Jump to content

računanje zastare


kira

Preporučene objave

Kako se računaju rokovi zastare kod potraživanja iz radnog odnosa, konkretno, u mirovini sam od 1996.g...koji iznos mi je tada krivo utvrđen i isplaćivan sve do 2007.g, kada poslodavac mijenja sastavnice plaće, temeljem koje izmjena se mijenja i mirovinska osnovica, i utvrđuje nova mirovina,

Poslodovac na opetovno traženje ne priznaje da isplati razliku mirovine, a HZMIO tvrdi da nije nadležan to jest odgovoran, pokrećem postupak putem suda, kojom prigodom prvostupanjski sud usvaja maju tužbu u cijelosti, no županijski sud tvrdi suprotno to jest priznaje samo dio iznosa to jest od 2005. do 2007.g, a za prethodno razdoblje tvrdi da je nastupila zastara potraživanja., s pripomenom da sam 2010.g, tražio mirno rješenje spora i te iste godine pokrenuo postupak redovnom tužbom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Matrix je napisao:

Izvjesna primjena petogodišnjeg zastarnog roka.

Hvala lijepa na Vašoj pozornosti,..no molim lijepo, kako se općenito ti rokovi zastrae računaju,..ja sam od dana umirovljenja, vodio upravni spor preko HZZO, da mi se prizna pravo na plaću u pnom iznosu-100 %, koji postupak sam vodio deset godina, kada je rješenje postalo pravomoćno čime mi je mirovinska osnovica i prominjena.

Ako sam ovaj postupak vodio, za priznavanje moga prava iz radnog odnosa, i koji je trajao bez moje krivnje tako dugo, napokon riješen u moju korist, po mom mišljenju samo pokretanje ovog postupka je prekid vremena zastare odnosno,zastara kao takva nije niti započeta,

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...
, G-man je napisao:

Od prvog dana iza dana dospijeća potraživanja do dana poduzimanja radnje kojom je zastarni rok prekinut (u vašem slučaju podnošenja tužbe).

Hvala lijepo na vašem mišljenju, no molim  Vašu pozornost moga dodatnog objašnjenja a koja se tiču vođenja upravnog postupka, to jest postupka priznavnja prava iz radnog odnosa, koji je tekao deset godina, a koji postupak je u izravnoj vezi s određivanjem mirovinske osnovice.

Dakle, ja sam paralelno vodio postupak priznavnja (100 % bolest kao posljedica obnašanje službe putem HZZO, sve temeljem naputka moga poslodavca)koje pravo mi je u cijelosti priznato, i koje je u konačnici odredilo novu mirovinu.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Pokušati ću biti jasniji,..

-moj poslodavac je suprotno zakonskim odredbama, umanjio moju plaću budući sam bio na bolovanju,(pa i plaću koja je bila miorivinska osnovica),

-zatim me uputio na HZZO, kako bi isti utvrdo dali je bolest posljedica radnog odnosa,(kako se HZZO proglasio ne nadležnim, budući postupak preko HZZO nije imao zakonsko utemeljenje, postupak se otegnuo preko deset godina(vlada je u međuvremenu odredila nadležnost HZZO),

-postupak je dakle okončan nakon deset godina, u moju korist, zatim mi je rješenjem priznato pravo na 100 % plaće, i isplaćena razlika za cijelo vrjeme bolovanja,

-no kako sam u međuvremenu otišao u mirovinu (dakle tijekom postupka preko HZZO), mirovina mi je određena temeljem umanjene osnovice,(umanjene plaće zbog bolovanja),

-mirovinska osnovica se mijenja nakon provedenog postupka preko HZZO, dakle nakon deset godina(2007.g),

-nakon ove izmjene od strane poslodavca, (dakle dana kada mi je poznata visina štete, ), pokrećem postupak za isplatu pričinjene štete te tražim isplatu razlike od dana odlaska u mirovinu od 1996.g, do 2007., kada se mijenjala mirovinska osnovica a samim tim i mirovina,

Dakle, je sam po uputi poslodavca vodio upravni postupak preko HZZO, sve do pravomoćnosti rješenja, isto tako tražio sam da mi HZMIO, isplati razliku miorvine , no HZMIO je zahtjev odbio budući po zakonu novo rješenje s novim iznosom ide od narednog mjeseca.

Po meni ovdje nema zastare,..budući sam cijelo vrijeme postupak vodio koji je u konačnici donijeto rješenje, no i ako se računa zastara onda bi trebalo računati od dana saznanja za štetu,visinu  i štetnika to jest 2007.g, računati pet godina unatrag,

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
, kira je napisao:

Po meni ovdje nema zastare,..budući sam cijelo vrijeme postupak vodio koji je u konačnici donijeto rješenje, no i ako se računa zastara onda bi trebalo računati od dana saznanja za štetu,visinu  i štetnika to jest 2007.g, računati pet godina unatrag,

Molim znalce, i druge, za tumačenje prethodno rečenog i pitanog, (računanje rokova od saznanja za štetu,štetnika i obujam štete !?)

Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 21 sati , Matrix je napisao:

ako vam nebude teško objavite odluku Županijskog suda(imena prikriti)

, kira je napisao:

 

Budem, ..

 

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Nediljke Radić, kao predsjednice vijeća, te Miha Mratovića (suca izvjestitelja) i Ivice Botice, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, radi isplate, odlučujući o tuženičinoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici od 16. ožujka 2016. pod poslovnim brojem 59 P-5807/15, u sjednici vijeća održanoj 16. studenog 2017.

p r e s u d i o j e

Djelomičnim uvažavanjem tuženičine žalbe preinačuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici od 16. ožujka 2016. pod poslovnim brojem 59 P-5807/15, tako da se sudi: Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da tužitelju isplati ukupan iznos od 37.755,74 kune sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine mjesečne iznose kako slijedi:

- za mjesec veljača 2005. iznos od 1.245,70 kuna od dana 15. ožujka 2005. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2005. iznos od 1.245,70 kuna od dana 15. travnja 2005. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2005. iznos od 1.245,70 kuna od dana 15. svibnja 2005. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2005. iznos od 1.245,70 kuna od dana 15. lipnja 2005. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2005. iznos od 1.245,70 kuna od dana 15. srpnja 2005. pa do isplate,

- za mjesec srpanj 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. kolovoza 2005. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. rujna 2005. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. listopada 2005. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. studenog 2005. pa do isplate,

- za mjesec studeni 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. prosinca 2005. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2005. iznos od 1.273,05 kuna od dana 15. siječnja 2006. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. veljače 2006. pa do isplate,

- za mjesec veljača 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. ožujka 2006. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. travnja 2006. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. svibnja 2006. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. lipnja 2006. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2006. iznos od 1.293,31 kuna od dana 15. srpnja 2006. pa do isplate,

- za mjesec srpanj 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. kolovoza 2006. pa do isplate,

- za mjesec kolovoz 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. rujna 2006. pa do isplate,

- za mjesec rujan 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. listopada 2006. pa do isplate,

- za mjesec listopad 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. studenog 2006. pa do isplate,

- za mjesec studeni 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. prosinca 2006. pa do isplate,

- za mjesec prosinac 2006. iznos od 1.335,41 kuna od dana 15. siječnja 2007. pa do isplate,

- za mjesec siječanj 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. veljače 2007. pa do isplate,

- za mjesec veljača 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. ožujka 2007. pa do isplate,

- za mjesec ožujak 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. travnja 2007. pa do isplate,

- za mjesec travanj 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. svibnja 2007. pa do isplate,

- za mjesec svibanj 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. lipnja 2007. pa do isplate,

- za mjesec lipanj 2007. iznos od 1.352,77 kuna od dana 15. srpnja 2007. pa do isplate, a koja kamata se obračunava po stopi od 15% godišnje do 31. prosinca 2007., od 1. siječnja 2008. do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% godišnje, od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se za više zatraženu glavnicu do iznosa od 274.153,32 kune, kao i za više zatraženu kamatu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom u cijelosti je prihvaćen tužbeni zahtjev te je obvezana tužena isplatiti tužitelju iznose od 274.153,32 kune s pripadajućim kamatama koje na pojedine mjesečne iznose teku kako je to pobliže označeno u točci I. izreke prvostupanjske presude, s time da je prvostupanjski sud odredio i stopu zatezne kamate u smislu odredbe članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO/05) u visini one stope iz odnosa iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava. Odlukom o troškovima postupka obvezana je tužena nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 56.612,50 kuna. Protiv prvostupanjske presude pravovremeno se žali tužena osporavajući presudu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem tekstu: ZPP) sa prijedlogom da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu. Žalba je djelomično osnovana. Predmet postupka između stranaka jest tužiteljev zahtjev za naknadu štete na ime razlike između mirovine koju je trebao primati i mirovine koju je primao, i to u ukupnom iznosu od 274.153,32 kune, a koja je razlika nastala uslijed nezakonitog djelovanja tužene i njenih tijela, jer je tužitelju bio izvršen pogrešni obračun i isplata naknade plaće na temelju kojeg je određena mirovinska osnovica, pa time i visina mirovine od 1. travnja 1996. do 30. lipnja 2007. U provedenom postupku i iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi: - kako se tužitelj prethodno obratio tuženoj u ožujku 2010., - kako je tužitelj bio djelatna vojna osoba s osobnim činom satnika, ali na ustrojbenom mjestu pukovnika i to vršitelj dužnosti voditelja područnog odjela za financije djelatne skupine Gospić, - kako je tužitelj uspio u upravnim postupcima i sporovima u zahtjevu za utvrđenje postojanja bolesti kao posljedice obnašanja službe u oružanim snagama Republike Hrvatske, - kako je tužitelj pred umirovljenjem imao plaću voditelja odjela i to prema ustrojbenom činu pukovnika, - kako je zaista Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje stoga pravomoćnim rješenjem od 16. ožujka 2006. priznao tužitelju pravo na naknadu plaće zbog bolovanja plaće u visini koju bi primao da je u postrojbi hrvatske vojske, - kako je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje svojim rješenjem od 12. prosinca 2007. odredilo tužitelju od 1. srpnja 2007. mirovinu koja je u skladu s priznatom naknadom plaće zbog bolovanja, a sukladno rješenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 16. ožujka 2006., - kako bi tužiteljeva mirovina u razdoblju od 1. travnja 1996. pa do 1. srpnja 2007. da se primjenjivala ispravna osnovica na temelju visine o naknadi plaće sukladno rješenju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 16. ožujka 2006. bila veća za ukupan iznos od 274.153,32 kune, i to sve prema mjesecima kako je to i pobliže prvostupanjski sud označio u točci I. izreke prvostupanjske presude. Prvostupanjski sud nije prihvatio prigovor zastare jer je zaključio kako je tužiteljeva tražbina dospjela 16. ožujka 2006., odnosno 12. prosinca 2007. kada su rješenja Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje postala pravomoćna i konačna. Glede odgovornosti tužene kao prvo valja istači da iz stanja spisa nedvojbenim proizlazi kako je zaista tužitelju prvotno priznato pravo na manju naknadu za vrijeme bolovanja, a time i manju mirovinsku osnovicu a što je pravomoćnim upravnim rješenjima i utvrđeno. Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci pod poslovnim brojem U-III-2119/2010 od 18. ožujka 2015. godine otklanja pravo Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za podnošenje ustavnih tužbi kao ustanovi čija je osnovna djelatnost obavljanje javne službe u Republici Hrvatskoj. Ustavni sud Republike Hrvatske je tako zaključio da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kao pravna osoba organizacijski i funkcionalni povezana s Republikom Hrvatskom, pa stoga cijeneći i praksu Europskog suda za ljudska prava (primjerice u odluci Gajski protiv RH od 13. prosinca 2007.) da rizik svake greške koju napravi držano tijelo treba snositi država, te da se propusti države ne smiju ispravljati na štetu građana, to i ovaj sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako je tužena u obvezi naknaditi štetu tužitelju, i to s osnove manje isplaćene mirovine. Glede utvrđenja visine štete, ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda, glede visine štete, a koja je utvrđena pravilnom primjenom materijalnog prava i to baš sukladno odredbama članka 8. i 9. tada važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ("Narodne novine", broj 2/94), te se ova presuda glede visine štete neće dalje obrazlagati u smislu odredbe članka 375. stavka 5. ZPP-a. Glede prigovora zastare, te materijalno pravnog zaključka prvostupanjskog suda ovaj sud ga ne prihvaća kao pravilnim. U ovom konkretnom predmetu, a što je uostalom prvostupanjski sud utvrđivao tužitelju je šteta počinjenja time što mu je pogrešno obračunata naknada za bolovanje, pa je time došlo i do pogrešno obračunate mirovinske osnovice, i time manje mirovine. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda, a kako to uostalom i sam tužitelj navodi upravo je tužitelj u mirovini od 1. travnja 1996., te tog trenutka tužitelju nastaje šteta, jer svaki slijedeći mjesec tužitelj prima manju mirovinu nego što ju je trebao primati. Dakle, nije tužitelju nastala šteta rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 12. prosinca 2007., već je tim rješenjem upravo suprotno od zaključka prvostupanjskog suda spriječen nastanak daljnje štete, i to upravo za razdoblje od 1. srpnja 2007. od kada se primjenjuje citirano rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 12. prosinca 2007. Dakle, tužitelj je konstantno u razdoblju od 1. travnja 1996. do 30. lipnja 2007. trpio štetu u vidu manje isplaćene mirovine. Dakle, drugim riječima ovdje se želi naglasiti kako tužitelj ne traži naknadu štete zbog toga što je umirovljen (kao primjerice kada radnik doživi povredu na radu pa traži naknadu štete u vidu razlike plaće koju bi ostvarivao i mirovine koju prima), već tužitelj traži naknadu štete zbog toga što mu je mirovina prenisko određena, i to upravo mirovina koja mu se isplaćuje od travnja 1996. Odredbom članka 376. stavka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ( dalje: ZOO/91 – "Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01), a koju odredbu valja primijeniti na štetu nastalu do stupanja na snagu ZOO/05 (do 31. prosinca 20085.), a sukladno odredbi članka 1163. stavka 1. ZOO/05 propisano je kako potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je tu štetu učinila, a u svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala. Identično, a glede štete koja je nastala nakon 1. siječnja 2006. propisuje i odredba članka 230. stavka 1. i 2. ZOO/05, a po kojoj odredbi tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala. Iako je tužena isticala u tijeku postupka da bi tužitelj mogao u cijelosti znati za obujam štete, s obzirom da je bio voditelj financijskog odjela, valja s obzirom na ovaj navod iz parnice, te žalbene navode tužene ukazati istoj kako osim te puke tvrdnje tužena nije iznijela činjenice i dokaze iz kojih bi proizlazilo da je tužitelj zaista znao za obujam štete, te dakle kako je to i utvrdio prvostupanjski sud za obujam štete tužitelj tek mogao doznati po rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 12. prosinca 2007. Stoga jer je zahtjev za mirno rješenje spora tužitelj podnio u ožujku 2010., pa se ima primijeniti odredba članka 186a. stavka 3. ZPP-a valjalo priznati tužitelju pravo na naknadu štete koja nije zastarjela, i to upravo primjenjujući objektivni rok za period od veljače 2005. do lipnja 2007., dok je u preostalom dijelu tužiteljeva tražbina naknade štete zastarjela. Imajući u vidu pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda glede visine štete, to je tužitelju valjalo priznati naknadu štete za period od veljače 2005. do lipnja 2005. u iznosima od po 1.245,70 kuna, u periodu od srpnja 2005. do prosinca 2005. u mjesečnim iznosima od po 1.273,05 kuna, u periodu od siječnja 2006. do lipanja 2006. u mjesečnim iznosima od po 1.293,31 kunu, u periodu od srpnja 2006. do prosinca 2006. u mjesečnim iznosima od po 1.335,41 kunu, te u periodu od siječnja 2007. do lipnja 2007. u mjesečnim iznosima od po 1.352,77 kuna, odnosno sveukupno 37.755,74 kune.

Ovaj sud je u cijelosti prihvatio utvrđenje prvostupanjskog suda, a glede dospijeća od 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec, time da nije bilo nikakve osnove odrediti višu stopu zateznih kamata, jer se ovdje ne radi o odnosima iz trgovačkih ugovora, niti o ugovoru između trgovca i osobe javnog prava, već o klasičnom zahtjevu za naknadu štete, sve ovo u smislu odredbe članka 29. stavka 2. ZPP-a. Stoga je valjalo djelomično uvažiti žalbu tužene, te preinačiti prvostupanjsku presudu i obvezati tuženu da isplati tužitelju ukupan iznos od 37.755,74 kune s pripadajućim kamatama, dok je za više zatraženo zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan. Glede odluke o troškovima postupka valja istaći kako bi restriktivnom primjenom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a jer je tužena uspjela puno više u sporu nego tužitelj, a isticala je prigovor zastare od početka valjalo obvezati tužitelja da dijelom nadoknadi parnični trošak tuženoj. Međutim, uvažavajući praksu Europskog suda za ljudska prava (tako odluka Klauz protiv Republike Hrvatske) ovaj sud smatra kako su ostvarene pretpostavke iz odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, kira je napisao:

upravo je tužitelj u mirovini od 1. travnja 1996., te tog trenutka tužitelju nastaje šteta, jer svaki slijedeći mjesec tužitelj prima manju mirovinu nego što ju je trebao primati.

po ovome Županijski sud ide na to da ste trebali kako šteta nastaje sukcesivno utuživati svake tri godine.

 

, kira je napisao:

valjalo priznati tužitelju pravo na naknadu štete koja nije zastarjela, i to upravo primjenjujući objektivni rok

pod pretpostavkom da su utvrđenja Županijskog suda točna,opet se postavlja pitanje zbog čega primjena objektivnog roka?…,a što može biti vrlo nezgodno ukoliko i druga strana  revizijom napadne presudu,ovo iz razloga što ste vi već u 2007 imali saznanje o šteti i štetniku,pa bi več od tog trenutka započeo tijek subjektivnog roka.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ja sam za štetu,njenu visinu i štetnika saznao u srpnju 2007.g, (u roku od tri godine podnio sam zahtjev za mirno rješenje spora,)po meni se sve računa od te 2007., unatrag, to znači najmanje od 2002.g, a ne od 2005.g, ,

Isto tako moj poslodavac, je na moj zahtjev ispravio obračun/promijenio osnovicu moje plaće, 2007.g i u toj odluci naznačio da je moja plaća u mjescu prosincu 1995.g, iznosila,..--,dali ovom promjenom potvrđuje zapravo svoju pogrešku to jest dugovanje,a to znači da i ne osporava svoj dug,zapravo svoju pogrešku,..zatim sam ja od umirovljena 1996.g, a i ranije bio u postupku , vodeći postupak "protiv poslodavca", prvo preko HZZO, a zatim HZMIO,koji postupak je ne mojom pogreškom okončan 2006.g, u moju korist.

Hvala,,(veliko Vam hvala na izdvojenom vremenu),

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , kira je napisao:

po meni se sve računa od te 2007., unatrag

pazite jednu stvar,Županijski sud nesmatra da je cjelokupna šteta dospjela sa danom donošenja rješenja iz 2007.godine,već da je za svaki mjesec šteta dospijevala posebno,e sad ako ste od 2007.godine imali pouzdanu činjenicu o šteti i štetniku,to daje za učinak primjene subjektivnog roka.

Imajuči u vidu da ste zastaru prekinuli u 2010.,da Županijski sud smatra dospjelost štete za svaki mjesec posebno,da je po mom mišljenju upitna primjena objektivnog roka,.....javlja se nesigurnost u smislu da li je Županijski sud mogao dosuditi dospjelu štetu za svaki mjesec posebno računajuči od 2010.godine primjenom objektivnog ili subjektivnog roka,odnosno postoji dilema koje je to razdoblje mogao obuhvatiti za dosudu naknade štete.

Ovo je čisto onako informativno nevezano za srž vašeg upita.

U biti se vaš slučaj svodi na jednu stvar,a to je da Vrhovni sud presudi između oprečnih stavova Opčinskog i Županijskog suda.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

lajički govoreći !!,.jasno je a to su sudovi utvrdili da je meni pričinjena šteta, osnov i sve drugo je nedvosmisleno, (dvojba je de je jedan dio iznosa u zastari), da se tuženi igrom slučaja nije pozivao na zastaru, meni bi bio isplaćeni cijeli iznos s kamatama koji mi pripada, ovom isplatom štetu nema ni tuženi, budući je zadržao novčani iznos koji mu ne pripada, "stecanja bez osnova".

Isto tako, kada se primjerice, pogreškom ili s namjerom i sl. vrši isplata mirovine ili nekakvog drugog primanja, pa se pogreška nakon izvjesnog vremena otkrije, isplatitelj traži povrat cijelog iznosa što sud uvažava..,mislim !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, kira je napisao:

Isto tako, kada se primjerice, pogreškom ili s namjerom i sl. vrši isplata mirovine ili nekakvog drugog primanja, pa se pogreška nakon izvjesnog vremena otkrije, isplatitelj traži povrat cijelog iznosa što sud uvažava..,mislim !

Da,osnovom stjecanja bez osnova,i upravo zbog toga sam vam postavio upit

 

, Matrix je napisao:

jel vaš tužbeni zahtjev bio usmjeren na naknadu štete

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...
, Matrix je napisao:

Da,osnovom stjecanja bez osnova,i upravo zbog toga sam vam postavio upit

 

 

Predmet je još uvijek na VS,,nestrpljivo čekam odluku,,no ovih dana čitam "slične odluke VS u sličnim tužbenim zahtjevima" pa moje prethodne upite,zapravo nejsnoće želim nadopunuti a u kontekstu tih odluka,naime ja sam po nalogu poslodavca upućen da plaću iz radnog odnosa rješavam putem HZZO,jedan dio plaće,zapravo plaće do punog iznosa 100% bolovanje,,,koje pravo mi je priznato nakon deset godina,,dakle ovaj postupak teče iz radnog odnosa,,ja sam u njemu bio aktivan,,sve do pravomoćnog rješenja HZZO, kojim mi je priznata plaća u 100% iznosu,,,kako sve ovo zapravo računa i gleda,,

To je isto kada radnik dobije otkaz ugovora o radu,nezakonit, koja se odluka i od strane suda potvrdi kao nezakonita,,a radnik je primjerice otišao u mirovinu ili drugo poduzeće,,sudovi uglavnom priznaju sve od trenutka prekida radnog odnosa i temeljem sudske odluke i tu zapravo nema zastare,mislim da je postupak sličan mom postupku koji sam ja rešavao preko HZZO,,

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, kira je napisao:

Predmet je još uvijek na VS,,nestrpljivo čekam odluku,,no ovih dana čitam "slične odluke VS u sličnim tužbenim zahtjevima" pa moje prethodne upite,zapravo nejsnoće želim nadopunuti a u kontekstu tih odluka,naime ja sam po nalogu poslodavca upućen da plaću iz radnog odnosa rješavam putem HZZO,jedan dio plaće,zapravo plaće do punog iznosa 100% bolovanje,,,koje pravo mi je priznato nakon deset godina,,dakle ovaj postupak teče iz radnog odnosa,,ja sam u njemu bio aktivan,,sve do pravomoćnog rješenja HZZO, kojim mi je priznata plaća u 100% iznosu,,,kako sve ovo zapravo računa i gleda,,

To je isto kada radnik dobije otkaz ugovora o radu,nezakonit, koja se odluka i od strane suda potvrdi kao nezakonita,,a radnik je primjerice otišao u mirovinu ili drugo poduzeće,,sudovi uglavnom priznaju sve od trenutka prekida radnog odnosa i temeljem sudske odluke i tu zapravo nema zastare,mislim da je postupak sličan mom postupku koji sam ja rešavao preko HZZO,,

 

 

 

Lijepo molim za malo pozornosti na gore napisano,,,

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...
, kira je napisao:

Lijepo molim za malo pozornosti na gore napisano,,,

 

Evo nakon izvjesnog vremena, ponovo molim mišljenja i savjet na moju zadnju objavu,,a to je tijek cjelokupnog postupka, budući je postupak u ovom predmetu permanentno vođen preko HZZO,(priznavanje bolesti u 100% iznosu do plaće) po meni sve je skupa kao cjelina trajala od 1996, g do 2007., g, u jednom dijelu postupka odločivao je i US odlukom u moju korist,

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija