Utvrđenje prava vlasništva - odgovor na tužbu i pripremno ročište

[DunjaK]

Suvlasnica sam zemljišta na kojem je drugi suvlasnik izgradio kuću. On smatra da je stekao pravo vlasništva dosjelošću pa me je tužio radi utvrđenja prava vlasništva. Dobila sam poziv da podnesem odgovor na tužbu u roku od 30 dana te poziv za pripremno ročište koje će se održati za nekoliko mjeseci.

Za početak me zanima ovo: da li u odgovoru na tužbu moram navesti sve činjenice i dokaze ili je dovoljno da odgovor samo podnesem (jer će u protivnom biti donesena presuda zbog ogluhe!) u osnovnim crtama, tj. da li ću imati priliku i na pripremnom ročištu predlagati činjenice i dokaze. (tako bih imala više vremena da se pripremim)

Pretpostavljam da nove činjenice i dokaze mogu i u međuvremenu (između podnošenja odgovora na tužbu i pripremog ročišta) podnositi sudu u obliku podnesaka, na posl. broj.

[felixx]

Prije 19 minuta, DunjaK je napisao:

Suvlasnica sam zemljišta na kojem je drugi suvlasnik izgradio kuću. On smatra da je stekao pravo vlasništva dosjelošću pa me je tužio radi utvrđenja prava vlasništva.

 

U kakvom ste vi odnosu sa tim suvlasnikom? Rođaci?

On je kuću očito bespravno sagradio, kad nije rješio vlasničke odnose. Je li u međuvremenu napravio legalizaciju?

Kada je kuća građena? Koliko dugo on to zemljište koristi?

[DunjaK]

Hvala Vam za interes! Namjeravala sam sve to detaljnije kasnije napisati ali me primarno zanima ovo što sam gore pitala zbog kratkog roka. Ako mogu i kasnije predlagati činjenice i dokaze onda imam puno više vremena pa se ne moram u ovih par dana lomiti niti tražiti nekoga pravnu pomoć.

Ovakva je situacija:

Mi smo daleki rođaci. Zemljište je u suvlasništvu ovog koji je izgradio kuću (tužitelja) u 1/3, moje je u 1/3, a još jedan rođak ima također 1/3. On je kuću izgradio dijelom na susjednoj čestici koja je njegova 1/1, a dijelom na našoj zajedničkoj čestici koja je njegova 1/3, moja 1/3 i od trećeg suvlasnika 1/3.

Gradio je bespravno, ali je u međuvremenu ishodio izvršno rješenje o izvedenom stanju kojim se nekretnina ozakonjuje. (vezano za taj postupak htjela sam posebno pitati na podforumu upravno pravo: mi ostali suvlasnici smo pozvani da se očitujemo putem oglasne ploče tj. "javnom objavom na oglasnoj ploči upravnog tijela", dakle nismo niti znali za to jer nismo obaviješteni poštom - da li se zbog te činjenice može osporavati ozakonjenje nekretnine?  - od izvršnosti tog rješenja prošlo je manje od 3 godine)

Kuća je građena dosta davno, za gradnju kuće znali su moji prednici od kojih sam nekretninu i naslijedila. Oni se gradnji nisu protivili, ali uz dogovor da će im biti isplaćena pravična naknada. Taj dogovor je uvijek spominjan i nikad se od njega nije odustalo. Niti moji prednici niti ja nismo nikad odustali od naknade, samo je vrijeme prolazilo i sad je on ustao tužbom radi utvrđenja prava vlasništva.

On se poziva na dosjelost. Rok za dosjelost je prošao (više od dvadeset godina), ali po meni on ne može steći nekretninu jer nije pošten posjednik. I njegovi prednici koji su počeli graditi tu nekretninu i on sam znali su (i za to ima dovoljno svjedoka) da zemljište nije njihovo i da suvlasnici ne odustaju od naknade. Ja sam nekretninu naslijedila tek prije par godina, a već u tom trenutku prošlo je dvadeset godina od gradnje. Pretpostavljam da nije pošten posjednik ako je znao da gradi na tuđem zemljištu. Zanima me i da li je važna činjenica da svo to vrijeme nije zakonito gradio kuću tj. da je legalizirao kuću tek prije 2 i pol godine? 

Ja mislim da on ne može steći nekretninu dosjelošću. čl. 153. ZV-a kaže da zemljišna čestica pripada graditelju, "a prijašnji vlasnik ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta".

Zanima me da li da u odgovoru na tužbu samo tražim da sud odbije tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva ili mogu odmah postaviti i protutužbu i zahtijevati naknadu temeljem čl. 153. ZV-a?  (ili tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice) 
 

 

uređeno: 22. studeni 2017. od DunjaK

[felixx]

prije 6 sati , DunjaK je napisao:

Mi smo daleki rođaci. Zemljište je u suvlasništvu ovog koji je izgradio kuću (tužitelja) u 1/3, moje je u 1/3, a još jedan rođak ima također 1/3. On je kuću izgradio dijelom na susjednoj čestici koja je njegova 1/1, a dijelom na našoj zajedničkoj čestici koja je njegova 1/3, moja 1/3 i od trećeg suvlasnika 1/3.

Kakav je stav ovog trećeg suvlasnika? On je isto rođak?

Koji je vaš stav po pitanju rješavanja ovog spora? Je li čestica dovoljno velika da se odvoji 1/3, a da preostali dio čestice ostane uporabljiv kao građevinska čestica? Ili vi jednostavno želite prepustiti česticu uz neku naknadu ?

 

Citiraj

Gradio je bespravno, ali je u međuvremenu ishodio izvršno rješenje o izvedenom stanju kojim se nekretnina ozakonjuje. (vezano za taj postupak htjela sam posebno pitati na podforumu upravno pravo: mi ostali suvlasnici smo pozvani da se očitujemo putem oglasne ploče tj. "javnom objavom na oglasnoj ploči upravnog tijela", dakle nismo niti znali za to jer nismo obaviješteni poštom - da li se zbog te činjenice može osporavati ozakonjenje nekretnine?  - od izvršnosti tog rješenja prošlo je manje od 3 godine)

Legalizacija ni na koji način ne utiče na određivanje vlasništva. Mogli ste i vi legaizirati tu njegovu kuću. Teoretski, mogao sam ju i ja legalizitati. Legalizacija je potvrda da građevina sada ima legalan status po pitanju gradnje/urbanizma, ne rješava ništa po pitanju vlasništva. Tek upisom u zemljišne knjige se regulira vlasništvo. 

 

Citiraj

On se poziva na dosjelost. Rok za dosjelost je prošao (više od dvadeset godina), ali po meni on ne može steći nekretninu jer nije pošten posjednik. I njegovi prednici koji su počeli graditi tu nekretninu i on sam znali su (i za to ima dovoljno svjedoka) da zemljište nije njihovo i da suvlasnici ne odustaju od naknade. Ja sam nekretninu naslijedila tek prije par godina, a već u tom trenutku prošlo je dvadeset godina od gradnje. Pretpostavljam da nije pošten posjednik ako je znao da gradi na tuđem zemljištu.

Upravo ovo ćete istaknuti kao prepreku za stjecanje dosjelošću.

Zakon vrlo jasno definira da je pošten posjed uvjet bez kojeg nije moguće ostvariti stjecanje dosjelošću. Sama činjenica da ste rođaci, i da ste živi i 'prisutni' dovoljna je da se njegov tužbeni zahtjev odbije. On je cijelo vrijeme znao tko je (su) vlasnik te čestice. Uostalom, sama čijenica da ste tek pred koju godinu uknjižena kao nova suvlasnica po nasljedstvu govori da tu nekretninu niste Suština instituta stjecanja dosjelošću je da se odredi vlasnik za imovinu u slučaju kada je vlasnik nepoznat ili nestao, a ne da se ozakoni otimačina imovine zakonitim vlasnicima.

Svakako treba spomenuti i te usmene dogovore o naknadi i svjedoke, ali treba u odgovoru na tužbu i istaknuti da je takvo kompliciranje spora zapravo potpuno nepotrebno. Zakon je jasan.

 

Citiraj

Zanima me i da li je važna činjenica da svo to vrijeme nije zakonito gradio kuću tj. da je legalizirao kuću tek prije 2 i pol godine? 

Graditelj je gradio djelom na svojoj čestici, a za dio kojim je prešao među predmijevao je vjerojatno da je to 'ionako njegov suvlasnički dio druge čestice.
 

Citiraj

Ja mislim da on ne može steći nekretninu dosjelošću. čl. 153. ZV-a kaže da zemljišna čestica pripada graditelju, "a prijašnji vlasnik ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta".

Zanima me da li da u odgovoru na tužbu samo tražim da sud odbije tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva ili mogu odmah postaviti i protutužbu i zahtijevati naknadu temeljem čl. 153. ZV-a?  (ili tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice) 

Vi u odgovoru na tužbu možete sudu redložiti da odbaci tužbu i da uputi stranke da se spor riješi na način da se prilikom upisa legalizirane nekretnine u zemljišne knjige dio čestice koja je u suvlasništvu graditelja definira kao dio koji je on koristio (okućnica) i da se taj dio odvoji i priključi njegovoj čestici.

Naravno , ako vama i trećem suvlasniku takvo rješenje odgovara.
 

 

 

 

 

[DunjaK]

prije 7 sati , felixx je napisao:

Citiraj

 

Kakav je stav ovog trećeg suvlasnika? On je isto rođak?

Koji je vaš stav po pitanju rješavanja ovog spora? Je li čestica dovoljno velika da se odvoji 1/3, a da preostali dio čestice ostane uporabljiv kao građevinska čestica? Ili vi jednostavno želite prepustiti česticu uz neku naknadu ?

 

   Nisam još s njim razgovarala jer on živi u inozemstvu. Kontaktirat ću i njega. Pretpostavljam da će se moj odgovor na tužbu i na njega odnositi (svojim odgovorom zaštitit ću i njega jer tužbenim zahtjevom se traži stjecanje vlasništva na cijeloj čestici).

 Čestica je dovoljno velika da moj dio bude upotrebljiv kao građevinska čestica (nisam sigurna gdje se to može provjeriti, pretpostavljam u prostornom planu uređenja lokalne samouprave?) ali bila bih najsretnija da dobijem pravednu naknadu za svoju česticu. Ne znam da li mi se više isplati od suda tražiti da odredi pravednu naknadu za moju česticu ili da tražim razvrgnuće suvlasništva pa kasnije česticu prodam na tržištu.

Citiraj

 

Vi u odgovoru na tužbu možete sudu redložiti da odbaci tužbu i da uputi stranke da se spor riješi na način da se prilikom upisa legalizirane nekretnine u zemljišne knjige dio čestice koja je u suvlasništvu graditelja definira kao dio koji je on koristio (okućnica) i da se taj dio odvoji i priključi njegovoj čestici.

Naravno , ako vama i trećem suvlasniku takvo rješenje odgovara.

 

 Sad znam kako ću napisati odgovor na tužbu u dijelu u kojim osporavam tužbeni zahtjev (nije pošten posjednik), zanima me da li istim podneskom mogu podnijeti i protutužbu u kojoj tražim da sud razvrgne suvlasničku zajednicu? Ili protutužbu kojom tražim da mi tužitelj isplati pravednu naknadu za moj dio čestice?  Dakle, čisto formalno pitanje, da li da to predložim u sklopu odgovora na tužbu ili da odgovor na tužbu samo osporava stjecanje dosjelošću pa da nastavim sa protutužbom za ovo što slijedi?
 

 

 

 

 

 

uređeno: 23. studeni 2017. od DunjaK

[DunjaK]

Citiraj

Prije 41 minuta, DunjaK je napisao:

Čestica je dovoljno velika da moj dio bude upotrebljiv kao građevinska čestica (nisam sigurna gdje se to može provjeriti, pretpostavljam u prostornom planu uređenja lokalne samouprave?) ali bila bih najsretnija da dobijem pravednu naknadu za svoju česticu. Ne znam da li mi se više isplati od suda tražiti da odredi pravednu naknadu za moju česticu ili da tražim razvrgnuće suvlasništva pa kasnije česticu prodam na tržištu.

ISPRAVAK: pogrešno sam napisala, u međuvremenu sam provjerila. Čestica nije dovoljno velika da bi se formirala građevinska čestica. Čestica je mala i vjerojatno nema neku veliku vrijednost, ali stvar je principa. Bila bih jako zadovoljna da dobijem neku naknadu za svoj dio čestice, pa neka sve pripadne njemu (tužitelju).

 

[Matrix]

prije 9 sati , DunjaK je napisao:

 Ili protutužbu kojom tražim da mi tužitelj isplati pravednu naknadu za moj dio čestice? 

 Citiranim priznajete tužiteljev zahtjev,glede čega bi trebali znati da onaj tko stekne pravo vlasništva dosjelošću nije u nikakvoj obvezi isplatiti naknadu.

 

, DunjaK je napisao:

On se poziva na dosjelost

Sud nije vezan pravnim osnovom koji stranke navode u postupku,pa ako iz činjeničnog stanja i dokaza ocijeni da je tuzitelj pravo vlasništva stekao po nekom drugom osnovu ,usvojiće tužbeni zahtjev primjenom materijalnog prava po svom viđenju.

 

, DunjaK je napisao:

da li ću imati priliku i na pripremnom ročištu predlagati činjenice i dokaze.

Da,vidi odredbe čl.286 st.2 ZPP

 

, DunjaK je napisao:

Oni se gradnji nisu protivili, ali uz dogovor da će im biti isplaćena pravična naknada. Taj dogovor je uvijek spominjan i nikad se od njega nije odustalo.

Bitno istaknuti da se radi.o obvezno-pravnom zahtjevu za kojeg vrijede rokovi,čiji tijek u konkretnom slučaju počinje od trenutka.kad je završena gradnja.

[felixx]

prije 14 sati , DunjaK je napisao:

 zanima me da li istim podneskom mogu podnijeti i protutužbu u kojoj tražim da sud razvrgne suvlasničku zajednicu? Ili protutužbu kojom tražim da mi tužitelj isplati pravednu naknadu za moj dio čestice?  Dakle, čisto formalno pitanje, da li da to predložim u sklopu odgovora na tužbu ili da odgovor na tužbu samo osporava stjecanje dosjelošću pa da nastavim sa protutužbom za ovo što slijedi?

 

Najbolje vam je da tražite odbacivanje tužbenog zahtjeva, bez protutužbi i komplikacija.

Predložite da sud u obrazloženju uputi stranke da spor riješe u novom postupku, ili dogovorom,  u skladu za čl. 155. ZV - prekoračenje međe građenjem.

uređeno: 24. studeni 2017. od felixx