Jump to content

Neopravdana služnost vs dosjelost


barfly314

Preporučene objave

dakle, susjeda pokrenula tužbu protiv prijatelja za služnost prolaza u svoju kuću, a put vodi preko prijateljeve parcele. sve bi bilo jasno da uzduž gotovo cijele njene parcele ne prolazi javni put. ona tvrdi da uz taj put jest njena parcela opasana zidom debljine 1 metar i da taj zid nema vrata, a kroz prijateljevu parcelu dolazi do vrata svoje parcele koja koriste njeni pradjedovi pa se poziva na služnost dosjelošću.

 

prijatelj meni prodao kuću pa sam preuzeo spor u kojem je ona pozvala milijun svjedoka.

nekako mi njena tvrdnja ne drži vodu. stalno spominje dosjelost.

imam li (sada ja, jer sam kupio od prijatelja kuću) pravo na protutužbu za uznemiravanje vlasništva i mora li sada ona novu tužbu podnijeti gdje tuži mene a ne prijatelja??

ima li uopće ona osnovu za tužbu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

dakle, susjeda pokrenula tužbu protiv prijatelja za služnost prolaza u svoju kuću, a put vodi preko prijateljeve parcele. sve bi bilo jasno da uzduž gotovo cijele njene parcele ne prolazi javni put. ona tvrdi da uz taj put jest njena parcela opasana zidom debljine 1 metar i da taj zid nema vrata, a kroz prijateljevu parcelu dolazi do vrata svoje parcele koja koriste njeni pradjedovi pa se poziva na služnost dosjelošću.

 

Da pojasnimo - i vaša parcela ima zid i nalazi se uz taj javni put do njene parcele?

Koji je razlog da ona ne napravi vrata u zidu i osigura sa svoje čestice prilaz javnom putu?

 

Radi li se o kući u kojoj se stalno živi, ili o nekoj vikendici?

 

 

 

prijatelj meni prodao kuću pa sam preuzeo spor u kojem je ona pozvala milijun svjedoka.

nekako mi njena tvrdnja ne drži vodu. stalno spominje dosjelost.

imam li (sada ja, jer sam kupio od prijatelja kuću) pravo na protutužbu za uznemiravanje vlasništva i mora li sada ona novu tužbu podnijeti gdje tuži mene a ne prijatelja??

ima li uopće ona osnovu za tužbu?

 

Spor ste 'kupil' sa nekretninom.

Ako se taj pristupni put redovito koristi, ima osnove za tužbi.

 

Vi biste trebali na tužbu odgovoriti argumentima:

 

- da dotična želi služnost iako njena čestica graniči sa /ima pristup prometnici (ali ne želi ga napraviti)

- da bi uspostava služnosti iznimno narušavala vašu privatnost i samostalno korištenje čestice

-da bi se tako znatno umanjila vrijednost vaše čestice, za što tražite od tužiteljice naknadu ako se uspostavi služnost.

Navedite da je umanjenje vrijednosti vaše nekretnine mnogo veće nego cijena zahvata potrebnog da susjeda osigura pristup na put sa svoje čestice, zato zahtjev nije opravdan.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

thx na odgovoru.

riječ je o starim kućama u kojima su živjeli starosjedioci, a sada su to vikendice na moru.

moja parcela nema zid i može se u nju ući sa puta koji produžuje. upravo zato, elegantnije je bilo starosjediocima ulaziti preko moje parcele gdje se i nalaze vrata za ulaz u njenu parcelu. oni su svoju ogradili od javnog puta i smatraju suludim da rade vrata kada imaju moju parcelu sa koje se ulazi već desetljećima u njihovu.

taj dio zemlje (bolje rečeno čestice) se redovito koristi za ulaz u njenu parcelu. stoga ja ne mogu parkirati auto ako ona dobije služnost.

tvrdi kako je dosjelošću stekla pravo na služnost, no ja joj uporno govorim kako služnost nikada nije imala realnu osnovu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

.treba imati u vidu da se u ovom slučaju služnost neuspostavlja,već utvrđuje da li je več stečena.

 

Za početak - dobar odvjetnik će (pokušati) preveslati drugu stranu da traži uspostavu služnosti, a ne da traži da se utvrdi da služnost postoji. Na takvim propustima se spor dobiva.

