Jump to content

poslovno uvjetovani otkaz i zahtjev za zaštitu prava


lipica

Preporučene objave

Pitanje:

 

Premda postoje dobri razlozi za osporavanje otkaza putem zahtjeva, zanima me da li da to činim ili ne s obzirom na to da se možda neću htjeti vratiti na taj posao nakon godinu-dvije čak i ako mi i kada mi eventualno sud to presudi u moju korist. Mogu li tada uzeti samo sve plaće koje mi je poslodavac po takvoj presudi dužan isplatiti i odustati od ponovnog vraćanja na radno mjesto i eventualno tada otići u mirovinu? Koliko taj sudski postupak prosječno traje?

Ako imam materijalnih potraživanja, a imam, mogu li preskočiti ulaganje zahtjeva,tj. odustati od toga da osporavam otkaz (premda imam dobre razloge),odnosno čekati istek otkaznog roka i uzeti otpremninu ili je zahtjev nužan preduvjet i za pokretanje suda radi materijalnih potraživanja?

Ili je najsigurnije i najbolje pokrenuti i jedno i drugo?

Unaprijed hvala na brzom odgovoru

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Gotovo svako radno mjesto je specifično i i poslodavac ako procijeni da vas više ne treba, može vam dati otkaz. Poslovno uvjetovani, naravno.

Možete se žaliti, ali sumnjam da ćete išta promijeniti, osim što tada imate pismeni dokaz ako poslodavac ponovo u roku 6 mjeseci zaposli drugog na to radno mjesto.

Kako mislite potraživati otpremninu i tražiti ostanak na poslu ?

Materijalna potraživanja zastarjevaju za pet godina i za to imate vremena.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na brzom odgovoru.

Dakle, ako dobro razumijem, u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza nije nužno podnositi zahtjev za zaštitu prava ako se sudski želi pokrenuti postupak materijalnih potraživanja unutar roka od 5 godina.

No, s obzirom da se ta potraživanja temelje na zakidanju u pravima i na povredi prava, možda je ipak uputno i korisnije da se podnese i zaj zahtjev. (Da ne bi bilo "Niste podnijeli").

 

Što se tiče samog posla: što ako se on nije promijenio, već se samo radi o promjeni njegova naziva (i bodova) a on ostaje isti, pa je stoga to sve farsa. Može li tu žalba išta promijeniti?

 

Vezano uz otpremninu: prema mome razumijevanju ona je obaveza poslodavca uz poslovno uvjetovani otkaz, pa se isplaćuje odmah po isteku otkaznog roka (ili to nije tako?) A ako je u mođuvremenu pokrenut i postupak osporavanja otkaza, dakle povrata na radno mjesto od strane radnika, i ako i kada se on okonča npr rješenjem o povratu na radno mjesto, pretpostavljam da se ta otpremnina vraća poslodavcu, odnosno prebija s plaćama koje bi radnik zaradio da je u međuvremenu bio na poslu? A što se samoga daljnjeg rada kod tog poslodavca tiče, pretpostavljam da radnik tada ima opciju ili nastaviti raditi kod njega prema presudi ili ne (ako je npr. u međuvremenu stekao neki uvjet za mirovinu ili našao drugi posao.

Zanima me da li je i pravno ta situacija takva kakvom je ja vidim?

Koliko okvirno u prosjeku (najkraće/najdulje) traje takav spor u kojem se osporava pravo otkaza?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prema ZOR-u, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

 

- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)

 

Ako poslodavac ukida radno mjesto, onda vam je dao redoviti propisani otkaz, kao sto kazete promjeniti ce naziv radnog mjesta i bodove tog novog radnog mjesta i zaposliti novog radnika.

Dok ste na otkaznom roku to se sigurno nece dogoditi pa se nemate na temelju ceg ni zaliti, a ako poslodavac to napravi tako kao sto ste naveli to morate debelo dokazati, nazalost za sad je sve po zakonu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala na brzom odgovoru.

Dakle, ako dobro razumijem, u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza nije nužno podnositi zahtjev za zaštitu prava ako se sudski želi pokrenuti postupak materijalnih potraživanja unutar roka od 5 godina.

No, s obzirom da se ta potraživanja temelje na zakidanju u pravima i na povredi prava, možda je ipak uputno i korisnije da se podnese i zaj zahtjev. (Da ne bi bilo "Niste podnijeli").

 

Pametnije je uputiti poslodavcu zahtjev za potraživanje prava pa to riješiti prije suda.

Za povredu prava se obratite inspektoru rada ako se ne želite "naganjivati" s poslodavcem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Radi se o uručenom poslovno uvjetovanom otkazu;zahtjev za zaštitu prava je -kako mi se čini - sada prva i jedina opcija (a poslije eventualno neka tužba).

 

S tim u vezi bilo bi mi važno znati, pa molim odgovore na sljedeća pitanja:

1. Mogu li raditi npr. po ugovoru o djelu dok traje otkazni rok?

2. Kada je riječ o otpremnini, samo da provjerim da li 6 plaća znači 6 mojih prosječnih bruto plaća u posljednja tri mjeseca moga rada kod poslodavca?

3. Kada mi je poslodavac dužan isplatiti otpremninu - odmah nakon isteka otkaznog roka? Da li mi je i kada poslodavac dužan uručiti točan obračun optremnine ( s neiskorištenim danima godišnjeg i sl.)?

4. Ako u zakonskom roku, nakon zahtjeva za zaštitu prava pokrenem spor, da li to odgađa isplatu otpremnine do okončanja spora ili se otpremnima mora isplatiti po isteku otkaznog roka (a potom, nakon rješenja spora - ovisno o ishodu, eventualno vratiti)?

5. Koliko takav spor u prosjeku traje (od najmanje do najviše)?

 

Unaprijed hvala na odgovorima.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

1. Izvan radnog vremena - možete bez problema.

 

2. Tako je.

 

3. U načelu da, iako je rok od 15 dana sasvim OK rok za isplatu. S isplatom otpremnine ide i obračunska lista temeljem koje je ista utvrđena.

 

4. To ovisi o poslodavcu, ali jasno da ukoliko u sporu uspijete, a otpremninu ste dobili - biti ćete je dužni vratiti.

 

5. Pola do godinu dana pa do par godina.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala G-man-u na sažetim i brzim odgovorima i hasku također na komentaru i praćenju problematike - lijepo je znati da i na blagdan ima ljudi koji su voljni razmišljati i pomoći u rješavanju vaših problema.

 

Ovaj odgovor ("to ovisi o poslodavcu" ) na 4. pitanje me malo brine, tj. ne sviđa mi se, jer ako to ovisi o poslodavcu... hm... što se može očekivati...? Ako čovjek ide na opciju spora dobro bi mu došli ti novci (s time da ih naravno vrati, kasnije kada i ako spor ispadne u njegovu korist. A ako ne ispadne, nadam se da se tada neće pojaviti problem isplate otpremnine, ili bi se i to moglo dogoditi u našem pravnom sustavu? Pa bi možda trebalo razmisliti o odustajanju od cijele price sa zahtjevom, da ne bi bilo više štete nego koristi?

 

Hasko, šro se tiče " to ovisi da li je otpremnina predmet spora ili nešto drugo") ovdje se ne bi radilo o otpremnini (iako bi se i tu dalo čačkati) niti o neplaćenom prekovremenom već prvenstveno o nečem drugo: poslovi nisu ni nestali ni prestali...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Onda pokupite otpremninu, a nakon toga podnesite zahtjev za ostala materijalna potraživanja. Ne zaboravite ni zatezne kamate. Imate "fore" 5 godina, s jednom bitnom napomenom, a to je da morate taksativno navesti za čega i u koje vrijeme su nastala vaša potraživanja.

Pretpostavljam da je G-man pod 4. odgovorom mislio na visinu otpremnine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Koliko ja citam problem nisu materijalna potrazivanja, otpremniina se isplacuje prema kolektivnom ugovoru ili prema ZOR-u (maksimalno 6 bruto place vaseg prosjeka zadnja tri mjeseca) i to nebi trebalo biti sporno.

Preblem je ocito sto vas tjeraju, a radno mjesto i poslovi koje ste vi dosad radili po vama ostaje, ne kuzim kako se mozete zaliti na nesto sto je jos u zraku (na sistem rekla kazala), mozda poslodavac sa danom vaseg odlaska ugasi to radno mjesto ili ga je vec ugasio pa ga preimenovao (kao sto ste pisali u nekom od prijasnjih postova).

U cemu je tocno vas problem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hasko, hvala na odgovoru i savjetu; to mi trenutno i je najveća dilema (da li uopće ići na taj zahtjev; ako spor nakon zahtjeva izgubim, otpremnina mi ostaje, zar ne? A ako ga dobijem, dobijem zaostale place i ponovo pravo rada. (Bar mislim da su to opcije, ili...?). Da, ostala materijalna mogu ići kasnije.

Visina otpremnine bi igrala neku ulogu u tome da li ju je dužan poslodavac dužan isplatiti odmah po okončanju radnog odnosa ili on to ima pravo- s obzirom na visinu iznosa odgađati?

 

Mali čovječe, hvala na uključenju:ovo o otpremnini je kao što kažete; ako je uručen poslovno uvjetovani, onda to nije u zraku; da, radi se o tome: s kojim obrazloženjem i zašto bi tjerao ljude i gasio nešto za čime i dalje postoji potreba? Nije li to u priličnoj mjeri samovolja I zašto bi mu se dopuštala? Mora li se to malo detaljnije obrazložiti i potkrijepiti nekom analizom ili je dovoljno samo reći "ne želimo/ne treba nam više "?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nazalost bojim se da je zadnji ZOR dozvolio poslodavcima da skoro pa rade sta hoce i tvojim prigovorom - tuzbom bojim se da nista neces rijesiti, on-poslodavac odredjuje ko mu treba ko ne i koje radno mjesto mu treba a koje ne, nazalost to je danasnja stvarnost, zelim ti srecicu u tvoju korist kod eventualne tuzbe.

Najveće zamjerke imam na rokove za prijavu teških kršenja odredaba ZOR-a. No s druge strane treba razumjeti i poslodavce koji se više moraju baviti birokracijom, nego svojom primarnom djelatnošću.

OK, za to postoje sindikati,reći ćete, ali još previše ljudi misli kako je država dužna skoro pa za njih odrađivati posao. Pa onda onaj poznati "plač" za SFRJ, odnosno za prohujalim godinama.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija