Jump to content
Herodot

Ovrha jedine nekretnine

Preporučene objave

Pozdrav! Imam nenamjenski kredit kojeg je ostalo za vratiti jos 16 tisuca eura, kredit je dignut 2012 godine i trenuto sam u zaostatku 5 rata jer nisam u mogucnosti vracati ga. Zanima me dali je sve jedno moguca ovrha nad jedinom nekretninom cija je vrijednost cca 120 tisuca eura posto je kredit dignut prije donosenja novog zakona?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 23 minuta, Herodot je napisao:

 Zanima me dali je sve jedno moguca ovrha nad jedinom nekretninom cija je vrijednost cca 120 tisuca eura posto je kredit dignut prije donosenja novog zakona?

Uvijek je na kraju moguća i ovrha nad jedinom nekretninom. Zakonske izmjene dodatno štite dužnika od ovrhe, ali ne bezuvjetno.

I na kraju nije bitno kakav je dug u pitanju. Vjerovnik će se na kraju naplatiti iz imovine dužnika.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 5 sati , Matrix je napisao:

Takva kupoprodaja je ranjiva,obzirom da teži ka prikrati vjerovnika.

Po cemu je ranjiva kupoprodaja nekretnine koja nije nikakva hipoteka ni nista?? Znaci cisti papiri i sve...po cemu?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Herodot je napisao:

Zanima me dali je sve jedno moguca ovrha nad jedinom nekretninom cija je vrijednost cca 120 tisuca eura posto je kredit dignut prije donosenja novog zakona?

prije zadnjih izmjena zakon je dopuštao ovrhu nad nekretninom bez obzira što nije pod hiptekom.....ove nove izmjene to nedozvoljavaju...međutim ima jedan problem što o vrijedi  za nove slučajeve......nisam siguran da li je "stari" slučaj vrijeme dizanja kredita ili vrijeme neplaćanja,odnosno pokretanja ovrha....

osobno mislim da ovrha nad nekretninom kod kredita ne bi smjela biti ,ako nije banka tražila tu garanciju...ako je banka dala bez instrumenata osiguranja to bi trebalo biti njihov problem,međutim  nije.....da li će novi zakon što promjeniti i za stare dugove,otomm-potom.....

a što se tiče ovoga........ (ako link nije dozvoljen neka moderatori obrisu)

Prije 23 minuta, Herodot je napisao:

Po cemu je ranjiva kupoprodaja nekretnine koja nije nikakva hipoteka ni nista?? Znaci cisti papiri i sve...po cemu?

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=22446

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Herodot je napisao:

Pozdrav! Imam nenamjenski kredit kojeg je ostalo za vratiti jos 16 tisuca eura, kredit je dignut 2012 godine i trenuto sam u zaostatku 5 rata jer nisam u mogucnosti vracati ga. Zanima me dali je sve jedno moguca ovrha nad jedinom nekretninom cija je vrijednost cca 120 tisuca eura posto je kredit dignut prije donosenja novog zakona?

I nakon zadnjih izmjena Ovršnog zakona je moguća ovrha jedine nekretnine na kojoj nije upisano založno pravo AKO je dug veći od 20 000kn! Ipak je ostavljen "osigurač" ili mogućnost žalbe ovršenika da je dugovanje nesrazmjerno vrijednosti nekretnine (u vašem slučaju deset puta manje od vrijednosti nekretnine) o čemu odlučuje sud! Relevantne sudske prakse u takvim slučajevima još nema budući da su izmjene zakona stupile na snagu prije 5-6 mjeseci ali logično je pretpostaviti da bi sud ne bi odobrio takvu ovrhu na nekretnini!:ideja:

Uređeno od Sunčana strana ulice

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 8 sati , Sunčana strana ulice je napisao:

I nakon zadnjih izmjena Ovršnog zakona je moguća ovrha jedine nekretnine na kojoj nije upisano založno pravo AKO je dug veći od 20 000kn!

ja sam nekako stekao dojam da ovrhe na jedinu nekretninu više nema ako nije stavljena hipoteka (za nove kredite) ....ovih 20 000 kn minimum za ovrhu je po mome za dugove prije ovih izmjena gdje se može provesti ovrha naa nekretninu,ali se po ovoj izmjeni to neće dopustiti za dugove ispod......zato se u javnosti i iznosile priče da više nema ovrhe na jedinu nekretninu,a s druge strane priče da nema ispod 20 000 kn...što bi bilo samo po sebi kontradiktorne izjave....pa je moje mišljenje da nema ovrhe za jedinu nekretninu za nove slučajeve,a da nema ovrhe ispod 20 000kn za stare slučajeve.....

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, virtalni je napisao:

Ako je upisana zabiljezba banke, a po svemu sudeci jest. Moguca je.

 

, virtalni je napisao:

Ako je upisana zabiljezba banke, a po svemu sudeci jest. Moguca je.

Zabilježba banke koja se dopušta temeljem tabularne isprave - vjerojatno ovdje ugovora o kreditu, nije zabilježbe pokretanja ovršnog postupka i ne znači da se primjenjuje ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme te zabilježbe banke.

U ovršnom postupku ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi – ovdje  rješenja o ovrsi (čl. 80. OZ). Tako da bi se u ovom postupku primjenivao ovršni zakon koji je na snazi u vrijeme kada je dostavljen ovršni prijedlog sud ili javnom bilježniku, a koji na temelju njega izdaje rješenje o ovrsi.

 

, felixx je napisao:

I na kraju nije bitno kakav je dug u pitanju. Vjerovnik će se na kraju naplatiti iz imovine dužnika.

Kako u ovom slučaju još nije pokrenut ovršni postupak, u buduće bi se na njega primjenjivale izmjene i dopune Ovršnog zakona koje su na snazi od 3.8.2017. i koje ne dozvoljavaju ovrhu na jedinoj nekretnini (čl. 75. OZ), a osim ovoga ovrha na ovoj nekretnini ne bi prošla ni po čl. 80.b. st.3 OZ. koji kaže, da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, jer je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, horvatzd je napisao:

Dali se početkom ovrhe službeno smatra datum kada je javni bilježnik podnio ovršni prijedlog?

Početkom ovrhe se smatra dan kada je javni bilježnik zaprimio ovršni prijedlog ovrhovoditelje, a ako je poslan poštom onda onaj dan kada ga je ovrhovoditelj predao na poštu. U pravilu je taj datum naznačen u prijemnom štambilju javnog bilježnika, koji se stavlja na desnoj gornjoj strani ovršnog prijedloga.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Borbena7 je napisao:

 

Zabilježba banke koja se dopušta temeljem tabularne isprave - vjerojatno ovdje ugovora o kreditu, nije zabilježbe pokretanja ovršnog postupka i ne znači da se primjenjuje ovršni zakon koji je bio na snazi u vrijeme te zabilježbe banke.

U ovršnom postupku ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi – ovdje  rješenja o ovrsi (čl. 80. OZ). Tako da bi se u ovom postupku primjenivao ovršni zakon koji je na snazi u vrijeme kada je dostavljen ovršni prijedlog sud ili javnom bilježniku, a koji na temelju njega izdaje rješenje o ovrsi.

 

Kako u ovom slučaju još nije pokrenut ovršni postupak, u buduće bi se na njega primjenjivale izmjene i dopune Ovršnog zakona koje su na snazi od 3.8.2017. i koje ne dozvoljavaju ovrhu na jedinoj nekretnini (čl. 75. OZ), a osim ovoga ovrha na ovoj nekretnini ne bi prošla ni po čl. 80.b. st.3 OZ. koji kaže, da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, jer je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu.

Ako sam dobro shvatio evo stavit cu hipotetski primjer radi se o ovrsi zbog teleoperaterskog duga i ugovor sa teleooperaterom je potpisan u vrijeme starog OZ-a to ne znaci da ce se ovrsni postupak voditi po OZ koji je bio na snazi u vrijeme potpisivanja tog ugovora, vec ce se ovrha voditi po OZ-u koji je bio na snazi kada je ovrhovoditelj poslao prijedlog ovrhe javnom biljezniku?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, Borbena7 je napisao:

Tako je. Primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. 

Znaci ako je primjerice postupak pokrenut 10.10.2017 postupak se vodi po novom zakonu 73/17, a ako primjerice u tijeku postupka dodje do promjene Oz-a dali se postupak dovrsava po novom zakonu ili po onom koji je bio na snazi kada je pokrenut postupak?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Na postupak se primjenjuju odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja tog postupka. Ako kasnije dođe do promjene zakona, u pravilu se on ne primjenjuju osim ako za pojedine članke u prijelaznim i završnim odredbama tog novog zakona, nije naznačeno da se primjenjuju. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dali je ovrhovoditelj duzan kada je u pitanju ovrha na nekretnini dostaviti u ovrsnom prijedlogu dokaz tj da je ovrsenik upisan u ZK kao vlasnik nekretnine?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, horvatzd je napisao:

Izricito ovrsenik mora biti upisan kao vlasnik da bi sud prihvatio prijedlog ovrhovoditelja?

Ovršenik izričito mora bit naznačen, bilo u vlasništvu ili u suvlasništvu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

To moze biti naznaceno ili u izvatku ZK ili kao ugovor o polozenom vlasnistvu ako ovrsenik nije upisan u ZK a ima ugovor koji dokazuje da je u vlasnistvu nekretnine.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Zanima me jedna mozda banalna stvar a mozda i nije, naime imam dvije parnice zbog ovrhe koje su jos u tijeku. Stvar je u tome da je ista sutkinja u pitanju i u jednom rijesenju o obustavi ovrhe i upucivanju u parnicu u rijesenju napisala stari OZ a u drugom rijesenju za drugi predmet je napisala novi OZ, napominjem oba predmeta su pokrenuta nakon 03.08.2017. Dali ima smisla se pozvati na to dali mogu imati neke koristi od te njene greske ili ne?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, horvatzd je napisao:

Zanima me jedna mozda banalna stvar a mozda i nije, naime imam dvije parnice zbog ovrhe koje su jos u tijeku. Stvar je u tome da je ista sutkinja u pitanju i u jednom rijesenju o obustavi ovrhe i upucivanju u parnicu u rijesenju napisala stari OZ a u drugom rijesenju za drugi predmet je napisala novi OZ, napominjem oba predmeta su pokrenuta nakon 03.08.2017. Dali ima smisla se pozvati na to dali mogu imati neke koristi od te njene greske ili ne?

Ako mislite na to da je u obrazloženju rješenja navela pogrešnu numeraciju NN, tada nemate koristi od ukazivanja na ovu činjenicu. Maksimum koji bi dobili ovakvim postupanjem je ispravak tog rješenja zbog očite omaške suda.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dobar dan, zanima me dali ja imam pravo odbiti potpisati sudski papisnik sa parnicnog rocista i dali me sud moze kazniti zbog toga?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 29 minuta, horvatzd je napisao:

Zanima me dali ja imam pravo odbiti potpisati sudski papisnik sa parnicnog rocista i dali me sud moze kazniti zbog toga?

Imate pravo odbiti, a onda se u zapisnik upisuje bilješka sa naznakom razlog Vašeg odbijanja. I to bi bilo sve.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 31 minuta, horvatzd je napisao:

Dali razlog moze biti da nisam zadovoljan presudom i da je ne razumijem?

Za to imate na raspolaganju pravni lijek tj. žalbu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ok, ja sam u parnici jer sam dao prigovor na prijedlog ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po kojoj se direktno po ovrsnosti ovrhovoditelj moze naplatiti preko racuna. Sada me zanima ako izgubim parnicu i prijedlog ovrhe postane pravomocan dali ovrhovoditelj ako zeli umjesto na racunima raditi ovrhu recimo na pokretninama, mora poslati sudu zahtjev za promjenom predmeta ovrhe sa racuna na pokretnine?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 6 minuta, horvatzd je napisao:

Sada me zanima ako izgubim parnicu i prijedlog ovrhe postane pravomocan dali ovrhovoditelj ako zeli umjesto na racunima raditi ovrhu recimo na pokretninama, mora poslati sudu zahtjev za promjenom predmeta ovrhe sa racuna na pokretnine?

Mora, a da bi mu bilo udovoljeno, također mora dokazati da je ovrha po računima neprovediva.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uredu, ako npr ovrsenik nema racun u banci dali ovrhovoditelj mora odmah izabrati drugi predmet ovrhe ili moze sa ovrsnom ispravom cekati da ovrsenik otvori racun?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 10 minuta, horvatzd je napisao:

Uredu, ako npr ovrsenik nema racun u banci dali ovrhovoditelj mora odmah izabrati drugi predmet ovrhe ili moze sa ovrsnom ispravom cekati da ovrsenik otvori racun?

Ovrhovoditelj ništa ne mora, tako da može čekati i čekati, sve do trenutka kada poželi u ovršnom postupku prisilnim putem namiriti svoju tražbinu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Znaci ako ima pravomocnu ovrsnu ispravu a ovrsenik nema bankovni racun oni teoretski mogu cekati godinu dana i kada vide da ovrsenik ima racun odmah blokirati taj isti? Kamate za to cijelo vrijeme idu?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 2 sati , horvatzd je napisao:

Znaci ako ima pravomocnu ovrsnu ispravu a ovrsenik nema bankovni racun oni teoretski mogu cekati godinu dana i kada vide da ovrsenik ima racun odmah blokirati taj isti? Kamate za to cijelo vrijeme idu?

Da, upravo tako.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako je prijedlog ovrhe od javnog biljeznika na temelju vjerodostojne isprave opcenito na imovini po pravomocnosti tog prijedloga direktno se iskljucivo mogu namiriti na novcanim sredstvima, za ovrhu na pokretninama i nekretninama se moraju obratiti sudu?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat , horvatzd je napisao:

Ako je prijedlog ovrhe od javnog biljeznika na temelju vjerodostojne isprave opcenito na imovini po pravomocnosti tog prijedloga direktno se iskljucivo mogu namiriti na novcanim sredstvima, za ovrhu na pokretninama i nekretninama se moraju obratiti sudu?

Da, u tom slučaju moraju od suda tražiti promjenu predmeta i sredstva ovrhe.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Ako se ne odazovem na pripremno rociste dali svejedno sud mora odrzati glavnu raspravu zakljuciti ju i zakazati datum za presudu ili ako se ovrsenik ne pojavi automatski se odmah presudjuje u korist tuzitelja?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dali mi netko moze reci ako ja uredno posaljem podnesak sa dokazima i zahtjevima prema tuzitelju sudu, dali sam duzan doci na prvo pripremno rociste ili ce sudac/sutkinja postupiti po pojem podnesku i sve to unijeti u zapisnik te isto to prosljediti tuzitelju iako ja nisam prisutan te zakazati novo rociste ili glavnu raspravu. Naime na pozivu za pripremno rociste stoji da ako tuzitelj ne dodje da se smatra da je odustao od tuzbe, ne spominje se da ako tuzenik ne dodje da ima neke sankcije. Napominjem da sam poslao detaljan podnesak sudu za to pripremno rociste.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 18 sati , horvatzd je napisao:

ako ja uredno posaljem podnesak sa dokazima i zahtjevima prema tuzitelju sudu, dali sam duzan doci na prvo pripremno rociste ili ce sudac/sutkinja postupiti po pojem podnesku i sve to unijeti u zapisnik te isto to prosljediti tuzitelju iako ja nisam prisutan te zakazati novo rociste ili glavnu raspravu.

Ako pošaljete podnesak tada se njegov sadržaj ne unosi u zapisnik, već se samo može konstatirati da je sud zaprimio Vaš podnesak i da se primjerak istog na ročištu uručuje drugoj strani. Ako na pripremno ročište ne dođe tužitelj ili ne dođe tuženik, a nema uvjeta za donošenje presude zbog izostanka, sud će raspravljati s prisutnom strankom. Ako ocijeni da je to potrebno, sud može odgoditi ovo pripremno ročište. Međutim, presuda zbog izostanka se donosi, kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev odnosno presudu zbog izostank, ako je udovoljeno ovim uvjetima:

1) ako je tuženik bio uredno pozvan,

2) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,

3) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

4) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

5) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Znaci ako sam poslao podnesak sa dokazima i argumentima sa kojima pokusavam osporiti tuzbu sudac taj podnesak mora uzeti u obzir iako nisam prisutan na pripremnom rocistu?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 1 minutu, horvatzd je napisao:

Znaci ako sam poslao podnesak sa dokazima i argumentima sa kojima pokusavam osporiti tuzbu sudac taj podnesak mora uzeti u obzir iako nisam prisutan na pripremnom rocistu?

Upravo tako, i Vaš podnesak postaje sastavni dio spisa.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hipotetski i to ce mi biti zadnje pitanje, npr posaljem podnesak i ne dodjem na prioremno rociste sudac moze na zahtjev tuzitelja odrediti novo rociste na kojem ce se tuzitelj ocitovati o mom podnesku, takodjer moze na prioremnom rocistu zakljucitu rociste i zakazati glavnu rapravu, a moze i odmah sve zakljuciti i zakazatu termin kada ce se donjeti presuda?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Kada ovrhovoditelj zatrazi od suda promjenu predmeta ovrhe sa novcanih sredstava na pokretnine i ako mu sud odobri zahtjev dali ovrhovoditelj  kada jednom opet bude htio ovrsiti racune dali opet mora traziti promjenu sredstva ovrhe od suda sa pokretnina na novcana sredstva ilo to vise nije duzan raditi?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 10 minuta, horvatzd je napisao:

Kada ovrhovoditelj zatrazi od suda promjenu predmeta ovrhe sa novcanih sredstava na pokretnine i ako mu sud odobri zahtjev dali ovrhovoditelj  kada jednom opet bude htio ovrsiti racune dali opet mora traziti promjenu sredstva ovrhe od suda sa pokretnina na novcana sredstva ilo to vise nije duzan raditi?

Ako tu promjenu bude tražio u tom istom postupku, onda mora. Ali ako ovrha na pokretninama bude obustavljena, on može mimo suda zatražiti izravnu naplatu preko Fine i tada mu nije potreban novi prijedlog za promjenu predmeta ovrhe.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Znaci mora obustaviti ovrhu na pokretninama da bi opet bez da pita sud mogao ovrsiti racune? Jos jedna stvar kada ovrhovoditelj trazi promjenu predmeta ovrhe na pokretnine dali se onda racuni deblokiraju kada predje na pokretnine?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 12 minuta, horvatzd je napisao:

Znaci mora obustaviti ovrhu na pokretninama da bi opet bez da pita sud mogao ovrsiti racune? 

Da, ako će tražiti izravnu naplatu preko Fine.

Prije 13 minuta, horvatzd je napisao:

kada ovrhovoditelj trazi promjenu predmeta ovrhe na pokretnine dali se onda racuni deblokiraju kada predje na pokretnine?

Da, jer promjenu traži zbog nemogucnosti naplate preko računa.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Primjerice ako blokiraju racune i ako na racunima ima vise sredstava nego sto oni potrazuju, dali ovrhovoditelj uzme svoj dio i dali se automatski racun odblokira ili se mora ici na Finu?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 1 minutu, horvatzd je napisao:

Primjerice ako blokiraju racune i ako na racunima ima vise sredstava nego sto oni potrazuju, dali ovrhovoditelj uzme svoj dio i dali se automatski racun odblokira ili se mora ici na Finu?

Ako ima dovoljno sredstava, po zaprimanju, osnova za naplatu se naplati i to je to, nema blokiranja računa.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, horvatzd je napisao:

Ako trenutno nema a bude za tri dana onda se blokira racun ali se automatski odblokira kad se ovrhovoditelj namiri?

Ako osnova za plaćanje nije izvršena u cijelosti, Fina daje nalog bankama da blokiraju sve ovršenikove račune i zabrane raspolaganje oročenim novčanim sredstvima, te u Jedinstveni registar računa stavlja oznaku blokade ovršenikovih računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Banke priljev novčanih sredstava koriste isključivo za izvršenje osnova za plaćanje zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran, i tako sve do izvršenja osnove za plaćanje. Nakon izvršenja osnove za plaćanje u cijelosti, Fina obavještava banku o deblokadi računa ovršenika i o ukidanju zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima na razini OIB ovršenika, te mijenja oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ovršenika u Jedinstvenom registru računa.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Imam jednu dilemu pa me zanima ako moze pojasnjenje ovako: zanima me ako npr Eos Matrix vodi protiv neke osobe dva ovrsna postupka ali nije isti prvotni vjerovnik dali Eos ima pravo objediniti tu ovrhu, druga stvar recimo neka odvjetnicka kuca vodi dvije ovrhe protiv neke odobe npr jedna ovrha je od jednog teleoperatera a druga od drugog teleoperatera ali je odvjetnicki ured isti dali je u tom slucaju dozvoljeno spajanje ovrsnih postupaka?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 20 minuta, horvatzd je napisao:

Imam jednu dilemu pa me zanima ako moze pojasnjenje ovako: zanima me ako npr Eos Matrix vodi protiv neke osobe dva ovrsna postupka ali nije isti prvotni vjerovnik dali Eos ima pravo objediniti tu ovrhu, druga stvar recimo neka odvjetnicka kuca vodi dvije ovrhe protiv neke odobe npr jedna ovrha je od jednog teleoperatera a druga od drugog teleoperatera ali je odvjetnicki ured isti dali je u tom slucaju dozvoljeno spajanje ovrsnih postupaka?

Ne, ni u jednom slučaju nije dozvoljeno spajanje ovršnih postupaka.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Primjer 1. Eos je ovrhovoditelj u dvije zasebne ovrhe ali je prvotni vjerovnik isti npr H.Telekom, te Eosa zastupa isti odvjetnik.

Primjer 2. Postoje dvije ovrhe od HT- jednu vodi Eos( otkupio je dug), drugu ovrhu vodi odvjetnicki ured.

Primjer 3. Postoje tri ovrhe,  dvije vodi Eos koji je dug otkupio od HT-a, i jedna ovrha takodjer od HT-a koju vodi zasebno odvjetnicki ured.

Primjer 4. Postoje dvije ovrhe od HT-a koje vodi isto odvjetnicko drustvo.

 

Zanima me u gore navedena 4 primjera dali je u nekom moguce spajanje ovrha.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Napisano je:

prije 3 sati , Borbena7 je napisao:

Ne, ni u jednom slučaju nije dozvoljeno spajanje ovršnih postupaka.

Nema spajanja ni u kojem slučaju, svaki postupak je sam za sebe.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×