Jump to content

Darovni ugovor


čudo

Preporučene objave

Poštovanje.

Razmišljam da darovnim ugovorom djetetu darujem sve nekretnine koje se nalaze u više z.k. uložaka, pa me interesira, da li svaki z.k uložak i u njemu svaku česticu treba posebno unijeti u darovni ugovor, ili samo naznačiti o kojem se z.k. ulošku radi.

Primjera "...sve čestice iz z.k. uložaka 111, 112, 113, 115 sve k.o. xxxx...", ili postoji neka druga formulacija kada se daruju sve nekretnine kojih sam vlasnik.

 

Hvala.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kako privatna isprava na temelju koje bi se dopustila uknjižba, među ostalim, treba sadržavati točnu oznaku zemljišta, dio o tome u Darovnom ugovoru bi trebao izgledati:

...Predmet ovog ugovora kojim Darovatelj daruje Obdarenika su nekretnine navedene kako slijedi:

1. Iz Z.K. Ul. ................ nekretnine na kat.č. ......., u naravi ................, kat.č........., u naravi itd... ( ili ako je namjena ista, kat.č......., ..........., ............., ............, sve u naravi livada)

2. Iz Z.K: Ul. ................ i tako redom...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Što se tiče općenito darovnih ugovora, kakav ja današnji zakon?

Žena i ja bi trebali dobiti na dar jedan stan u kući od njene majke, dok bi mi isplatili njene sestre po utvrđenim iznosima.

E sad, radi naše sigurnosti, kako to definirati da budemo "na miru"? Ako se darovni ugovor može raskinuti unutar 10godina a mi smo dali novac na ruke..

Ili u nasem slucaju je bolje kupoprodajni da budemo mirni?

Ima li razlike u plaćanju poreza u ova dva slučaja?

 

Darovni ugovor se, kako kažu, može "lako" razvrgnuti na ostavinskoj raspravi jer kao takav nema pravnu snagu kao recimo kupoprodajni. 10g je jako veliki period, i mi ako damo novac i dobijemo darovni ugovor od njene majke, sestre ipak mogu nesto potrazivati od tog stana na ostavinskoj raspravi ako se njenoj majci u tom periodu nešto desi?

Dali nakon 10g mozemo biti sigurni jer takav ugovor je onda jak?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 23 sati , matrix777 je napisao:

Dali nakon 10g mozemo biti sigurni jer takav ugovor je onda jak?

Odakle vam ovaj rok i na što se uopće odnosi

 

prije 23 sati , matrix777 je napisao:

Darovni ugovor se, kako kažu, može "lako" razvrgnuti na ostavinskoj raspravi

Sunasljednik može iz imovine koja je obuhvaćena darovanjem zahtijevati nužni dio ako je povrijeđen u svom pravu na nužni dio nasljedstva.

 

prije 23 sati , matrix777 je napisao:

ma li razlike u plaćanju poreza u ova dva slučaja?

naravno,vaša supruga bi u slučaju darovanja bila oslobođena plaćanja poreza,no za slučaj kupoprodaje to oslobođenje ne vrijedi.

 

prije 23 sati , matrix777 je napisao:

dok bi mi isplatili njene sestre po utvrđenim iznosima.

Isplačivati za nešto što one uopće nemaju,oprez!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, Matrix je napisao:

Odakle vam ovaj rok i na što se uopće odnosi

Zar nije po prijašnjem zakonu bilo da darovni ugovor postaje pravomoćan nakon 4god, a danas iznosi 10god?

Pravomoćan u smislu da ga ni darovatelj ne može opovrgnuti.

 

Sunasljednik može iz imovine koja je obuhvaćena darovanjem zahtijevati nužni dio ako je povrijeđen u svom pravu na nužni dio nasljedstva.

Što znači "nužni" dio? Osoba koja daruje ima još nekretninu u kojoj zivi.

naravno,vaša supruga bi u slučaju darovanja bila oslobođena plaćanja poreza,no za slučaj kupoprodaje to oslobođenje ne vrijedi.

Razumijem, ali je sigurnije?! Dakle, postoji li neki vremenski rok nakon kojeg ni darovatelj ne moze vise "povući" svoj dar, odnosno nekretninu? 

Mi bi po zakljucenju takvog ugovora isli u katastar i gruntovnicu na promjenu vlasnistva. Dobivamo li sta time? Naglasak je na sigurnost daroprimatelja.

 

, Matrix je napisao:

Isplačivati za nešto što one uopće nemaju,oprez!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Citiraj

Zar nije po prijašnjem zakonu bilo da darovni ugovor postaje pravomoćan nakon 4god, a danas iznosi 10god?

Pravomoćan u smislu da ga ni darovatelj ne može opovrgnuti.

Radi se o roku u opozivu zbog osiromašenja darovatelja. No, to i nije baš samo tako za napraviti o čemu govori cijeli čl.493 Zakona o obveznim odnosima.

Citiraj

Što znači "nužni" dio?

Pravo na nužni dio je nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku je nužni dio. Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad, njihovi potomci te njegov bračni drug. Nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela. Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom smanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi počevši od posljednjeg koji je darovan prije oporučiteljeve smrti i obratnim redom kojim su učinjeni.

Citiraj

Dakle, postoji li neki vremenski rok nakon kojeg ni darovatelj ne moze vise "povući" svoj dar, odnosno nekretninu? 

Osim već roka iz spomenutog čl.493, u drugim slučajevima pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva.

Citiraj

Mi bi po zakljucenju takvog ugovora isli u katastar i gruntovnicu na promjenu vlasnistva. Dobivamo li sta time?

Da, to da ste upisani u ZK kao (su)vlasnici temeljem darovnog ugovora.

Što se tiće sigurnosti, svi ugovori su podložni nekoj pravnoj radnji preispitivanja (raskidu, opozivu, pobijanju itd.), no ovdje je i dalje naglasak na

, Matrix je napisao:

Isplačivati za nešto što one uopće nemaju,oprez!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 3 sati , Spitfire je napisao:

Pravo na nužni dio je nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku je nužni dio. Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad, njihovi potomci te njegov bračni drug. Nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela. Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom smanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi počevši od posljednjeg koji je darovan prije oporučiteljeve smrti i obratnim redom kojim su učinjeni.

Citiraj

 

E ovo me zanima, mislim da darovatelj ima pravo pokloniti nešto svoje bilo kome (komšiji, prolazniku na ulici) te da ako i umre, na ostavinskoj raspravi njegova djeca recimo, imaju li pravo pobijati taj ugovor i uspjeti u tome? Ako su oni "zakonski" nasljednici? Koja je onda poanta darovnog ugovora ako uvijek postoje neke zamke za daroprimca? To mi je nejasno poprilično.

Dakle ovako, čovjek ima 3 sina i 2 nekretnine, u jednoj živi sam, drugu bi darovao JEDNOM sinu koji živi u toj drugoj. Napravi se darovni ugovor i taj sin se upiše u ZK. Nakon smrti darovatelja, imali "opasnosti" za tog sina kojemu je darovano, na ostavinskoj raspravi pokojnika darovatelja, da druga dva sina pobiju taj ugovor? Ili čak ni ne moraju, automatski sva tri sina nasljeđuju jednake dijelove?

 

uređeno: od matrix777
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat , matrix777 je napisao:

Koja je onda poanta darovnog ugovora ako uvijek postoje neke zamke za daroprimca?

Čini mi se da previše brinete oko darovnog ugovora te vas sve pomalo zbunjuje poradi činjenice da bi vi isplatili određeni iznos supruzinim sestrama. I mogli u nekakovom spletu okolnosti ostati bez jednog i drugog.

Vidite, ta činjenica o isplati sestara nema nikakove veze sa darovnim ugovorom. On je kao takav besplatni pravni posao te je to njegova poanta a pravo na nužni dio nasljednicima, određena doza zaštite istih.

prije 2 sati , matrix777 je napisao:

Nakon smrti darovatelja, imali "opasnosti" za tog sina kojemu je darovano, na ostavinskoj raspravi pokojnika darovatelja, da druga dva sina pobiju taj ugovor?

Čl.494 ZOO,

(3) Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 4 sati , matrix777 je napisao:

mislim da darovatelj ima pravo pokloniti nešto svoje bilo kome (komšiji, prolazniku na ulici)

Naravno,sukladno čl.30 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima,sa svojom imovinom može činiti što ga volja,ako to nije protivno tuđim pravima,pa imajući u vidu da je darovni ugovor besplatan pravni posao,treba imati u vidu da se takvim raspolaganjem nepovrijede tuđa prava,ovo iz razloga odredaba čl.70 i 77 Zakona o nasljeđivanju

 

prije 8 sati , Spitfire je napisao:

Isplačivati za nešto što one uopće nemaju,

Jer takva isplata predstavlja otuđenje nasljedstva kojemu se nada,glede čega vrijedi pogledati odredbe čl.103 Zakona o nasljeđivanju

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 10 sati , čudo je napisao:

veza Rješenjima o nasljeđivanju, moj djed-moj otac-ja-darovni ugovor dijete.

Univerzalna i singularna sukcesija izvanknjižnog vlasništva,slijedom čega sva prava koja je imao prvi u navedenom sljedu po pitanju konkretne imovine su prenešena na onog posljednjeg,u prevodu ako je onaj prvi mogao pokrenuti ispravni postupak,može i ovaj posljednji.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 Znam Matrix i hvala, ali i dalje ostaje pitanje da li se može darovati nekretnina koja je vanknjižno vlasništvo.

Znam da to ja mogu rješiti bez problema ali jednostavno želim da se dijete ono što se kaže "uči životu", a ja ću mu biti tu za svaku pomoć. Neka se malo pobrine i rješava ono što će ionako biti njegovo jer ja sam skoro polako i umoran od sudovanja, i to je sve što sam radio prošlo glatko.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, čudo je napisao:

Može li se darovnim ugovorom djetetu darovati nekretnina koja je u Rješenju o nasljeđivanju nako n smrti mog oca naznačena kao vanknjižno vlasništvo, a da bi dijete išlo u PiP radi upisa vlasništva?

Evo u ovom slučaju je obdarenik primio kao dar izvanknjižno vlasništvo i pokrenuo poj.ispravni postupak

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

(Ime i prezime, Br.OI, adresa) (u daljnem tekstu: Darovatelj)

i

(Ime i prezime, Br.OI, adresa) (u daljnem tekstu: Obdarenik)

 

sklopljen je u  _________, dana _____________ slijedeći

 

 

   UGOVOR O DAROVANJU 

 

 

                                                           Članak 1.

 

Darovatelj je na temelju pravomočnog rješenja o nasljeđivanju br.____ od dana______ izvanknjižni vlasnik k.č.____upisane u z.k.ul.______k.o.______u naravi______površine______m2a.

 

                                                          Članak 2.

 

Darovatelj daruje - daje bez protučinidbe Obdareniku, a Obdarenik prima sa zahvalnošću, nekretninu - iz članka 1. ovoga Ugovora.

 

U posjed darovane nekretnine - Obdarenik stupa odmah.

 

                                                      

 

                                                             Članak 3

 

Ugovorne strane se odriču prava pobijanja ovoga Ugovora osim u slučaju grube nezahvalnosti Obdarenika.

 

                                                           Članak 4

 

Poreze i druga davanja u vezi s darovanjem nekretnine - stana iz članka 1. ovoga Ugovora snosi Obdarenik.

 

                                                           Članak 5

 

Ovaj Ugovor sklopljen je u 4 (četri) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 2(dva) primjerka.

  

 

Darovatelj:___________                        Obdarenik:___________

P.S.tabularna isprava nije uglavljena iz razloga što obdarenik na temelju ovog ugovora nemože ići sa prijedlogom za upis prava vlasništva.

 

 

prije 1 sat, čudo je napisao:

Može li ovako to biti sročeno

Eto tako nekako,po želji možete urediti

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 mjeseci kasnije...

Poštovani , molim savjet u vezi ovog slučaja

Suprugina majka je darovnim ugovorom 2010.g darovala svom sinu (bratu moje supruge) kuću i zemljište.U čl. 5 ugovora napisano je da darovatelj ima pravo doživotnog uzdržavanja i skrbi od strane daroprimatelja , koji se obavezuje da će takovu skrb i pružiti. Sin je umro 2016. g a ostavinskom raspravom sve je pripalo njegovoj supruzi.Ona je nedugo nakon njegove smrti otišla raditi u Njemačku i ni na koji način ne pomaže svekrvi koja i živi u dijelu te kuće koju je darovala.Ima mirovinu 1.200,00 kuna.Supruga i ja vodimo brigu o njoj i pomažemo joj.Ona živi u selu Orovac koji je udaljen 15 km od Bjelovara gdje mi živimo.Na ostavinsku raspravu nije pozvana.Pitanje je dali se može pobiti darovni ugovor zbog grube nezahvalnosti?

 

Još dodatak : u čl.7 ugovora piše Ugovorne strane se odriču prava pobijanja ovog ugovora osim u slučaju grube nezahvalnosti daroprimatelja

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 4 sati , bjelovar1 je napisao:

ima pravo doživotnog uzdržavanja i skrbi od strane daroprimatelja , koji se obavezuje da će takovu skrb i pružiti

po ovom uglavku konkretni ugovor ima obilježja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

prije 4 sati , bjelovar1 je napisao:

dali se može pobiti darovni ugovor zbog grube nezahvalnosti?

Što se smatra grubom nezahvalnošću vidi u odredbama čl.494 st.2 ZOO

IMG_20180225_171625.JPG

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 8 sati , bjelovar1 je napisao:

ugovora napisano je da darovatelj ima pravo doživotnog uzdržavanja i skrbi od strane daroprimatelja , koji se obavezuje da će takovu skrb i pružiti.

 

prije 2 sati , Matrix je napisao:

Prije svega je vrlo neizvjesno da li postoji osnov za opoziv,odnosno je upitno dali postoje obilježja grube nezahvalnosti.

S druge strane je upitan rok za opoziv.

 

prije 8 sati , bjelovar1 je napisao:

Ona je nedugo nakon njegove smrti otišla raditi u Njemačku i ni na koji način ne pomaže svekrvi koja i živi u dijelu te kuće koju je darovala.Ima mirovinu 1.200,00 kuna.Supruga i ja vodimo brigu o njoj i pomažemo joj

@matrix ,ako se radi o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim sa sinom ,a imovinu preuzela njegova supruga zar se ona ne bi trebala brinuti po tom ugovoru o njegovoj majci jer preuzimanjem nasljedstva trebala bi preuzeti i obveze...da li bi ta činjenica ne poštovanja tih obveza bila dovoljna za vraćanje naasljedstva ili da se natjera da se brine o majci?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 8 sati , bjelovar1 je napisao:

Ponavljam čl.5 iz ugovora gdje se izričito spominje doživotno uzdržavanje a ne dosmrtno a to navodno različito

pazite,u situaciji kada bi bila dvojba između ugovora o dosmrtnom i ugovora o doživotnom uzdržavanju,neovisno o čl.5 ugovora koji kaže "doživotno",ključnu ulogu u presuđenju bi imao uglavak o "intabulaciji",odnosno trenutak kad je davatelj uzdržavanja mogao zatražiti upis prava vlasništva.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju i više nego jasno kako je ugovorom data suglasnost da se upis provede odmah po sklopljenom ugovoru.

Osnovna razlika između pomenutih ugovora je trenutak stjecanja prava vlasništva(upis u zemljišne knjige),pa je tako za slučaj dosmrtnog uzdržavanja upis dopušten za života primatelja uzdržavanja,dok je u slučaju doživotnog uzdržavanja upis odgođen neizvjesnim rokom nakon smrti primatelja uzdržavanja.

 

prije 19 sati , Mister-X je napisao:

ako se radi o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim sa sinom ,a imovinu preuzela njegova supruga zar se ona ne bi trebala brinuti po tom ugovoru o njegovoj majci jer preuzimanjem nasljedstva trebala bi preuzeti i obveze

slažem se,no u eventualnom sudskom postupku bi tužitelj trebao dokazivati da konkretni ugovor koji su ugovorne stranke nazvale "darovni ugovor"",predstavlja ugovor o dosmrtnom uzdržavanju a što je i bila prava volja ugovornih stranki.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 21 minuta, Matrix je napisao:

no u eventualnom sudskom postupku bi tužitelj trebao dokazivati da konkretni ugovor koji su ugovorne stranke nazvale "darovni ugovor"",predstavlja ugovor o dosmrtnom uzdržavanju a što je i bila prava volja ugovornih stranki.

 

, bjelovar1 je napisao:

ugovora napisano je da darovatelj ima pravo doživotnog uzdržavanja i skrbi od strane daroprimatelja , koji se obavezuje da će takovu skrb i pružiti.

 

prije 22 sati , bjelovar1 je napisao:

Dali ima ikakve šanse ili se u to ne treba upuštati

@matrix ja mislim da iz iznešenog ima dobre šanse da se uspije na sudu ,kako god se ugovor zvao jer se u ugovoru određuje skrb i briga za darovatelja...  a sad ostalo je  da li se isplati s tim natezati (pretpostavka koliko bi darovatelj mogao živjeti,koliku pomoć treba,kolika je vrijednost darovane imovine,troškovi postupka  itd)...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

ukoliko roditelj želi darovati djetetu određenu sumu novca (iznos u EUR), koji je najbolji način da se to izvede?

Da li je zgodnije da roditelj preda djetetu novac u gotovini i dijete položi na svoj devizni račun te prijavi primitak dara u poreznoj upravi ili da se napravi darovni ugovor koji javni bilježnik po službenoj dužnosti šalje u poreznu upravu.

Ukoliko je preporuka drugi slučaj, da li netko ima šprancu darovnog ugovora za novac obzirom da se većinom daruju nekretnine.

Unaprijed zahvaljujem.

LP

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 21 sati , Grex je napisao:

Da li je zgodnije da roditelj preda djetetu novac u gotovini i dijete položi na svoj devizni račun te prijavi primitak dara u poreznoj upravi ili da se napravi darovni ugovor koji javni bilježnik po službenoj dužnosti šalje u poreznu upravu.

Sasvim je svejedno poradi odredaba čl.7 st.2 Zakona o lokalnim porezima. Možda je samo jednostavnije preko ugovora i JB.

prije 21 sati , Grex je napisao:

da li netko ima šprancu darovnog ugovora za novac obzirom da se većinom daruju nekretnine.

Imate u Predlošcima primjer darovnog ugovora za pokretnine te bi u njemu trebali samo nešto izmjeniti, na način:

čl.1 "Darovatelj daruje obdarenika, a ovaj sa zahvalnošću prima novčani iznos od xyx Eur. Navedeni iznos obdarenik će primiti od darovatelja potpisom ovoga ugovora te ga položiti na svoj račun u Banci."

 

Trošak ugovora i porezna obveza

čl.3 "Ugovorne strane su suglasne da će sve troškove u svezi ovoga ugovora snositi obdarenik. Nastanak porezne obveze biti će prijavljen putem javnog bilježnika. Poradi poreza na dar, ugovorne strane utvrđuju da je odnos darovatelj-obdarenik, odnos otac-sin te bi se na iste odnosio čl.9 st.1 Zakona o lokalnim porezima."

 

I to bi, čini mi se bilo to. Nadležno porezno tijelo vam neće poslati nikakovo rješenje poradi odredbi čl.45 st.6 već navedenog zakona.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Puno hvala na odgovoru.

Još pitanje da li u članak 2. Ugovora (vrijednost dara) treba upisati iznos u kn ili eurima ili je svejedno. Također me zanima da li obje stranke moraju ovjeriti potpis kod j.b. ili je dovoljno da ga ovjeri samo darovatelj ali obzirom da su obje strane suglasne sa stavkama ugovora, pretpostavljam da oba potpisa trebaju biti ovjerena.

Hvala još jednom.

LP

Prije 41 minuta, Spitfire je napisao:

Sasvim je svejedno poradi odredaba čl.7 st.2 Zakona o lokalnim porezima. Možda je samo jednostavnije preko ugovora i JB.

Imate u Predlošcima primjer darovnog ugovora za pokretnine te bi u njemu trebali samo nešto izmjeniti, na način:

čl.1 "Darovatelj daruje obdarenika, a ovaj sa zahvalnošću prima novčani iznos od xyx Eur. Navedeni iznos obdarenik će primiti od darovatelja potpisom ovoga ugovora te ga položiti na svoj račun u Banci."

 

Trošak ugovora i porezna obveza

čl.3 "Ugovorne strane su suglasne da će sve troškove u svezi ovoga ugovora snositi obdarenik. Nastanak porezne obveze biti će prijavljen putem javnog bilježnika. Poradi poreza na dar, ugovorne strane utvrđuju da je odnos darovatelj-obdarenik, odnos otac-sin te bi se na iste odnosio čl.9 st.1 Zakona o lokalnim porezima."

 

I to bi, čini mi se bilo to. Nadležno porezno tijelo vam neće poslati nikakovo rješenje poradi odredbi čl.45 st.6 već navedenog zakona.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 21 minuta, Grex je napisao:

Puno hvala na odgovoru.

Još pitanje da li u članak 2. Ugovora (vrijednost dara) treba upisati iznos u kn ili eurima ili je svejedno. Također me zanima da li obje stranke moraju ovjeriti potpis kod j.b. ili je dovoljno da ga ovjeri samo darovatelj ali obzirom da su obje strane suglasne sa stavkama ugovora, pretpostavljam da oba potpisa trebaju biti ovjerena.

Hvala još jednom.

LP

 

svejedno je kn ili euri...

ovjera darovatelja naravno, a daroprimatelja nema potrebe...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 23 minuta, Grex je napisao:

Još pitanje da li u članak 2. Ugovora (vrijednost dara) treba upisati iznos u kn

U HRK pošto navodite da bi dar primili u Eur. U biti taj članak nešto posebno nije ni potreban, bilo da se radi o automobilu (imaju svoje tablice vrijednosti) ili novčanom iznosu (imaju kalkulator).

Ugovor se smatra sklopljenim kada ga potpišu obe ugovorne strane, a što se tiće ovjere (reće već Virtalni) dovoljna je darovatelja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da li je ovakva špranca u redu. Izbačen je članak vrijednost dara jer mi nije jasno na koji način napisati vrijednost dara.

 

1. XY iz grada XY, adresa, OIB: 12345 (u nastavku: darovatelj)

i

2. XY iz grada XY, adresa, OIB: 12345 (u nastavku: obdarenik)

zaključuju sljedeći

 

 

UGOVOR O DAROVANJU

 

Predmet ugovora

Članak 1.

Darovatelj daruje obdarenika, a ovaj sa zahvalnošću prima novčani iznos od X.000,00 Eur.

Navedeni iznos obdarenik će primiti od darovatelja potpisom ovoga ugovora te ga položiti na svoj račun u Banci.

 

Troškovi ugovora

Članak 2.

Ugovorne strane su suglasne da će sve troškove u svezi ovoga ugovora snositi obdarenik. Nastanak porezne obveze biti će prijavljen putem javnog bilježnika. Poradi poreza na dar, ugovorne strane utvrđuju da je odnos darovatelj-obdarenik, odnos majka-sin te bi se na iste odnosio čl.9 st.1 Zakona o lokalnim porezima.

 

Zaključne odredbe

Članak 3.

Ovaj ugovor sastavljen je u 2 jednaka primjerka od kojih svaka od ugovornih strana zadržava po 1 primjerak.

 

U XY, dana 05.03.2018.

 

DAROVATELJ:                                                                                            OBDARENIK:

XY                                                                                                                XY  

 

..............................                                                                                    ..............................

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 58 minuta, Grex je napisao:

Izbačen je članak vrijednost dara jer mi nije jasno na koji način napisati vrijednost dara.

Euri se pomnože sa srednjim tečajem u kn i dobije se vrijednost dara u HRK. :-)

prije 1 sat, Grex je napisao:

Da li je ovakva špranca u redu.

Ovdje sam dodati,

prije 1 sat, Grex je napisao:

Darovatelj daruje obdarenika bez ikakve protučinidbe, a ovaj sa zahvalnošću prima novčani iznos od

Da bi sve bilo preglednije i jasnije, ovaj dio o porezu možete prebaciti u zaseban članak, npr.,

Porezna obveza

čl.3  

Nastanak porezne obveze biti će prijavljen putem javnog bilježnika. Poradi poreza na dar, ugovorne strane utvrđuju da je odnos darovatelj-obdarenik, odnos majka-sin te bi se na iste odnosio čl.9 st.1 Zakona o lokalnim porezima.

Zaključne odredbe su vam onda čl.4

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Jedan mali otklon od aktuelne teme.

Imam pitanje.

Kuća je bračna stečevina supružnika, i oni bi željeli da u slučaju  smrti bračnog druga, njihova polovina kuće ostane u vlasništvu onog koji ostane živ.

Da li to mogu regulirati obostranim sklapanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, tako da suprug supruzi daje tim ugovorom svoju poloviinu kuće i obratno, ili je bolje neko drugo rješenje?

 

Hvala. 

uređeno: od čudo
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Problem je u tome što bi samo na taj način htjeli riješiti obiteljsku kuću, a ne cjelokupnu imovinu, i nisu spremni sada raditi oporuku za cijelu imovinu.

 

 

, Spitfire je napisao:

Iskreno, još se nisam susreo sa pojmom da je primatelj ujedno i davatelj uzdržavanja davatelju uzdržavanja...

Intezivno razmišljam, i nije mi jasno, ako osoba slobodno rasopolaže svojom imovinom, zašto onda, čovjek i njegova supruga ne mogu napraviti obostrani Ugovor o doživotnom uzdržavanju za cjelokupnu ili dio imovine, jer će oni ionako jedan drugog doživotno uzdržavati, a tako bi imali sigurnost da bi takav njihov dogovor bio pravno siguran od svih mogućih problema. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Problem leži u tome, kada pogledamo samo uređenje takovih ugovora,  u njima su prisutne značajke dvostranoobveznosti.Također, imaju zajednički i predmet obveze budući da s jedne strane imamo primatelja uzdržavanja, osobu koja je vlasnik neke imovine a potrebna joj je odgovarajuća pomoć i skrb zbog npr. svoje starosne dobi i zdravstvenog stanja zbog čega se sama o sebi ne može brinuti, te s druge strane davatelja uzdržavanja, dakle osobu koja tu pomoć i skrb može pružiti.

Nadam se da sad neću zakomplicirati te ćete me razumjeti, kako osoba može pružiti pomoć i skrb ako drugim ugovorom istu i sam treba i dobija isto pomoć i skrb od osobe koja ju isto tako ugovorom treba?
 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Prije 20 godina dobila sam od oca ugovorom o darovanju nekretninu i sad bi ga on opozvao jer kako je naveo da se odnosim s nezahvalnošču a naravno to nije istina jer mu sve ove i prijašnje godine uvijek pomažem pa moje pitanje je ako tu nekretninu darujem svom sinu da li sudski postupak traje ili se prekida pošto ja nisam više vlasnica te nekretnine i može li i sina teretiti da vrati darovni ugovor.Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 godina kasnije...

Pozdrav! 

Da ne otvaram drugu temu.

Obiteljski smo upisani u katastru na 5 k.č. (parcele) dok u ZK nismo na nijednoj zavedeni. Prije pokretanja ikakvih tužbi, za početak bi se bar željeli upisati u ZK podnošenjem darovnog ugovora preko već nekih upisanih osoba.  Našao sam dvije osobe koje su upisane u ZK na predmetnim česticama te su iste odlučne dragovoljno ustupiti svoj upisani dio nama (nismo u nikakvom srodstvu sa osobama). Moja pitanja glase da li se te dvije osobe (dva brata) kao darovatelji mogu staviti na jedan ugovor  ili je potrebno raditi svaki ugovor posebno?

Osim detaljno navedenih k.č, k.o., zk.ul., površine, i dr. da li je potrebno navoditi udjele pokraj svakog zk.ul. (jer se radi o udjelima sa 22 znamenke :/ ) ... Na što obratiti još pozornost? Unaprijed hvala!!

uređeno: od bigl88
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na 05. 01. 2022. at 23:08, bigl88 je napisao:

Moja pitanja glase da li se te dvije osobe (dva brata) kao darovatelji mogu staviti na jedan ugovor

Da, s time da ćete jasno navesti svaku kat. čest. posebno kao i udjele na istima.

Na 05. 01. 2022. at 23:08, bigl88 je napisao:

da li je potrebno navoditi udjele

Da, sve onako kako je navedeno u ZK.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kupio sam formular darovnog ugovora, te na prvoj stranici stoji samo jedno mjesto za darovatelja, dok na kraju ugovora u zaključku stoje potpisi za dva darovatelja, pa ne znam da li se smije išta nadopisivati na ugovor mimo predlozenih rubrika?

Bojim se da nece biti dovoljno mjesta na ugovoru za upis svih podataka (5 k.č., 5 k.o., 5 zk.ul. kao i udjeli u omjeru: 18 znameki/22 znamenke za svaku osobu i svaku česticu). 🤔

uređeno: od bigl88
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Na 08. 01. 2022. at 19:28, Spitfire je napisao:

Pa nitko vam ne brani da na temelju kupljenoga, na računalu napravite isti sa sadržajem kao što je i pojašnjeno postavljaču teme na početku, isprintate, potpišete i ovjerite potpise darovatelja. 

Isto sam i sama napravila, doslovce prepisala sve kako stoji u formularu iz NN, potpisala ovjerila i sve bilo ok.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 4 tjedna kasnije...

Da ne otvaram novu temu, molim odgovore na par pitanja u vezi darovnog ugovora.

Naime, ujak koji živi u Australiji želi nećaku koji živi u HR darovati nekretninu koja se također nalazi u Hrvatskoj.

  1. Da li će ugovor prema dolje navedenom predlošku biti pravno valjan?

  2. U koliko primjeraka ugovor mora biti sklopljen?

  3. Da li se navedeni ugovor prvo mora ovjeriti u konzulatu HR u Australiji, odnosno da li se samo ovjerava potpis darovatelja, a potom u HR potpis obdarenika kod javnog bilježnika?

  4. Da li je javni bilježnik obavezan dostaviti Poreznoj upravi primjerak ugovora, ili obdarenik treba to učiniti?

  5. Da li obdarenik plaća porez na promet nekretnina po stopi od 3% vrijednosti nekretnine?

  6. Da li Porezna uprava procjenjuje vrijednost nekretnine (ima neke tablice)? Da li se može žaliti ukoliko procjena bude previsoka (radi se o ruševnoj kući i velikom dvorištu)?

  7. Da li se nakon toga podnosi prijedlog za uknjižbu u gruntovnicu?

Predložak ugovora:

XY iz ___________ , OIB:________ , (u daljnjem tekstu: Darovatelj)

i

XY iz ___________ , OIB:________ , (u daljnjem tekstu: Obdarenik)

sklopili su sljedeći:

UGOVOR O DAROVANJU

Članak 1.

Darovatelj je vlasnik nekretnine koja se sastoji od ____________ , ukupne površine ___ m2. Nekretnina se nalazi na k.č.br. ____ , upisana u z.k. uložak ___ katastarske općine _______ .

Članak 2.

Darovatelj daruje bez ikakve protučinidbe Obdareniku, svome nećaku, a Obdarenik prihvaća sa zahvalnošću, nekretninu iz čl. 1. ovog ugovora. U posjed darovane nekretnine Obdarenik stupa odmah po potpisu ugovora.

Članak 3.

Darovatelj izričito izjavljuje da pristaje da Obdarenik na temelju ovoga ugovora ishodi u zemljišnjim knjigama uknjižbu svog prava vlasništva na nekretnini iz članka 1. ovoga ugovora, bez ikakve daljnje privole ili odobrenja Darovatelja.

Članak 4.

Poreze i druga davanja u vezi s darovanjem nekretnine iz članka 1. ovog ugovora snosi Obdarenik.

Članak 5.

Ugovorne strane prihvaćaju sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog ugovora stavljanjem vlastoručnih potpisa na isti.

Članak 6.

Ovaj ugovor je napravljen u __ istovjetna primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po __ primjerka.

Mjesto, dana __________                           Mjesto, dana __________

Darovatelj:                                                Obdarenik:


Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...
  • 5 mjeseci kasnije...

Radi sređivanja stanja u gruntovnici, otac bi darovnim ugovorom kao primatelj trebao dobiti udjele u vlasništvu osoba upisanih u ZK a koje se nalaze u Baranji i u Vojvodini. S obzirom da se otac i predmetne nekretnine nalaze u Dalmaciji molio bi Vas pojašnjenje kako i na koji najlakši način da se izvrši potpisivanje i ovjeravanje darovnog ugovora od strane javnog bilježnika, bez da se ide u Srbiju? Da li je to uopće izvedivo? Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija