Jump to content
  1. Wanksta

    Wanksta

  • Similar Content

    • objavio Mineane
      Pozdrav,
       
      Na netu i u FB grupama vrti se jedan podulji tekst, navodno napisan od sudskog vještaka za financije, koji osporava prijenos tražbina/dugova s banaka na agencije za naplatu (EOS, B2, SVEA, itd.). 
      To sam malo istraživao, jer tekst ima smisla, dok nisam našao na jednu Odluku HNB-a koja je relevantna za tu stvar. Na kraju, izgleda da je autor previdio ključan detalj, odnosno članak te Odluke.
       
      Pitam kao laik, ako ima netko stručan za tumačenje čl. 2. st. 1. Odluke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: Odluka), a koji se odnosi na ugovore o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (dalje: UKPKI):

      "1) Kupoprodaja plasmana jest svaki ugovor kojim se prenosi plasman ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s kreditne institucije prodavatelja (u nastavku teksta: prodavatelj) na stjecatelja te koji će za posljedicu imati prestanak priznavanja plasmana u bilanci kreditne institucije u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja."


      Je li ovo znači "doslovno baš svaki ugovor", posebice ugovor o cesiji/ustupu potraživanja (ili možda ugovor o kupoprodaji motornog vozila, nekretnine, oranice, itd.)? Pa se onda ubaci i malo kredita kao bonus.    
      Ili ipak znači "svaki UKPKI", odnosno svaki ugovor barem takvog ili sličnog naziva?
      Možda treba ovu odredbu osporavati, ako da -- gdje i kako?
       
      Izvor: https://www.hnb.hr/documents/20182/525937/h-odluka-kupoprodaja-plasmana-ki_npt.pdf/e0446f94-7dd0-4a5f-8ca5-99d46406cda8
       
      ---- 
       
      Malo za relaksaciju u subotu prijepodne, da se ovome da lakša i vedrija nota, ako je moguće.
       
      Laički, što se tiče mog pitanja o vrsti ugovora o kupoprodaji plasmana, ako je riječ o tome da "doslovno baš svaki ugovor" koji zadovoljava ostale uvjete iz spomenute Odluke može biti valjan UKPKI, onda su krediti dani ljudima od krvi i mesa ovdje tek roba.

      Npr. neko trgovačko društvo dođe otvoriti žiro-račun u banku, a oni mu u okviru ugovora o žiro-računu -- nakon uobičajenih odredbi koje uređuju taj odnos, a recimo zato što su svoje poslovanje prenijeli njima iz druge banke -- dodaju i bonus: ustup nenaplaćenog dospjelog potraživanja od osobe XY temeljem danog kredita toj osobi XY u iznosu od ABC kuna.

      Ovo je, naravno, ekstremni primjer, ali sasvim moguć, ako su drugi uvjeti iz Odluke zadovoljeni. Nešto kao da sklopim ugovor o pretplati za mobitel u telekomu, pa mi u okviru tog ugovora prodaju i telefon za 1 kunu, iako mu je tržišna vrijednost značajno veća. Možda sada telekomi mogu nuditi i potraživanja po danim kreditima umjesto telefona, kao bonus u okviru svojih ugovora o pretplati?
    • objavio jednopitanje
      Pozdravljam,
      Zanima me dali postoji zakonska osnova da se makne iz zk. već upisana ovrha nad gospodarskom građevinom - upisana prije par godina na sve nekretnine i račune.
      U pitanju je mala staja na 2 etaže koja služi za držanje sijena te obavljanja poslova OPG-a?
      U ovršnom zakonu sam pročitao da se ne mogu ovršiti takve građevine pa me zanima što u ovo slučaju već postojeće?
      Hvala.
    • objavio Matilda2
      Pozdrav,
      u slučaju ovrhe na računu firme (zbog sitnih dugovanja po par sto kuna), a firma više neće poslovati te neće biti više priljeva sredstava, odgovara li direktor/vlasnik firme svojom imovinom/novčanim sredstvima? Odgovara li direktor svojom imovinom u slučaju da dođe do brisanja firme zbog blokade računa? Može li direktor ikad odgovarati svojom imovinom za dugovanje postojeće ili ugašene firme? Firma nema nikakve imovine, a dug je ukupno možda 2000 kn.

      E.
    • objavio Tindorf
      Kako je moguće da jedna odvjetnica ima dug kod porezne od 688.000 kuna i smije dalje raditi? Gdje je tu vjerodostojnost?
    • objavio apostolpravi
      Bok ekipo..
      Dali netko ima konkretne primjere- dali se provodila primjerica ovrha nad nekim tko radi npr u njemačkoj, a blokiran je u hrvatskoj??? dakle sve znam vezano za europski ovršni nalog, da sud mora donijeti odluku i da se tada može tek nekog blokirati u njemačkoj ili općenito vani, ali opet je tu ono ali- da to sve ide na sud u npr njemačkoj..
      Stoga mene zanima kako to doista sve funkcionira u praksi, dali se uopće agencije za naplatu ili banke odlučuju na takve procese naplate ili još uvijek je to sve više teorija a teže praksa?? možete navesti neki primjer nedavni( naravno bez imena i prezimena)
      hvala na preciznim odgovorima,razmišljanjima i primjerima
  • Online korisnici



×