 

 

moja parcela nema zid i može se u nju ući sa puta koji produžuje. upravo zato, elegantnije je bilo starosjediocima ulaziti preko moje parcele gdje se i nalaze vrata za ulaz u njenu parcelu. oni su svoju ogradili od javnog puta i smatraju suludim da rade vrata kada imaju moju parcelu sa koje se ulazi već desetljećima u njihovu.

 

Kao prvo - treba se pozvati na čl. 175. st 1. ZVDSP :

 

Svaka služnost mora imati razumnu svrhu.

 

Nije razumno da susjed ne želi napraviti vrata u svojoj ogradi. To je čisti bahatluk i nepoštivanje tuđeg radi vlastite komocije.

 

Treba izvaditi kopiju katastarskog plana i to priložiti na sud.

 

 

stoga ja ne mogu parkirati auto ako ona dobije služnost.

Ovo isto treba istaknuti , i pozvati se na čl. 224. st.

(1)

 

Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine.

 

U ovom slučaju očito nisu ostvareni ovi uvjeti.

Ne samo da susjeda ima vezu s putom, nego je zbog nemogućnosti parkiranja i drugog korištenja steta na poslužnoj nekretnini vrlo velika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine,
nesporno,no sasvim izvjesno da tužilju zastupa odvjetnik koji tužbeni zahtjev ne temelji na nužnom prolazu,već......

tvrdi kako je dosjelošću stekla pravo na služnost,

_____
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nesporno,no sasvim izvjesno da tužilju zastupa odvjetnik koji tužbeni zahtjev ne temelji na nužnom prolazu,već......_____

 

I to se dade riješiti, da svi susjedi posvjedoče da nikad nisu vidjeli tužiteljicu da tuda prolazi. I da ju 'nagovore' da od tužbe odustane, i da joj ponude da će joj oni napraviti ulaz kroz ogradu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

mora li sada ona novu tužbu podnijeti gdje tuži mene a ne prijatelja??
prije svega treba naglasiti da u konkretnom slučaju nepostoji procesna smetnja da se postupak okonča između postojećih parničnih stranki(čl.195 st.1.ZPP),međutim ako tužilja prije vašeg upisa prava vlasništva nije ishodila zabilježbu spora,to daje za učinak da i u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva neće moći provesti presudu kroz zemljišne knjige,zbog čega bi tužilja morala izvršiti subjektivnu preinaku tužbe u smislu odredbi čl.192 vezano za čl.195 st.2.ZPP,no jasno da bi za takvu preinaku tužbe bila potrebna i vaša suglasnost,o čemu bi na kraju odlučio sud svojim rješenjem.
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je, tako i ona tvrdi jer je instruirana.

nažalost, svi susjedi tvrde da njena obitelj dekadama koristi ta vrata koja su, eto, na mojoj zemlji i to je nesporno. međutim, vrlo je upitno zašto je ona (vjerojatno iz komocije) koristila moju česticu za ulaz, a njena čestica je uz put i mogla je otvoriti vrata. ne želi otvarati vrata jer joj je zid lijep (nebitno) i naružila bi.

ja sam kupio kuću sa upisanom zabilježbom.

što da nije bilo zabilježbe?

da li je isto ako kupite zemlju sa i bez zabilježbe, a u oba slučaja ima puno susjeda koji potvrđuju da je ista koristila tu zemlju za ulaz već npr desetljećima?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

no nije li pretpostavka za dosjelost istinit, zakonit i pošten posjed?
u ovom slučaju posjed je istinit,zakonitost je suvišna jer se zahtjev temelji na tzv izvanrednoj dosjelosti,poštenje se pretpostavlja ali se može dokazivati suprotno,no vrlo teško obzirom da niko nije pravodobno prekinuo tijek posjedovanja prava služnosti.
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 mjeseci kasnije...

Novi slučaj:

Sudskom nagodbom osnovano je pravo služnosti puta još 1987. godine ali do 2017. god. nije upisano u zemljišne knjige, kad je vlasnik povlasne nekretnine ishodio upis (do tad nije ni pokušavao) prava služnosti.

U međuvremenu je poslužna nekretnina prodana. Novi vlasnik nije ni znao da bi postojalo takvo izvanknjižno pravo služnosti susjeda i pobija takav upis. Koja su njegova prava?

