Predstečajni postupak

[marjančanin]

Pravna osoba XYZ je u predstečajnom postupku. Svi vjerovnici i visine njihovih potraživanja prihvaćeni su od strane suda. Utvrđen je poček od godinu dana. Njihova potraživanja su podijeljena na tri godine i to tako da se ukupna priznata visina potraživanja podijeli sa 36 (broj mjeseci u tri godine), a zatim pomnoži sa tri jer se isplate vrše jednom kvartalno. I, prođe godina dana te dođe rok za isplatu vjerovnika. A na računu pravne osobe XYZ ni lipe. I prođe još mjesec dana, a na računu i dalje niti lipe. Napominjem da je do tada bilo para. Tri vjerovnika izvrše ovrhu kod FINE i o tome obavijeste Trgovački sud. FINA pravnoj osobi XYZ otvori zaštićeni račun preko koje ona nastavi normalno poslovati. I čeka se istek 60 dana nakon kojeg bi se u slučaju neplaćanja (pazite sad ovo) samo onoj trojici vjerovnika koji su podnijeli zahtjev za ovrhu pokrenuo stečajni postupak. A kako su njihova ukupna potraživanja svega nekakvih 10% od ukupnog iznosa to pravnoj osobi najvjerojatnije i neće biti problem. Barem, prve 2-3 rate. I sad dolazim do onog glavnog: većina ostalih vjerovnika ne žele pokrenuti pitanje ovrhe?!? Pri tome navode raznorazne razloge (prošlo svršeno vrijeme, nisam ja taj koji će ih upropastiti, obećali su da će platiti, pa tu su mi prijatelji i sl.). A ja pitam: čine li oni takvim svojim nečinjenjem (poštivanje odluke suda) nekakvo kazneno djelo tipa pogodovanja, korupcije i slično? Odnsosno, smiju li oni odustati od svojih potraživanja čak ako time svjesno čine financijsku štetu svojoj pravnoj osobi?

[Ruby_Danderfluff]

Ne znam da se trgovačkom društvu može otvoriti zaštićeni račun, ako je to točno, to je onda nešto novo. Nije li slučaj ustvari da je FINA odbila provoditi ovrhu koju su pokrenuli vjerovnici dok je poduzeće u postupku i da društvo normalno posluje u uvjetima PN?

Međutim, stečajni postupak se otvara u odnosu na trgovačko društvo koje je u banani, a ne samo pojedine tražbine. Po svojoj definiciji, stečajni postupak je skupna ovrha - rasprodaja cjelokupne imovine trgovačkog društva da bi se razmjerno namirili svi vjerovnici (i posljedično brisalo društvo, jer ne može poslovati bez imovine).

Što se tiče drugih vjerovnika, oni će se priključiti na vlak stečaja koji su predložili neki drugi vjerovnici, i sudjelovat će u namirenju. Načelno, drugi vjerovnici, ako su vlasnici i direktori trgovačkih društava, moraju kao dobri gospodarstvenici skrbiti o interesima svoje pravne osobe, ali ako su sudjelovali u postupku PN, ako će sudjelovati u stečaju, i ako su ustanovili da nema šanse za namirenje, stvarati dodatne troškove koje će u konačnici sami morati snositi, u vidu troškova ovrhe ili pristojbe na otvaranje stečaja, nije nesavjesno, nego čak upravo suprotno. 

Također, knjigovodstveno i porezno je otpisivanje nenaplativog potraživanja apsolutno dopušteno.

[marjančanin]

Zahvaljujem na odgovoru. Iako...Ali, ajde da budem malo konkretniji: pravna osoba XYZ je ustvari udruga, odnosno sportski klub. On kao takav nema svoju imovinu ali ima stalne mjesečne dotacije iz gradskog proračuna. One su u mjesečnom (dakle, ne u tromjesečnom) iznosu nekakvih 20-30 % manje od iznosa koje bi jednom kvartalno trebali biti isplaćeni vjerovnicima. A kako oni ipak moraju djelovati kao sportski kolektiv (natjecanja, honorari i sl.) uz nekakvu malu pomoć sponzora sa strane mislim da im ne bi bio problem ispuniti sve obveze iz predstečajne nagodbe. I da, FINA im je otvorila zaštićeni račun. A moj poslodavac (prijevoznik autobusom) i pored značajnih dugovanja, odnosno potraživanja (nekakvih 250.000 kn) ne želi potegnuti pitanje ovrhe jer se nada da će i nadalje pružati iste usluge klubu. Čuli smo da mu je to i obećano, uz nešto veću cijenu od dosadašnje kako bi na taj način iskompenzirao ta dugovanja. A mi se bunimo jer nam je za prošle vožnje ostao dužan dnevnice i ostale beneficije (prekovremeni, bonus za kilometražu) pravdajući to neplaćanjem. A i obećao nam je isplatu kada i njemu bude plaćeno. I zato, ja nakon ovih činjenica opet pitam: smije li ijedan vjerovnik kada zna za ovakvu situaciju ne pokrenuti ovrhu  i na taj način se sigurno naplatiti?

[Ruby_Danderfluff]

Sve ovo nema veze s predstečajnom nagodbom, ona je opisana samo kao način da se vidi da tražbina postoji i da je utvrđena. 

Smije. Evo Vam jedan primjer iz prakse: jednom sam čula od jednog vjerovnika Peveca da ne žale jedne kune koje su izgubili u stečaju Peveca (a izgubili su 85% svoje tražbine, dok su za 15% dobili dionice), jer su nakon provedbe stečajnog plana toliko uspješno počeli poslovati s njima da su nadoknadili sav gubitak. Pa je iz toga vidljivo da je vrlo teško procijeniti što je savjesno, a što nije. Ne vidim ja tu nesavjesnost vjerovnika. 

To što Vi kao radnici imate potraživanja prema svom poslodavcu, nije problem tog sportskog kluba, a niti Vaš poslodavac Vam se nije smio izvlačiti na poslovne probleme s tim konkretnim dužnikom kao razlog da ne isplati beneficije - što nije namaknuo novac iz nekog drugog izvora, kao da je to Vaš problem?

[marjančanin]

Hvala na odgovoru! Iako opet nisam sasvim zadovoljan. Nije mi jasno da vjerovnik u PN kako ste rekli smije otpisati svoja potraživanja, iako dužnik ima stalni priliv novčanih sredstava! Znači, vjerovniku je osigurana naplata. Ako ne milom (dužnik postupa po odluci suda), onda silom (ovrhom)! Jer, u međuvremenu su se 4 vjerovnika već naplatila, jer je bio nekakav priliv. I jedan mali ispravak : nije fina dužniku otvorila zaštićeni račun, već nekakav račun samo ovršitelje. I svaki priliv koji bi trebao sjesti na "normalni" žiro račun, najprije ide na taj, a ako ostane viška para nakon isplate ovršiteljima onda se "vraća" na žiro račun. I ostalo je! I zato mi nije jasan postupa mog poslodavca (a i drugih, ali me oni ne zanimaju). I sada vi kažete da moj poslodavac smije to napraviti!?! Ne otvara li to mali milijun mogućnosti za mito i korupciju?

[Ruby_Danderfluff]

Vjerovnik u PN MORA otpisati svoja potraživanja, svi moraju u jednakom postotku, takvi su propisi o PN - svi vjerovnici, po principu većine, "pristaju" otpisati 30% ili koliko već svoje tražbine, omogućujući tako dužniku da nastavi svoje poslovanje. 

Kao što već rekoh, ako će danas Vaš poslodavac zaraditi 70, a sutra može zaraditi 100, zašto se ne bi strpio, pogotovo ako to ne ide njemu iz džepa, nego to može preko leđa Vas i Vaših kolega? Kapitalizam na djelu...

[marjančanin]

Izgleda da se nismo razumili. PN je "gotova". Još lani. Svi vjerovnici su se odrekli 30% svojih potraživanja, trgovački sud utvrdio da je to sve skupa malo ispod 2 miliona kuna, dao poček od godinu dana, i rok od 4 godine dužniku da isplati vjerovnike, i to tako da je utvrdio točne datume i visine tih isplata. One se baziraju na kvartalne isplate (ukupno 16) a početak je 01.08.2017. (slijedeća 01.11.2017., zatim 01.02.2018. itd). I tako, dođe 01.08.2017.g. a dužnik nikome ne plati ništa. Onda 4-5 vjerovnika idu na Finu i izvrše ovrhu. Fina otvori nekakav poseban račun na kojem će svaka uplata na "normalni" žiro račun najprije biti usmjerena na taj poseban dok se ne naplate ovršenici. I ova petorica su se u međuvremenu naplatila. A zašto? Zato jer je bilo priliva! I bit će ih još! Što od redovnih dotacija lokalne samouprave, što od sponzora, što od najma prostora. I svi ti prilivi su znatno veći od ukupno od strane trgovačkog suda određenog iznosa za SVE vjerovnike. A onda moj gazda kaže da on neće ovršiti dužnika!?! Iako zna da imaju sigurne i stalne prilive! Ma i većina još uvijek nije ništa napravila (HEP, javna ustanova za korištenje sportskih objekata, javni prijevoznik i sl., ali me za njih nije briga). Zbog toga ja ponavljam pitanje: Smiju li to oni ne napraviti? Odnosno, što to znači u kontekstu završnog računa u kojem oni moraju taj prihod registrirati bez obzira da li je realiziran ili ne? I platiti porez na to? Čak ako ga i otpišu! Čine li oni time porezni prekršaj? Ili, poreznu nije briga ako plate porez? A to što su oštetili svoju firmu (bilo u vlasništvu, ili samo ako su u njoj odgovorne osobe) nema veze?

[Ruby_Danderfluff]

Ne, razumjeli smo se. Još jednom Vam ponavljam - oni to SMIJU napraviti, i to nije nikakva nesavjesnost s njihove strane. Državu nije briga što Vaš poslodavac ne naplaćuje svoja potraživanja i aljkavo vodi svoj posao, dok god uredno plaća poreze, niti će država po službenoj dužnosti pokrenuti postupak protiv Vašeg poslodavca. 

No nije točno da nema kazne za oštećivanje vlastite firme - za to, teoretski, možete odgovarati kazneno (za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, primjerice - ako ste oštetili pravnu osobu čije ste interese bili dužni štititi, u korist neke druge pravne ili fizičke osobe, i tako umanjili njezinu imovinu - ali za to mora postojati namjera na takvo oštećivanje), možete odgovarati za proboj pravne osobnosti i za naknadu štete po čl. 10. i čl. 252. Zakona o trgovačkim društvima (kao osnivač i kao član uprave) - ako ste koristili društvo za ispunjenje ciljeva koji su inače zabranjeni, ako koristite društvo da biste oštetili vjerovnike, ako protivno zakonu upravljate imovinom društva kao da je to vaša vlastita imovina ili ako u svoju korist ili korist neke treće osobe umanjite imovinu društva iako znate da ono neće imati novca da isplati vjerovnike.

U svim tim slučajevima, kao što sam Vam naznačila, problem je dokazivanja - neki vjerovnici su se namirili ovrhom, neki nisu ni pokušavali. Je li to kažnjiva i namjerna nesavjesnost ili samo mudra poslovna politika? Tko garantira da, iako su se neki vjerovnici namirili ovrhom, da Vaš poslodavac pokrene ovrhu, ne bi priljevi novčanih sredstava prestali i on bi samo izgubio na troškovima ovrhe, i posljedično prekinuo sve poslovne odnose s poslovnim partnerom s kojim se nadao ostvariti dugoročnu suradnju? To je zbilja teško reći, i takvi postupci bi vjerojatno završili odbačajem kaznene prijave, a u slučaju tužbe za naknadu štete, vi radnici kao vjerovnici biste možebitno izgubili spor.

Isto tako, to mora ovisiti o Vašoj inicijativi - ako zaista mislite da ste u pravu, podnesite kaznenu prijavu i pustite institucijama da se obračunavaju s Vašim poslodavcem, ili podnesite tužbu radi naknade štete zbog izgubljenih dnevnica i dodataka iz tih razloga. Država, nažalost, ne zna što Vaš poslodavac radi i neće se baviti njime ako netko sa saznanjima to ne pokrene.

Nemojte me krivo shvatiti, ne branim Vašeg poslodavca, i moja je pretpostavka da se radi o nekoj vrsti lokalnog političko-rođačkog umrežavanja (kakvima mi u Slavoniji svakodnevno svjedočimo) koja su se, umjesto da se prelome preko leđa sasvim sposobnog dužnika, odlučila prelomiti preko leđa zaposlenika, pokvarenom poslovnom praksom kakva ovdje vlada, i sve mi je jasno, samo sam Vas htjela upozoriti na moguće rizike u ovakvoj pravnoj situaciji (da ne spominjem da, ako išta pokrenete protiv svog poslodavca, možete se pozdraviti sa zaposlenjem).