdrav svima.

Nisam htio otvarati novu temu, vezana je za jdoo i doo. Samo me zanima je li moguće da strana pravna osoba otvori jdoo ili doo u Hrvatskoj? 

Hvala. 

Poštovani Nordic, da,

Vidite primjere skoro svih naših banaka, dio trgovačkih lanaca, proizvodnih pogona,turističkih objekata (hoteli, marine) i osiguravajućih društava.

Ako je prostor interesantan (zadarska županija) već imate i direktora.

Lijep pozdrav

uređeno: 7. veljača 2019. od prof

[SunnyS]

Pozdrav!

Kako gledam teme vezane uz osnivanje jdoo, ukoliko netko zeli izbjeci troskove osnivanja jdoo-a, ustupam svoj koji je bez imovine, zaposlenih, te bez dugovanja. Jdoo sam odlucila ustupiti (ili likvidirati) zbog prihvacanja posla u velikoj korporaciji gdje se zaista ne stignem baviti svojom tvrtkom, pa ako je netko zainteresiran neka se slobodno javi. Jdoo je u sustavu PDV-a.

Hvala unaprijed

[am52]

Poštovani,

 

kakva je situacija ako student želi osnovati d.o.o/j.d.o.o? Može li postaviti nekog drugog za direktora i mora li mu isplaćivati plaću ako je taj netko već direktor nekog drugog društva?

Zahvaljujem unaprijed. 

 

LP

[Miran89]

Može postaviti nekog drugo za direktora i ne mora mu isplaćivati plaću ako je ta osoba već negdje drugdje. Jedino treba vidjeti je li toj osobi plaća jednaka ili veća od 6200 kn bruto1 da ne mora nadoplaćivati razliku. Dodatno, ne bi bilo loše da student postane prokurist u firmi ako želi imati kontrolu što se događa u firmi.

[am52]

Dana 06. 05. 2022. u 13:09, Miran89 je napisao:

Može postaviti nekog drugo za direktora i ne mora mu isplaćivati plaću ako je ta osoba već negdje drugdje. Jedino treba vidjeti je li toj osobi plaća jednaka ili veća od 6200 kn bruto1 da ne mora nadoplaćivati razliku. Dodatno, ne bi bilo loše da student postane prokurist u firmi ako želi imati kontrolu što se događa u firmi.

Zahvaljujem