1) Ako se ne varam, ne postoji neki rok za upis prava služnosti tako da se novi vlasnik poslužne nekretnine ne može pozivati da je protekao taj rok.

2) Vlasnik poslužne nekretnine mogao bi se pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige (čl. 221 ZV) i tražiti brisanje prava služnosti koje sad postoji upisano na njegovoj nekretnini.

3) Vlasnik povlasne nekretnine može se pozivati na dosjelost i tako opravdavati svoje pravo služnosti. U tom slučaju ta nagodba iz 1987. može biti samo dokaz početka izvršavanja prava služnosti.

 

Po meni tu postoji sukob prava pod 2) i 3). Koje bi pravo bilo jače?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 9 sati , G-man je napisao:

Doduše, nije mi jasno kako je nositelj prava služnostiu uspio ishoditi istog prava upis kontra novog vlasnika.

mišljenja sam da je ključan trenutak kad je z.k.ured zaprimio prijedlog za upis služnosti i prijedlog za upis prava vlasništva,obzirom da provedeni upis djeluje od tog trenutka,što se iz činjeničnog stanja  nemože utvrditi.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 sati , Andrija Katalenić je napisao:

Sudskom nagodbom osnovano je pravo služnosti puta još 1987. godine ali do 2017. god. nije upisano u zemljišne knjige, kad je vlasnik povlasne nekretnine ishodio upis (do tad nije ni pokušavao) prava služnosti.

U međuvremenu je poslužna nekretnina prodana. Novi vlasnik nije ni znao da bi postojalo takvo izvanknjižno pravo služnosti susjeda i pobija takav upis. Koja su njegova prava?

Jako važni podatci koje niste dali su:

Kada je novi vlasnik upisao vlasništvo?

Kada je predan prijedlog za upis prava služnosti?

Je li to pravo služnosti izvršavano? Je li uopće izvršavano, i je li to bilo u zadnjih par godina, a posebice otkad je novi vlasnik ušao u posjed?

O kakvom se pravu u stvari radi?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Upisao vlasnistvo nakon zabiljezbe u zk pa se prijavio kao umješač jer pArnica traje.

2015.

Izvrsavano zlorabeci povjerenje. Ustanovljeno elaboratom sudskog geodete da moze susjed ulaziti preko javnog puta koji koristi i tuzenik.u zk nema tog puta pa je prilozen kat.izvadak. 2 su tuzitelja.jedan koristi 100 god a drugi 18 jer si je zazidao ulaz sa javnog puta pa koristi tuzenikov.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 14 sati , felixx je napisao:

Jako važni podatci koje niste dali su:

Kada je novi vlasnik upisao vlasništvo?

Kada je predan prijedlog za upis prava služnosti?

Je li to pravo služnosti izvršavano? Je li uopće izvršavano, i je li to bilo u zadnjih par godina, a posebice otkad je novi vlasnik ušao u posjed?

O kakvom se pravu u stvari radi?

 

prije 13 sati , barfly314 je napisao:

Upisao vlasnistvo nakon zabiljezbe u zk pa se prijavio kao umješač jer pArnica traje.

2015.

Izvrsavano zlorabeci povjerenje. Ustanovljeno elaboratom sudskog geodete da moze susjed ulaziti preko javnog puta koji koristi i tuzenik.u zk nema tog puta pa je prilozen kat.izvadak. 2 su tuzitelja.jedan koristi 100 god a drugi 18 jer si je zazidao ulaz sa javnog puta pa koristi tuzenikov.

koliko vidim da je Felix upit postavio Andriji:propis:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, G-man je napisao:

U odnosu na savjesnog kupca.

Što je savjestan kupac? Odvjetnici navedu nešto kao ovo sa "povjerenje u z.knjige" a onda te dočekaju sa "u odnosu na savjesnog kupca! Ako je kupljeno u knjigama čisto, netko si nije dao truda srediti papirnato i upisati prolaz, čemu svjedoci? 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Savjestan kupac znači osoba koja, unatoč čistom stanju u ZK, nema saznanja da stvarno stanje ne odgovara upisanom, iako sam zakon ističe kako kupac nije dužan istraživati vanknjižno stanje.

Evo vam primjera gdje se to može zlorabiti, vi i ja smo najbolji frendovi, vi imate slučaj kao što je gore iznesen i želite se susjeda riješiti s grbače, dogovorimo se da ja to kao kupim od vas, stanje u ZK je čisto i zeznemo susjeda, iako sam ja, kao vaš najbolji frend itekako bio upoznat s činjenicom postojanja služnosti. Nakon par godina, ja tu nekretninu prodam opet vama, jasno čistu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ili npr. ti i ja smo dobri susjedi i živimo u skladu i slozi. Jedan pokraj drugoga! Ali ja bih prodao svoju nekretninu ali ako upišemo služnost u zk, tko  će kupiti ako ima tereta? Zato ništa ne radimo. Ja prodam sa naznakom da su knjige čiste. Onda naš kupac hoće svoje ograditi, ne dozvoljava služnost, ti kažeš ne može i ja svjedočim da ti koristiš moju nekretninu više od 20 god i da sam ja to dozvoljavao i da sam ja kupcu mimo ugovora, usmeno,pripomenio. Uz napomenu da je poštanski ormarić obojice na  prodanom ulazu kao krunski dokaz služnosti. Što je tu povjerenje u zk, kupac nije savjestan jer nije skonto da dva pošt.sanduka impliciraju služnost.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 9 sati , G-man je napisao:

Evo vam primjera gdje se to može zlorabiti, vi i ja smo najbolji frendovi, vi imate slučaj kao što je gore iznesen i želite se susjeda riješiti s grbače, dogovorimo se da ja to kao kupim od vas, stanje u ZK je čisto i zeznemo susjeda, iako sam ja, kao vaš najbolji frend itekako bio upoznat s činjenicom postojanja služnosti. Nakon par godina, ja tu nekretninu prodam opet vama, jasno čistu.

To bi bilo 4% + 4% = 8% poreza na promet nekretnine (a vjerojatno i više, ako porezna ne prizna realnu cijenu).

Platiti 10-tak postotaka vijednosti nekretnine da nekretnina riješi upisa upitne služnosti? (ako se nije koristila).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 17 sati , G-man je napisao:

Jasno da bi bilo poreza, ali se rješavate služnosti. U tom kontekstu je i dan primjer.

U svakom slučaju, dobro je da ljudi imaju u vidu i takvu opciju.

To bi primjerice bilo jako interesantno nekome tko ima građevinsko zemljište na kojem misli graditi. Vrijednost zemljišta je relativno mala u odnosu na ograničenja koja proizlaze iz služnosti!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , felixx je napisao:

U svakom slučaju, dobro je da ljudi imaju u vidu i takvu opciju.

Svakako, slažem se.

prije 2 sati , avlajcic je napisao:

Laički rečeno, služnost je pravo iznad vlasništva! Sa par svjedoka pobiju se zapisi u ZK!

Služnost je, u biti, ograničenje vlasništva.

A ovo sa par svjedoka, nije baš tako jednostavno.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Izvinjavam se ako sam dosadan! No, budući nisam pravnik a zanima me i intrigira me ovo sa dosjelošću i sličnosti! A vidim i na forumu dosta tema i životnih prilika.

1. Koja je glavna svrha služnosti? Što je pisac Zakona prvenstveno htio?

2. Sve pod 1. a u pitanju je dosjelnost!

3. Kakav je osjećaj koristiti tuđe a da se vlasnik protivi!

Nužnost prolaza je druga priča ali samo do vremena kad je to nužno! 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 13 sati , avlajcic je napisao:

1. Koja je glavna svrha služnosti? Što je pisac Zakona prvenstveno htio?

Svrha je pravno uređivanje odnosa koji su nastali uglavnom kao repovi (neuređeni vlasnički i drugi odnosi) iz prošlosti. Uglavnom zbog kaotičnog djeljenja čestica među nasljednicima.

Citiraj

2. Sve pod 1. a u pitanju je dosjelnost!

Stjecanje dosjelošću prava vlasništva ili služnosti se odnosi na slučajeve kada je vlasnik nepoznat , nestao ili je potpuno napustio nekretninu a posjednik dugi niz godina nekretninu koristi posve samostalno. Zakon propisuje stjecanje dosjelošću kao neko solomunsko rješenje, kao institut kojim se svima uključenima čini najmanja šteta.

U slučaju stjevcanja prava služnosti, radi se u pravilu o dugotrajnom upražnjavanju tog prava a da se vlasnik nije protivio, nego je u pravilu svojedobno dao takvo pravo korisniku.

 

Citiraj

3. Kakav je osjećaj koristiti tuđe a da se vlasnik protivi!

Nužnost prolaza je druga priča ali samo do vremena kad je to nužno! 

Sporova ima stvarno različitih, i ne može ih se nikako trpati u isti koš. Neki su zahtjevi i u moralnom/ljudskom smislu opravdani (primjerice posjednik je u stvari kupio nekretninu, ali nije mogao uknjižiti vlasništvo) .

Naravno, ima i mnogo uistinu neopravdanih/nerazumnih tužbi i  zahtjeva. Vlasnik u pravilu razne takve sporove gubi zato jer tužbu ne shvaća ozbiljno i ne angažira odvjetnika u uvjerenju 'da je on vlasnik' i da ima pravo.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Načelo povjerenja u ZK je primarno pravilo glede stjecanja prava vlasništva, kojem pravu se ne može suprotstaviti ni stjecanje prava odlukom suda ili drugog nadležnog tijela niti stjecanje temeljem zakona (jedina iznimka su prava trećih koja se ne upisuju u ZK).

Zakon također vrlo jasno ističe kako potencijalni stjecatelj nije dužan istraživati vanknjižnio stanje, ali u praksi, jasno da se ljudi znaju raspitati kod susjeda i dobiti malo bolji uvid u cijelu stvar.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zatim me zanima: Kupoprodajni ugovor

Ako u kupoprodajnom ugovoru prodavatelj potpiše da je nekretnina njegova i da nema ni dosjelosti ni služnosti. U ZK nema ništa upisano, knjige čiste! Kupac dolazi iz drugog mjesta.  Naravno, kao strancu  kontakt sa ostalim susjedstvom nikakav! I onda se, nakon upisa u Zk, pojavljuje netko sa zahtjevom u svezi služnosti ili dosjelosti! Prodavatelj to ne pobija! Susjedi ne pobijaju! Što je ovdje pravno važno? Kupoprodajni ugovor? Povjerenje u ZK! Služnost i dosjelost na osnovu svjedoka! 

Trajanje služnosti i veza sa dosjelosti

Čovjek gore navodi da mu baba prolazi kroz dvorište iako došlo do promjene stanja i mogućnost da sa svoje parcele ide na put. Ili ovaj drugi slučaj u kojoj je na svom stavio zid a koristi tuđi ulaz! No, unatoč tome navodite da je ona i on u pravnoj prednosti jer je nastupila dosjelost koja ima prednost pred mogućnošću da se uspostavi prolaz kroz vlastitu česticu! Znači Zakon kažnjava onog koji je trpio i daljnjim trpljenjem iako je to tehnički nepotrebno. Kako biste vi prekinuti služnost i dosjelost u sličnim situacijama?

Kad se plaća služnost? 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Znam da mislite kako ste sve lijepo napisali i što sada cjepidlačim! Izvinjavam se zbog toga ali ja sam laik i čitam ovaj forum, vidim kako se ljudi bore sa pravnim začkoljicama koje su napisane svakako osim nedvosmisleno!

Kada bi Zakon rekao da je vlasništvo iznad svega, a mislim da i Ustav nešto kaže, i da je neotuđivo pravo ne bi se događalo da ljudi ni krivi ni dužni ulete u probleme!  U SAD-u nema služnost ni dosjelosti,  a probleme na vlastitom posjedu riješiš metkom i nikome ne pada na pamet da se protivi vlasniku! Kakav posjed prava služnosti i slično.

Kod nas vlasnik gubi spor ako zna da je vlasnik sa vlasničkim listom, čistim papirima i NE angažira odvjetnika! Mislim...

Oprostite, ali ako koristite moje vlasništvo za neke svoje potrebe, Zakon vas mora natjerati da platite moj gubitak a ne da moja dobra volja nakon nekog razdoblja rezultira upisom ograničenja na moje vlasništvo! Umjesto da korisnik tuđeg bude kažnjen jer 20god. ništa ne radi da se otkači sa tuđeg, Zakon ga nagrađuje sa dosjelošću!

Da Zakon kaže babi: Ok, ti koristiš tuđu česticu a imaš mogućnost to isto sa svoje izvoli platiti vrijednost parkiranja vlasniku koji gubi to zbog tvog kaprica. Pa vlasnik ispostavi račun, 70kn dnevno puta 30 dana! Mislim da bi razmislila o probijanju svoga lijepog zida!

Hvala

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, avlajcic je napisao:

U SAD-u nema služnost ni dosjelosti,  a probleme na vlastitom posjedu riješiš metkom i nikome ne pada na pamet da se protivi vlasniku! Kakav posjed prava služnosti i slično.

Nije baš tako. I anglosaksonski sustav prava poznaje institut služnosti, tamo se naziva "easement". Malo je drugačijeg karaktera doli u nas, ali postoji.

Prije 9 minuta, avlajcic je napisao:

Oprostite, ali ako koristite moje vlasništvo za neke svoje potrebe, Zakon vas mora natjerati da platite moj gubitak a ne da moja dobra volja nakon nekog razdoblja rezultira upisom ograničenja na moje vlasništvo! Umjesto da korisnik tuđeg bude kažnjen jer 20god. ništa ne radi da se otkači sa tuđeg, Zakon ga nagrađuje sa dosjelošću!

Dvije napomene -

1. nitko ne može dosjelošću steći pravo služnosti ukoliko nije bio pošten posjednik istog prava (čl. 229. ZV-a), i

2. mogućnost naknade postoji ako se stranke same tako sporazume prilikom osnivanja prava služnosti temeljem pravnog posla ili sud tako odluči na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine prilikom osnivanja prava nužnog prolaza ili nužnih vodova i uređaja u korist povlasne nekretnine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, avlajcic je napisao:

 U SAD-u nema služnost ni dosjelosti,

 Iznenadili biste se koliko ste u zabludi.

U stvari, anglosaksonski zakoni su u pogledu ovakvih odredbi vrlo slični našima, do te mjere da bi za cijela poglavlja zakona da se prevedu rekli da se radi o nekoj starijoj verziji našeg zakona. Što i nije čudno, jer većina toga vuče porijeklo iz Rimskog prava, gdje su ove teme naširoko prisutne.

Razlika je donekle u primjeni i tumačenju takvih odredbi, jer mi imamo pravnu praksu iz socijalizma koja je više zanemarivala pravo vlasništva nauštrb posjeda i služnosti, dok se recimo u USA više stavlja naglasak na zastitu vlasnika i više se tolerira 'samopomoć' u obrani vlasništva.

 

Citiraj

a probleme na vlastitom posjedu riješiš metkom i nikome ne pada na pamet da se protivi vlasniku! 

I tu biste se i te kako iznenadili koliko su u USA zakoni različiti od države do države. Ponegdje su zakoni u pogledu držanja i korištenja oružja skoro pa i stroži nego kod nas!

A čak i u Texasu ili na Floridi ne možete zaista s namjerom upucati 'neopasnog' namjernika koji se našao na vašem polju, iako biste ga recimo mogli uplašiti pucnjavom 'u zrak'.

 

Citiraj

Kod nas vlasnik gubi spor ako zna da je vlasnik sa vlasničkim listom, čistim papirima i NE angažira odvjetnika!

Spor gubi onaj koji nije brinuo o svojoj nekretnini, potpuno ju zapustio, nije spriječavao 'uzurpatore',...  ili je dozvolio svojom voljom da se njegova nekertnina koristi kao poslužna. 

Ili , najčešće - onaj koji je takvu nekretninu nasijedio ili kupio.

uređeno: od felixx
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...
, G-man je napisao:

2. mogućnost naknade postoji ako se stranke same tako sporazume prilikom osnivanja prava služnosti temeljem pravnog posla ili sud tako odluči na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine prilikom osnivanja prava nužnog prolaza ili nužnih vodova i uređaja u korist povlasne nekretnine.

Može li malo prostije. Ako sud odlučuje o postojanju služnosti prolaza, na osnovu dosjelosti, odluči da to pravo postoji, i hoće to pravo upisati u ZK. Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo tražiti naknadu? Hoće li sud prihvatiti njegov zahtjev ako se druga strana ne slaže?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 6 sati , avlajcic je napisao:

Ako sud odlučuje o postojanju služnosti prolaza, na osnovu dosjelosti, odluči da to pravo postoji, i hoće to pravo upisati u ZK. Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo tražiti naknadu?

može tražiti ali je neće dobiti,obzirom da u konkretnom slučaju služnost nebi bila stečena ni odlukom suda ni pravnim poslom,več temeljem zakona, a što se u parničnom postupku samo utvrđuje,što će reči da tužitelj presudom nestječe ništa više ni manje od onoga što je več imao.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Služnost, u ovom slučaju, prolaza mora imati razumnu svrhu! Pod "razumno" ide da koristiš tuđu česticu za postavljanje zvonca, poštanskih ormarića iako imaš mogućnost na svoj dio? Naravno da je dostupnost do istih moguća sa svoga!  Je li "savjestan" kupac onaj koji kupi takvu česticu a ne obrati pozornost na te stvari a prodavatelj mu potpiše ugovor da nitko treći nema nikakovih prava i bez tereta u ZK? Prodavatelj  i kupac se nikad nisu vidjeli! Kupac prvi put dolazi na nekretninu! Što je prioritet zakonu? Dokaz postojanja zvona i ormarića kao "corpus delicti" da je kupac trebao znati da služnost postoji i tako nije "savjestan"! Ili povjerenje kupca u ZK i potpis prodavatelja da je nekretnina s papirima čista!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, G-man je napisao:

A ovo sa par svjedoka, nije baš tako jednostavno.

Koliko sam shvatio, demantirajte me, na sudu možete lagati, bez posljedica! Vrlo je jednostavno naći prijatelje ili ljude sa zajedničkim interesom i lagati da je nešto bilo prije 20 god. i da se to proteže do sada. Kako će, moji pravnici, čovjek koji je u situaciji kao gore osporiti njihovo svjedočenje. A odvjetnik traži ometanje posjeda i dokazuje na, njihovim lažima, postojanje prava služnosti!

 

, Matrix je napisao:

može tražiti ali je neće dobiti,obzirom da u konkretnom slučaju služnost nebi bila stečena ni odlukom suda ni pravnim poslom,več temeljem zakona, a što se u parničnom postupku samo utvrđuje,što će reči da tužitelj presudom nestječe ništa više ni manje od onoga što je več imao.

Ovo je dokaz moje tvrdnje da je ovaj Zakon, u pčelinjem žargonu, Grabež! Služnost u svijetu paralelnim od Prava, običnom je puku apsolutno nepoznata i sa saznanjem o njoj apsolutno nevjerojatan pojam. A sebe smatram nešto inteligentnijim i voljnijim da tražim informacije od prosječnih korisnika znanja. Malo raspravljam u društvu o tome i svi se nasmiju i kao: Tko će meni zabraniti na mome?! Dvije tri iza ušiju i sl.!

Da ne govorim da je saznanje da netko može imati veću vlast od vlasnika iskra koja dovodi do nemilih scena u kojoj nevini stradaju i vlasnik, i tražitelj toga prava a bogme i Vi pravnici.  

Izvinjavam se za svoju upornost

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat, avlajcic je napisao:

Dvije tri iza ušiju i sl.!

i ništa riješili niste,a izlažete se prekršajnom ili eventualno kaznenom progonu i mogućom privatnom tužbom radi naknade nematerijalne štete.

 

prije 1 sat, avlajcic je napisao:

Da ne govorim da je saznanje da netko može imati veću vlast od vlasnika iskra koja dovodi do nemilih scena u kojoj nevini stradaju i vlasnik, i tražitelj toga prava a bogme i Vi pravnici.  

Poštovani,

vidljivo da neke stvari utemeljene u zakonu nerazumijete ili jednostavno neželite da prihvatite,no kako se več nekoliko puta ponavljamo sa istim i sličnim upitima na koja su več dati odgovori, a koje Vi neprihvatate bez ikakvih utemeljenih razloga,to je besmisleno da nastavimo tapkati u mjestu.

Tema ide pod ključ.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • Matrix locked this forumu
Posjetitelj
This topic is now closed to further replies.


×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija