Jump to content

100.000 tema na Legalis portalu!  Nakon 16 godina od pokretanja ove stranice, dana 31.07.2019. na Legalis portalu je pokrenuta 100.000-ta tema. Time je na ovom portalu raspravljeno više od 100 tisuća pravnih pitanja, i to kroz 526.000 pojedinačnih objava korisnika. U ovom trenutku Legalis portal broji 90.700 registriranih korisnika.

gajobulat

Darovni ugovor i solemnizacija

Preporučene objave

Otac mi je darovnim ugovorom darovao stan. Otac je umro.

U stanu živi maćeha.

Po sudskom rješenju ja sam upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik.

Maćehi pripada pola stana kao bračna stečevina (otkup stana je napravljen tijekom trajanja braka) i ja joj to ne sporim tj. spreman sam joj to neophodnim dokumentima i formalno dati.

Međutim, ona me tuži i osporava darovni ugovor jer nije solemniziran, te traži 3/4 vlasništva.

Ona je cijelo vrijeme u posjedu (35 godina), ja nisam ni dana u životu proveo u stanu.

 

Može li se darovni ugovor u cijelosti poništiti jer nije solemniziran (a trebao je biti) ?

Mogu li ja ikako dobiti 1/2 stana jer je intencija i bila da naslijedim cjelokupni očev dio (a ne cijeli stan) ?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Može li se darovni ugovor u cijelosti poništiti jer nije solemniziran (a trebao je biti) ?
obzirom da pri darovanju nije izvršena predaja posjeda,ugovor je trebao biti sačinjen u formi javnobilježničkog akta,na što upučuje sudska praksa;

Naime,prema stavu Vrhovnog suda RH odluci br. Rev 955/09 postavljeno je sljedeće pitanje: - je li valjan ugovor o darovanju koji je sklopljen u pisanom obliku i proveden u zemljišnim knjigama - ali nije izvršena i prava predaja u posjed darovane nekretnine. U odnosu na to pitanje odgovor je negativan, odnosno stajalište nižestupanjskih sudova nije pravilno.Naime, već je u mnogobrojnim odlukama ovoga suda (npr. Rev-542/03 od 15 prosinca 2004., Rev-995/04 od 4. listopada 2005.) donesenim u primjeni pravnog pravila iz paragrafa 943. bivšeg OGZ-a zauzeto pravno shvaćanje da ugovor o darovanju treba biti sačinjen u formi sudskog zapisnika, odnosno javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu, a kad ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi (što je i ovdje slučaj) tada taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, a ne i uknjižba u zemljišne knjige.Dakle, činjenica što je predmetni ugovor proveden u zemljišnim knjigama ne može nadomjestiti predaju stvari u neposredan posjed, kako to pogrešno smatraju nižestupanjski sudovi.Stoga je predmetni darovni ugovor protivan zakonu, pa je zaključeni pravni posao ništav osnovom čl. 103. Zakona o obveznim odnosima. Prema tome, pogrešno su postupili nižestupanjski sudovi kada su tužbeni zahtjev tužiteljice odbili. Utoliko je valjalo prihvatiti reviziju tužiteljice i obje nižestupanjske presude preinačiti te prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ja se moram nadovezati na ovu temu. Sto znači prava predaja stvari (nekretnine) u posjed? Ok ako je u pitanju stan ili kuća, a što ako je u pitanju oranica? Meni je nižestupanjski sud jučer odbio tužbu kojom sam tražila da se darovni ugovor između mog oca i mog brata proglasi ništetnim. Otac i majka su nakon poplave u Slavoniji završili u staračkom domu na teret države. Moj brat koji je živio u istom selu gdje i roditelji je nekakvom čudnom prevarom uspio napraviti darovni ugovor s ocem ali daroprimatelj u biti nije moj brat, nego njegova kći. Otac i majka su bili suvlasnici na dvije kuće i otac sam je bio vlasnik 10 jutara zemlje. Otac navodno darovnim ugovorom daruje svu svoju imovinu unuci, ali darovni ugovor nije sačinjen u obliku javnobilježničkog akta i u istom je navedena klauzula doživotnog plodouživanja mog oca, to jest darodavatelja. Takav ugovor je proveden kroz zemljišne knjige i bratova kći se uknjižila kao vlasnik. U posjed nekretnina nije mogla stupiti jer je darovanje izvšeno mjesec i pol nakon poplave i obnova poplavljenih nekretnina nije niti bila započeta, jedna kuća se u poplavi totalno srušila, a druga je do pola kuće bila u vodi. Otac se naravno nije mogao vratiti u takvu kuću pa ni on faktički nije "plodouživao", osim što je moj brat uzimao novac od davanja oranica u zakup. Otac podnosi tužbu protiv unuke, dva mjeseca nakon darovanja i traži povrat cjelokupne imovine tvrdeći da on nikada to ne bi napravio nego da mu je moj brat podvalio papir na potpis tvrdeći da je to nekakav papir vezan za obnovu kuće. Darovni ugovor je sklopljen prvoga u mjesecu, tek nakon sedam dana kod bilježnika je izvšena ovjera očevog potpisa, a ovjera daroprimateljičinog potpisa izvšena je nakon petnaest dana u gradu u kojemu je daroprimateljica radila na sezonskim poslovima, barem 500 km udaljenom od darovane nekretnine. Otac nije doživio niti prvu parnicu jer je bio teško bolestan i umro je. Nije dočekao ni završetak obnove svoje poplavljene kuće. Majka i ja kao nasljednici prvog reda, preuzeli smo očevu tužbu i tražili poništenje darovnog ugovora. Odvjetnik nas je uvjerio da je taj darovni ugovor ništetan jer nije sačinjen u formi javnobilježničkog akta, jer nije došlo do prave predaje nekretnina u posjed daroprimateljice, a nije ni moglo jer je postojala u ugovoru i klauzula o plodouživanju darodavatelja i da se takav ugovor nije smio provesti kroz zemljišne knjige. Odvjetnik je tvrdio da nam ne trebaju nikakvi svjedoci. Nakon nekoliko pripremnih ročišta, parnica, traženja sutkinje da ju se izuzme iz postupka što je županijski sud odbio, ta sutkinja odbacuje moju žalbu s tvrdnjom da je bratova kći stupila u posjed jer je ta mala izjavila da je radila na raskrčavanju djedovih kuća nakon poplave i da je moj otac izjavio kako mu je lijepo u staračkom domu i da se ne želi vratiti uopće u svoju kuću! Naravno takvu priču ni budala ne bi povjerovao, a najžalosnije od svega što je na rasčiščaujanju kuće radio moj suprug, ja i naši prijatelji dok je moj brat čistio svoju kuću, a njegova kći (daroprimateljica) nije čistila ni svoju kuću, a kamoli djedovu, obzirom je radila na moru u sezoni. Realno gledano sigurna sam da je moj odvjetnik u pravu, ali mi je žao što je odustao od svjedoka, bio je uvjeren da će pravno oboriti darovni ugovor. Majka i ja naravno ne prihvaćamo odluku sutkinje i ne znam na čemu je temeljila svoju odluku, osim na temelju lažnih iskaza te male, jer eto mala je govorila i u ime mrtvog čovjeka, mog oca, pa je tako izjavila da se nije želio vratiti kući, a otac je, unatoč tome što je imao rak u visokom stadiju, svaki dan vikao da želi nazad svojoj kući, da makar umre u svom domu. Sad me je strah da županijski sud ne potvrdi tu besmislenu odluku sutkinje, a mi nemamo mogućnost iznošenja dodatnih dokaza. Interesira me vaše mišljenje, možemo li majka i ja dobiti sud i šta se uopće smatra pravom predajom stvari? Što bi se dogodilo da u ovom ugovoru nisu postojale kuće, nego samo oranice i da u ugovoru stoji, kao što stoji, klauzula plodouživanja, kako bi daroprimateljica stupila u posjed te nekretnine. Ja to gledam ovako, recimo da je moj otac darovao unuci auto (znam da je to pokretnina) i da je u darovnom ugovoru naveo pravo plodouživanja, dakle imao bi se pravo vozati tim autom do smrti. Kako bi daroprimateljica stupila u posjed te nekretnine? Hvala vam na savjetima unaprijed!

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 18 sati , modesti22 je napisao:

a ovjera daroprimateljičinog potpisa izvšena je nakon petnaest dana

U biti ovjera njenog potpisa nije ni trebala

 

Prije 18 sati , modesti22 je napisao:

a nije ni moglo jer je postojala u ugovoru i klauzula o plodouživanju darodavatelja i da se takav ugovor nije smio provesti kroz zemljišne knjige.

Citirano je neutemeljeno,ugovor je ispunjavao  pretpostavke zemljišno knjižnog prava ,nužne da bi se dopustio upis prava vlasništva,jer ugovoreno pravo plodouživanja nije nikakva zapreka upisu,naprotiv da bi osnovana služnost imala svoju svrhu,nužno je da se takva služnost upiše,a da bi se ista upisala potrebno je prenijeti vlasništvo na daroprimateljicu,ovo iz razloga što se služnost nemože osnovati na vlastitoj nekretnini.

Više ovdje

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Matrix je napisao:

U biti ovjera njenog potpisa nije ni trebala

 

Citirano je neutemeljeno,ugovor je ispunjavao  pretpostavke zemljišno knjižnog prava ,nužne da bi se dopustio upis prava vlasništva,jer ugovoreno pravo plodouživanja nije nikakva zapreka upisu,naprotiv da bi osnovana služnost imala svoju svrhu,nužno je da se takva služnost upiše,a da bi se ista upisala potrebno je prenijeti vlasništvo na daroprimateljicu,ovo iz razloga što se služnost nemože osnovati na vlastitoj nekretnini.

Više ovdje

Možda bi ti Matrix bio u pravu da je ugovor napravljen u formi javnobilježničkog akta, da je solemniziran, ali nije, ugovor je sačinjen kod odvjetnika, na dnu ugovora su samo potpis darodavatelja i daroprimatelja, to je za mene običan komad papira! Tek naknadno (nakon 8 dana)darodavatelj ovjerava svoj potpis kod bilježnika, a daroprimatelj ovjerava svoj potpis nakon 15 dana od dana sačinjavanja darovnog ugovora. Prema važećoj odredbi čl. 53. st. 1. t. 3. Zakona o javnom bilježništvu ugovor o darovanju bez prave predaje u posjed darovane nekretnine daroprimcu, a koji nije zaključen u formi javnobilježničkog akta ništav, onda nikakva druga radnja, pa niti zemljišnoknjižna provedba takovog ugovora ne može takvom ugovoru vratiti ili dati pravnu valjanost niti pravnu snagu, jer je u zemljišnoj knjizi proveden ništav ugovor. Niti jedan zakon Republike Hrvatske ne propisuje da bi ništav ugovor postao pravno valjanim ako se provede u zemljišnoj knjizi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 57 minuta, modesti22 je napisao:

ali nije, ugovor je sačinjen kod odvjetnika, na dnu ugovora su samo potpis darodavatelja i daroprimatelja, to je za mene običan komad papira! Tek naknadno (nakon 8 dana)darodavatelj ovjerava svoj potpis kod bilježnika, a daroprimatelj ovjerava svoj potpis nakon 15 dana od dana sačinjavanja darovnog ugovora

dovoljno da zemljišno knjižni odjel temeljem istog provede upis.

Prije 58 minuta, modesti22 je napisao:

Prema važećoj odredbi čl. 53. st. 1. t. 3. Zakona o javnom bilježništvu ugovor o darovanju bez prave predaje u posjed darovane nekretnine daroprimcu, a koji nije zaključen u formi javnobilježničkog akta ništav,

Točno,ali manjkavost prave predaje treba dokazati onaj tko takvu tvrdnju iznosi,ili ste možda u zabludi pa mislite da je to bila dužnost z.k.odjela pri provedbi upisa.

 

prije 1 sat, modesti22 je napisao:

Niti jedan zakon Republike Hrvatske ne propisuje da bi ništav ugovor postao pravno valjanim ako se provede u zemljišnoj knjizi.

Točno,niko vam nije ni rekao suprotno,ali kao što je več rečeno,ništavost u  vidu manjkavosti prave predaje treba dokazati.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Kako se može dogoditi prava predaja stvari u posjed daroprimateljici, ako darodavatelj ima doživotno pravo plodouživanja? Osim toga ako je obnova poplavjene kuće započela tek u studenom, a darovni ugovor sačinjen u srpnju iste godine, niti je darodavatelj mogao "plodouživati", odnosno živjeti u toj kući, niti je daroprimateljica mogla odmah stupiti u posjed.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, modesti22 je napisao:

odluku sutkinje i ne znam na čemu je temeljila svoju odluku, osim na temelju lažnih iskaza te male,

sud je poklonio vjeru iskazu tužene jer je za pretpostavit da po ocjeni suda takav iskaz nije u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima

 

Prije 34 minuta, modesti22 je napisao:

niti je daroprimateljica mogla odmah stupiti u posjed.

sad več izvjesno da citiranu činjenicu sud smatra nedokazanom.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 22 sati , Matrix je napisao:

sud je poklonio vjeru iskazu tužene jer je za pretpostavit da po ocjeni suda takav iskaz nije u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima

 

Matrix kakvu vjeru iskazu tužene? Očito me nisi najbolje shvatio! Kako se može dogoditi prava predaja stvari, ako postoji klauzula plodouživanja?

Citirat ću ti jednu rečenicu:

 Smatra se  da bi ugovor o darovanju trebalo sklopiti u obliku javnobilježničkog akta odnosno ovjerovljene privatne isprave kada je predmet darovanja pravo  (primjerice pravo plodouživanja; Gorenc, Komentar Zakona o obveznim  odnosima, RRIF 2006. str. 750).

Dakle daroprimateljica ne može stupiti u posjed na nekretninu na kojoj postoji "pravo", a paralelno Ugovor nije sačinjen u obliku javnobilježničkog akta i tu je nebitan iskaz daroprimateljice! Ne može iskaz daroprimateljice biti vjerodostojniji od zakona! 

Ako Ugovor nema propisanu formu, nije došlo do prave primopredaje stvari znači da je sam Ugovor ništetan!

Čak ni zemljišnoknjižna provedba takvog ugovora ne može mu dati pravnu valjanost niti pravnu snagu jer je u zemljišnoj knjizi proveden ništetan ugovor.

To stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluke U-III/891/2006, od 2. prosinca 2009.

A da ne spominjem dodatne papire koje sam priložila sutkinji, odluku o početku obnove poplavljene nekretnine, zapisnik o završetku prve faze obnove kuće, tek u prosincu 2015. godine, na zapisniku je moj potpis da sam izvršila pregled kuće i preuzela ključeve. A ti Matrix govoriš da je sutkinja poklonila vjeru iskazu tužene! Hvala ti na trudu, ali za moj pojam nikako ne može jedan lažni iskaz biti jači od Zakona, propisa ili dodatnih papira. Moj zaključak je da je sutkinja štitila zemljišno knjižni odjel suda u kojemu i sama radi, da je taj odjel, a i cijeli sud napravio propust i u zemljišnim knjigama proveo ništetan ugovor. Htjela sam samo pomoć forumaša, odgovor na pitanje -što znači prava predaja stvari u posjed. Recimo da moj otac daruje zemlju (oranicu) i u ugovoru uvede pravo plodouživanja. Ugovor ne bude sačinjen u obliku javnobilježničkog akta, na koji način daroprimateljica može stupiti u posjed te nekretnine kada otac do kraja smrti uzima arendu (naknadu za zakup).

U svakom slučaju Matrix hvala na trudu!

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 29 minuta, modesti22 je napisao:

Kako se može dogoditi prava predaja stvari, ako postoji klauzula plodouživanja?

ovlaštenik prava služnosti na nekretnini i njen vlasnik mogu biti u suposjedu.

 

Prije 40 minuta, modesti22 je napisao:

A ti Matrix govoriš da je sutkinja poklonila vjeru iskazu tužene!

očigledno da jest,pročitajte obrazloženje presude.

Prije 33 minuta, modesti22 je napisao:

Moj zaključak je da je sutkinja štitila zemljišno knjižni odjel suda u kojemu i sama radi, da je taj odjel, a i cijeli sud napravio propust i u zemljišnim knjigama proveo ništetan ugovor

neutemeljeno,zemljišno knjižni odjel Općinskog suda neutvrđuje činjenicu prave predaje posjeda ,več dali ugovor udovoljava uvjetima za upis sukladno odredbama ZZK.

 

Prije 42 minuta, modesti22 je napisao:

jedan lažni iskaz

nažalost niste uvjerili sud da je iskaz u suprotnosti sa izvedenim dokazima.

 

Prije 45 minuta, modesti22 je napisao:

-što znači prava predaja stvari u posjed.

laički rečeno,da je obdarenik uspostavio faktičnu vlast na nekretnini koja je predmet darovanja.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 57 minuta, modesti22 je napisao:

Čak ni zemljišnoknjižna provedba takvog ugovora ne može mu dati pravnu valjanost niti pravnu snagu jer je u zemljišnoj knjizi proveden ništetan ugovor.

neznam šta se ovog držite kad Vam niko netvrdi suprotno,dokažite pred sudom ništetnost ugovora i nikakva provedba kroz zemljišne knjige ga neče i nemože osnažiti.

p.s.svjestan sam da vam osobno moji odgovori neodgovaraju,no ja neču i nemogu nikom davati lažne nade,več jednostavno u skladu sa činjeničnim stanjem koje ste iznijeli u temi,ovo iz razloga što je vaša greška,odnosno odvjetnika što je olako pristupio postupku,zanemarujuči svjedoke,koje nažalost više nije moguče predložiti kao ni druge dokaze koji su se mogli iznositi u prvostupanjskom postupku.

Trebate znati da pravda i pravo nisu jedno te isto,pa tako vas samo jedna procesna greška u postupku  može koštati gubitka parnice,ma koliko Vi znali da ste upravu.

L.P.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Nastavno na upit s početka ove teme,  slučaj  je ovakav: darovni ugovor nije sačinjen kao javnobilježnički akt, već su samo ovjereni potpisi dvaju darovatelja (roditelji koji su još živi) temeljem čega je izvršen  upis novog vlasnika  u ZK; u darovnom ugovor navedeno je da se daroprimatelj odmah može knjižiti i da će odmah stupiti u posjed stana. Ne navodi se nikakvo doživotno uživanje niti plodouživanje. No, darovatelji su nastavili  živjeti u stanu još 10-tak godina nakon toga. Tek nedavno su izašli iz nekretnine i tek sada daroprimatelj misli ući u posjed.

Pitanja glase: da li je ugovor ništetan? Da li se – ako je tako - osporavati može bilo kada? (jer ne zastarijeva); kad je najbolji trenutak s obzirom na dva ostavitelja; pretpostavljam da treba pričekati  prvu ostavinu (da li će u nju uopće biti uključena ta nekretnina?)  Može li se na prvoj odmah zatražiti i utvrditi ništetnost uvidom u ugovor  i uz eventualne izjave nazočnih ili mora ići parnica? Ili treba čekati drugu? Ako se može na prvoj ostavini, može li se odmah na ostavini nekretnina raspodijeliti prema ZN-u nasljednicima prvog reda, ako se već na ostavini pokaže da je nesporno da posjed nije preuzet odmah?  

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 13 sati , lipica je napisao:

(da li će u nju uopće biti uključena ta nekretnina?)

Neće

 

prije 13 sati , lipica je napisao:

Može li se na prvoj odmah zatražiti i utvrditi ništetnost uvidom u ugovor  i uz eventualne izjave nazočnih ili mora ići parnica

Parnica

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na brzim odgovorima.

No, da li je takav ugovor stvarno ništetan?  I  kolika je vjerojatnost da će ga sud takvim proglasiti; naročito stoga što će obdarenik sada ući i u posjed.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite svoj korisnički račun na ovoj stranici. Lako je, potpuno besplatno i trajno!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×