Okvalificiranje krađe-

[zamagljeno]

Ovaj se događaj dogodio prije 20-25 g, točno ne znam. Iz našeg tadašnjeg društva, prijatelj nam je ispričao da je išao kod gazde(nije prijavljivan tj na crnom) kod kojeg je on bio podstanar(odmah preko puta garsonijere koju je unajmio, tu mu je gazda živio), vrata od gazdine kuće su bila širom otvorena, ljeto, ušao unutra "gazda..gazda" niko se ne odaziva, gleda u sobu i vidi da je gazda zaspao na trosjedu gledajući tv. Ispred prijatelja odmah je bila jakna, prpa on po đepovima i nađe novčanik koji pripada gazdi, uzme iz njega oko 1000 DM,tada, i vrati novčanik u đep (kaže da nije htio uzeti čitav novčanik kako ne bi gazdi stvarao sumnju pa da se ne bi prijavljivao..pa policija..itd). Gazda je sutra dan uoćio manjak novca ali ni u koga nije mogao posumnjati. Kao obrazloženje za svoje ponašanje prijatelj kaže "kod njega sam 2 g i čitavo vrijeme naplačivao me je jednotarifnu struju po višoj tarifi, ja nikada nisam provjeravao cijenu dok mi Ante prije par dana nije rekao i to kad smo o tome sasvim slučajno pričali. Tog dana sam došao gazdi i u finu mu govorim što mi je Ante rekao, gazda se vidljivo iznervirao i k išao par sekundi u kuću da provjeri cijenu i kad se ubrzo vratio, kaže on meni:da jeste,cijena je ta koju si rekao ali od prvog idučeg mjeseca cijena garsonijere će ti biti ta..ako hočeš hočeš ako nečeš ideš! Ja sam ostao, raćunam ostao ili ne svejedno ne mogu vratiti što me je opljačkao na struji i ko bi se sada z..sa stanom".

E sad me interesira, da je ovo sve poprimilo policijski i pravni epilog, kako bi se takva pljačka okarakterizirala? i s obzirom na navedene okolnosti, kakve bi sankcije imale?

[virtalni]

zastara je nastupila

[zamagljeno]

To je jasno ali ja postavljam pitanje kao diskusiju, što bi bilo kad bi bilo, čisto radi znanja, ništa više, pa ako netko ima volju..

[Ruby_Danderfluff]

to bi bila krađa, da ga se otkrilo nakon što je u džep strpao novce i otišao. Da se gazda probudio i zatekao ga, pokušaj krađe.

 

To što mu je gazda više naplaćivao struju, ne opravdava da ga stanar pokrade.

[zamagljeno]

Jasno je da je krađa, bez daljnjega ali je takva vrsta krađe teške ili obične naravi? Naime, ovdje je iznos velik dok je način upada-ulaza u kuću..diskutabilan za moj pojam. I još nešto da pitam, da, ponašanje gazde ne opravdava ali ne bi li se to uzelo kao olakotna okolnost?

[sivko]

Mogla bi bit teška krađa na osobito drzak način.

Sankcije (po novom KZ-u) su opisane u čl.229 a pošto je šteta mala išao bi st.3

[G-man]

Jasno je da je krađa, bez daljnjega ali je takva vrsta krađe teške ili obične naravi?

 

Po mom mišljenju, ovdje bi se prije radilo o običnoj krađi.

 

I još nešto da pitam, da, ponašanje gazde ne opravdava ali ne bi li se to uzelo kao olakotna okolnost?

 

Ne. Motiv djela rijetko je olakotna okolnost - npr. neimaština, gladovanje i sl. da, ali retalijacija ili nekakvo "prebijanje duga" definitivno ne.

 

...a pošto je šteta mala išao bi st.3

 

Tisuću tadašnjih DEM-a, ne kuna (ili dinara).

[Ruby_Danderfluff]

I ja bih prije rekla da je obična krađa.

[zamagljeno]

Dakle, niti olakotna okolnost dok je gazda, ispada, Bog i batina, na crnom iznajmljuje i njegova fina krađa ničim se ne može sankcionirati što više, daje i otkaz ako stanarina ne bude odjednom povišena.Mislim, da je prijatelj tada još bio student (3 g ako se dobro sječam) i otac mu nije redovito slao novce. Može to biti olakotno? Dobro, zanemarimo taj aspekt problematike jer mislim da su ti i takvi odnosi tj podstanarstvo u nas još nisu dobro regulirani.

Sad bih nešto drugo pitao, ako gledamo točku 5 stavka 1 čl.229, nije li to ipak teška krađa? 1000 DEM su bile nešto manje od 4000 kn. Jedino je pitanje kako je KZ smatrao stvar velike vrijednosti prije 20-25g!

Nadalje, u istom čl. tj 229 stavka 1 točka 4

uređeno: 27. travanj 2017. od zamagljeno
fali dio teksta

[sivko]

nema tu velike vrijednosti ni po sadašnjem ni po ondašnjem zakonu.

 

kakve veze sad ima st.5?

[G-man]

"Zamagljeno", a zašto vi jednostavno ne napišete što vas točno zanima? Jer tvrdite da je rasprava čisto edukativne naravi, ali iz vaših postova čini mi se da tražite odgovor na neko pitanje koje vas zanima, pa ga onda i postavite slobodno.

[sivko]

boji se da ga netko ne otkrije.

[zamagljeno]

Samo želim učiti. Ako je to neobično za forum, ja ću se zahvaliti i prekinuti.

[zamagljeno]

Poštovani sivko, suvišno je komentirati vaš komentar ali samo ću Vama skrenuti pozornost, molim lijepo, da ja nisam napisao stavak 5 nego točku 5 st 1. Ako želite komentirati u pravnom smislu, izvolite, biti će mi drago, ako ne želite, o toj i takvim temama nikad više neću da ne bi nekoga "maltretirao" svojim glupostima!

[zamagljeno]

Zadnji red nije kompletan, molim zanemarite.

[G-man]

Sad bih nešto drugo pitao, ako gledamo točku 5 stavka 1 čl.229, nije li to ipak teška krađa? 1000 DEM su bile nešto manje od 4000 kn. Jedino je pitanje kako je KZ smatrao stvar velike vrijednosti prije 20-25g!

 

Krivični zakon Republike Hrvatske (na snazi do 31/12/1997) -

 

Teška krađa

 

Članak 126.

 

(1) Počinitelj djela krade (članak 125.) kaznit će se zatvorom od jedne godine do deset godina, ako je krađa počinjena:

 

1) obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara i drugih zatvorenih prostora;

 

2) na naročito opasan ili naročito drzak način;

 

3) iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom;

 

4) iskorištavanjem bespomoćnosti ili drugog naročito teškog stanja druge osobe;

 

5) od strane osobe koja je pri sebi imala kakvo oružje ili opasno oruđe radi napada ili obrane;

 

6) od strane više osoba koje su se udružile za vršenje krađe.

 

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se počinitelj djela krađe (članak 125.) ako vrijednost ukradenih stvari premašuje iznos od petsto i pedeset tisuća hrvatskih dinara.

 

E, sad - nemojte me pitati koliko je to bilo novaca u današnjoj valuti (i kak se kretao tečaj DEM-HRD u to doba), jer ne znam.

 

I inače, nije apsolutno problem biti radoznao i htjeti nešto naučiti (zato smo i tu), ali dvije stvari ću napomenuti - uvijek je vrlo, vrlo teško raspravljati o nečem s takvim vremenskim odmakom, jer em je regulativa drugačija, em su socio-ekonomski kriteriji drugačiji, em je sudska praksa drugačija - ono što želim reći, nema decidirane sigurnosti koju vi, vidim, tražite. Nije vam to matematika ili crno-bijeli svijet, koliko god netko pokušao to tako prikazivati. Da ne pričam i o primjeni blažeg zakona, što bi također bio faktor koji bi došao (po svemu sudeći) u obzir.

 

I druga stvar - ne volim "cimanje" odnosno okolišanje, više cijenim direktnost. Pritom me ne zanimaju motivi, ali volim da mi čovjek kaže otvoreno što ga zanima. Ako pak sam pogrešno procijenio, onda se ispričavam.

[zamagljeno]

Hvala na odgovoru, nemate Vi potrebu da se ispričate nego meni sada nije jasno gdje sam vidio, i to sam zapisao, da je teška krađa pod čl 229! Očigledno sam nešto zabrljao, ispričavam se. A da, ustvari, Vi ste naveli kazneni zakon DO 1997 g. Jasno je.

[G-man]

Je, to bi bio materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Radi se o bivšem saveznom propisu, a koji je odlukom Hrvatskog sabora bio na primjeni do donošenja posve novog Kaznenog zakona (iz 1997.), kojeg pak je zamijenio današnji Kazneni zakon (iz 2011.).

[sivko]

Poštovani sivko, suvišno je komentirati vaš komentar ali samo ću Vama skrenuti pozornost, molim lijepo, da ja nisam napisao stavak 5 nego točku 5 st 1. Ako želite komentirati u pravnom smislu, izvolite, biti će mi drago, ako ne želite, o toj i takvim temama nikad više neću da ne bi nekoga "maltretirao" svojim glupostima!

sorry krivo sam napisao st.5 umjesto toč.5.

A u pravnom smislu je ionako sve objašnjeno na početku,nastupila je zastara i kaznenog progona ne može bit.

I naravno bazirao sam se na post 11 poštovanog G-mana.

[zamagljeno]

Hvala.

[zamagljeno]

Hvala na detaljnjem objašnjenju. Vezano za sadašnji K.Z, ako mi možete malo prokomentirati točku 10 st 1. ako službena ili javna osoba za vrijeme službe ukrade kunu, jednu kunu, u duhu zakona, teoretski se može optužiti za tešku krađu?! je li to moguće? izgleda mi malo bizarno.

[G-man]

Po mom mišljenju, to bi se onda riješilo primjenom instituta beznačajnog djela, jer doista nema smisla za jednu kunu čovjeka procesuirati za itekako ozbiljno kazneno djelo. Također bi bila upitna i namjera na prisvajanje 1 kune.

 

S druge strane, stegovni postupak bi se definitivno proveo i bila bi izrečena stegovna sankcija (kakva točno zavisi).

[zamagljeno]

Kad ste spomenuli primjenu blažeg zakona, jeste pri tome mislili na primjenu zakona koji je blaži odnosno povoljniji za počinitelja(jer iz KZ koji je bio na snazi do 1997, koji ste Vi naveli,čini mi se, po limitu male vrijednosti, da je blaži u odnosu na današnji)? ili ste mislili na nešto drugo?

krađu jedne kune sam naveo tek tako kao teoriju, pri tome sam skroz zaboravio na postojanje instituta beznačajnog djela koji, sucu daje fakultativno pravo da ocijeni što je beznačajna krađa, jedna kuna, sto kuna..ali svakako ta svota ne smije prelaziti 1000 kn. Je li sam u pravu?

[G-man]

Kad ste spomenuli primjenu blažeg zakona, jeste pri tome mislili na primjenu zakona koji je blaži odnosno povoljniji za počinitelja(jer iz KZ koji je bio na snazi do 1997, koji ste Vi naveli,čini mi se, po limitu male vrijednosti, da je blaži u odnosu na današnji)?

 

Da, mislio sam na primjenu blažeg zakona po počinitelja, što jasno proizlazi i iz odredbe čl. 3. KZ-a. Što se protuvrijednosti otuđenog iznosa tiče (u komparaciji sa današnjim vremenom), ponavljam da mi to nije poznato, pa bi trebalo to izračunati da se vidi u režimu kojeg zakona, okrivljenik bolje prolazi.

 

krađu jedne kune sam naveo tek tako kao teoriju, pri tome sam skroz zaboravio na postojanje instituta beznačajnog djela koji, sucu daje fakultativno pravo da ocijeni što je beznačajna krađa, jedna kuna, sto kuna..ali svakako ta svota ne smije prelaziti 1000 kn. Je li sam u pravu?

 

U načelu da, kod delikata koji imaju jasno stipuliran iznos odnosno imovinsku štetu kao obilježje djela.

[zamagljeno]

G-man, volim stvari znati što detaljnije moguće, pa Vas molim još par manjih pitanja vezana za tu temu.

1. Da je bila zavjesa ili rešetka na vratima koja su već otvorena, kao što je rečeno u početku, može se takav ulazak tretirati kao teška krađa ili se zavjesa-rešetka na otvorenim vratima ne može smatrati zaprekom, koja se mora prevladati kao uvjet, među ostaloga, da bi se smatralo djelom teške krađe?

2. Ako npr medicinska sestra ide na dogovorenu posjetu pacijentu, po uputi svoga liječnika, radi pružanja neke zdr usluge, i sa stola uzme tj krade sto kn, imamo li tada čl 229 st 1. točku 4 (iskorištavanje bespomoćnosti..)? ili nije to to?

3.Kako ne bi pokrenuo novu temu, iskoristiti ovu mada me zanima nešto generalno, npr, ja Vama ukradem 2000 kn, Vi mene ne želite prijaviti, iz nekih razloga, DO saznaje za tu tešku kađu (iznos 2000 kn). Mora li, pak, DO provoditi djelo po službenoj dužnosti bez obzira što Vi, kao fizička osoba, ne želite mene proganjati?

uređeno: 9. svibanj 2017. od zamagljeno
dio teksta nedostaje.

[G-man]

1. Ne razumijem, kažete da su vrata bila otvorena, ako je tako nema nikakvog savladavanja veće prepreke, već normalan ulazak u kuću. I protuprovalna vrata ukoliko su otvorena ne predstavljaju nikakvu prepreku.

 

2. Moglo bi se to i tako tretirati, ovisno o zdravstvenom stanju pacijenta (ako je nepokretan ili vrlo teško pokretan, u nesvjesnom stanju i sl.). Bit kod ove kvalifikatorne okolnosti jest u tome da se iskorištava stanje bespomoćnosti žrtve, a u svrhu materijalnog prosperiteta.

 

3. U teoriji, DO je dužan progoniti svako kazneno djelo za koje se progoni ex offo, a za koje nema zakonskih zapreka da se progoni, bez obzira je li mu isto djelo prijavljeno putem kaznene prijave, dojavljeno (npr. telefonski) ili je do njega "dopro glas" da je počinjeno kazneno djelo.

 

U praksi, nisam dosada imao prilike vidjeti ovu zadnju soluciju. Prva je najčešća, dok se kod druge sastavi službena zabilješka pa nalaže provođenje izvida kaznenih djela. Treća bi bila npr. da je za potencjalno djelo saznao iz medija, međutim, ponavljam da to dosad još nisam imao prilike vidjeti, iz razloga za koje smatram da nije teško anticipirati kakve su prirode.

[zamagljeno]

Poštovani, u vezi

1. Postavio sam pretpostavku da uz otvorena vrata ako je postavljena zavjesa ili npr rešetka ispred vrata(to mi je palo na pamet s obzirom da neki ljudi postavljaju takve zavjese, rešetke ili ne znam kako se još zove tijekom ljetnih dana, otvaraju vrata ali spuštaju takve "prepreke"). U vezi

2. Da, jasna mi je činjenica kad je teško pokretan da je to, to ali, zato, sam napisao da pacijent otvara vrata (recimo boli ga leđa, što je česta pojava, znači, pokretan ali ima bolove).

Ja se ispričavam što puno pitam, postavljam par mogućnosti, pretpostavki.. ako sam dosadan, zanemarite i zahvaljujem se na trudu.

[G-man]

1. Ako takve prepreke doista priječe ulazak u dom, onda bi njihovo savladavanje predstavljalo obilježje teške krađe, po meni. Ako se i njih jednostavno može otvoriti, onda bi se radilo o običnoj krađi.

 

2. Tu sad ulazimo u finese i teško je generalizirati, ali ako bi se utvrdilo da žrtva nije bespomoćna, onda bi se radilo o običnoj krađi.

[zamagljeno]

Sad sasvim novo pitanje bez da pokrenem novu temu, ako pravila foruma dozvole.

Parnice poput financijsko imovinske problematike nemaju zastaru, ako sam u pravu, dok za kaznena djela ima zastaru(osim genocida i ratnih zločina, ako se ne varam). Moje je pitanje, zašto i koja je tu logika zakonodavca?

[G-man]

Parnice poput financijsko imovinske problematike nemaju zastaru, ako sam u pravu...

 

Neke ne zastarijevaju, druge svakako imaju rok zastare, jedino što je, za razliku od kaznenog, za cijelo vrijeme trajanja parnice (pa bilo to i 100 godina) koja je pokrenuta na vrijeme, zastara u prekidu.

 

...dok za kaznena djela ima zastaru(osim genocida i ratnih zločina, ako se ne varam).

 

Izuzev nekolicine kaznenih djela iz domene kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, ne zastarijeva ni teško ubojstvo, kao ni ubojstvo osobe pod međunarodnom zaštitom, kao ni djela koja ne zastarijevaju sukladno našem Ustavu i međunarodnom pravu (u pravilu se tu radi o domeni ratnog kaznenog prava).

 

Moje je pitanje, zašto i koja je tu logika zakonodavca?

 

Ima više razloga, jedan od njih je svakako da je zločin "društvena anomalija" čiji ispravak, ukoliko ne uslijedi u nekom relativno kratkom roku, gubi svaki smisao. Što će vam osuda nekog Jože tamo za krađu novčanika Štefu, nakon 50 godina? To nema smisla. Konačno, i sami ljudi imaju svoj vijek trajanja, a nakon smrti počinitelja kome ćete suditi?

 

Iznimke su, jasno, najveća zvjerstva koje je "čovjek" kadar počiniti, iako ruku na srce, pogledajte na što liče ova suđenja posljednjim nacistima, koji su danas pred pragom drugog stoljeća? Još vam ih na kraju bude i žao, kako to izgleda. No, tu se radi o tome da se pošalje poruka društvu kako za neke postupke nema mogućnosti "društvene amnestije".

 

S druge strane, kod parnice, budući u većini slučajeva počiva na sporovima imovinske naravi, a imovina, opet u pravilu, nadživi čovjeka, ima smisla nastavljati postupke, jer će uvijek biti nasljednika odnosno imovina nastavlja svoj "život". Dakle, interes postoji i uvijek će netko biti zainteresiran za ishod spora. Što jasno, ne znači da neke parnice, čak i ako su pokrenute na vrijeme, neće okončati smrću glavnih aktera, kao primjerice oni sporovi koji se tiču neprenosivih (strogo osobnih) prava.

[zamagljeno]

Lijepo i jasno objašnjeno. Hvala.

[zamagljeno]

, G-man je napisao:

1. Ako takve prepreke doista priječe ulazak u dom, onda bi njihovo savladavanje predstavljalo obilježje teške krađe, po meni. Ako se i njih jednostavno može otvoriti, onda bi se radilo o običnoj krađi.

 

2. Tu sad ulazimo u finese i teško je generalizirati, ali ako bi se utvrdilo da žrtva nije bespomoćna, onda bi se radilo o običnoj krađi.

Poštovani G-man, ponovo ću nešto pitati vezano za ovu temu, ispričavam se što sam dosadan ali, želim što više razbistriti neke pretpostavke. Takve " mreže, zavjese, rešetke..itd" koje ne predstavljaju veću zapreku govore o običnoj krađi, to mi je jasno, ali ako se pri tome ukrade iz džepa novac veće vrijednosti (npr 1000 eur), je li pri tome takva sveukupna krađa teške naravi? Dakle, način ulaska je obična  ali iznos ide u prilog teške!? Kakvo je Vaše mišljenje?

[G-man]

Nema potrebe za isprikom.

Što se upita tiče, "cenzus" koji KZ postavlja traži krađu stvari veće vrijednosti, pri čemu valja naglasiti da je izmjenama i dopunama KZ-a iz 2015., naš zakonodavac odlučio sam definirati veću vrijednost stvari (raniju tzv. neodređenu vrijednost kao obilježje djela), kao stvar vrijednosti veće od 60.000,00 kn.

Međutim, za razliku od ranijeg KZ-a (1997), aktualni KZ (2011) to više ne predviđa kao kazneno djelo teške krađe, već kao kvalificirani oblik krađe (čl. 228. st. 3. KZ-a).

Sve to rečeno, u vašem slučaju, obzirom je vrijednost cca 7.500,00 kn, to bi i dalje bio osnovni oblik krađe.

[zamagljeno]

I samim time ne bi se progonilo po službenoj dužnosti?

[G-man]

Progonilo bi se. Sve iznad 1.000,00 kn se progoni ex offo (i ispod, ali se mora raditi o državnoj imovini, kao i krađa novčanika, neovisno o iznosu pronađenom u njemu).