Jump to content

Logo2.jpg.df467c50602ed1173e41130f1129f825.jpg   XXXI. REDOVNO SAVJETOVANJE " AKTUALNOSTI KAZNENOG PRAVA U SVJETLU ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE"

Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu od 6. do 8. prosinca 2018. održava svoje 31. redovno savjetovanje pod nazivom "Aktualnosti kaznenog prava u svjetlu odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske". Savjetovanje će se ove godine održati u Remisens Premium Hotelu Kvarner.

Program savjetovanja, prijavnicu, kontakte, kao i druge detalje vezane uz Savjetovanje, možete preuzeti u dokumentu: Program - Opatija 2018.

anton887

vjerodostojna isprava

Preporučene objave

moli se savjet...u presudi po prigovorui na rješenju o ovrsi doneseno je sljedeće obrazloženje...iako postoje stotine presuda odjednom se našao sudac obrazložiti :

kako ništa u postupku nije sporno, te je tužitelj doista izvršio svoju uslugu prema tuženiku cijeneći sve dokaze priložene uz tužbu s obzirom na spor male vrijednosti...Međutim, odbija tužbeni zahtjev:  vjerodostojna isprava nije javna isprava (izvadak iz poslovnih knjiga) pa da nema dokaznu snagu javne isprave prema zakonu o parničnom postupku. Zaključčuje kako izvadak iz poslovnih knjiga ne predstavlja vjerodostojan dokaz o postojanju i visni tražbine s osnove pruže usluge. Međutim, ovršni je postupak pokrenut upravo temeljem vjerodostojne isprave i odredila se ovrha. Tada je tužitewlj u tužbi priložio do prvog pripremnog ročišta sve dokaze i činjenice...

Budući da je isti sudac donio na desetke presuda u korist tužitelja , odjednom odbija zahtjev pozivajući se ovo tumačenje....

 

Ljuabzno se moli pojašnjenje...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

hvala vam..tužitelj prvo na temelju izovda pokrene prijedlog za ovrhu i donese se rješenje o ovrsi. Ovršenik podnese prigovor i prvo pripremno ročište zakaže se za npr. 4 mjeseca. Odmah po rješenju suda o stavljanju van snage , tužitelj šalje svu dokumentaciju kojom dokazuje osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Isti sud (čak i sudac) je u preko 20-30 presuda i to za istu stvar presudio u korist tužitelja, međutim naglo je odjednom doonesena presuda kojom se ukida nalog jer da vjerodostojna isprava (izvod iz poslovnih...) nije javna isprava u smislu čl. 230 ZPP, pa da priloženi izvadak iz poslovnih knjiga ne predstavlja dokaz o osnovi i visini .....iako je uz tužbu priloženo 30- ak stranica dokaza o legitimaciji tužitelja kojom upravo dokazuje osnov  i visinu potraživanja u parničnom postupku...

 

Malo je sve skupa čudno, jer se radi o javnoj usluzi i uvijek su ista obrazloženja presuda. Odjednom se preko noći pojavilo ovakvo pomalo upitno obrazloženje , gotovo i nelogično.....

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 4 sati , anton887 je napisao:

smislu čl. 230 ZPP, pa da priloženi izvadak iz poslovnih knjiga ne predstavlja dokaz o osnovi i visini

Stanje u poslovnim knjigama može biti drugačije od recimo stvarne isplate.

Recimo, banka (u slučaju štete, neplaćanja korisnika) naplati od osiguranja iznos koji je veći od stvarne isplate kredita korisniku a u poslovnim knjigama se vodi iznos koji je osiguranje isplatilo banci. Dakle, podatci u poslovnoj knjizi i na isplatnici u slučaju spora ne bi bili isti u visini iznosa.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

ne, radi se o sljedećem...Stanje iz poslovnih knjiga jednako je kao u prijedlogu za ovrhu, kasnije rješenje o ovrsi i tužbi povodom prigovora. Kod prijedloga za ovrhu dovoljno je izvadak iz otvorenih stavki koje se smatraju vjerodostojnom ispravom na temelju koje se donosi rješenje o ovrsi.

 

Zatim slijedi parnični postupak po prigovoru ovršenika, (sada tuženika) ....Tek tada tužitelj precizira tužbu sa svim činjenicama i dokazima koje moraju biti dostavljeni do prvog pripremnog ročišta...Tako je uvijek bilo i redovito se prihvaćao tužbeni zahtjev...dok se odjednom u obrazloženju presude pojavila tema o ispravama, koja do sada čak i od istog suca nikad nije bila sporna. Već je isti sudac donio mnogo presuda  u korist tužitelja....

Naravno da je tu napravljen telefonski poziv da se presuda sruši i obrazloži na jedan posve čak i smješan način....Kome se obratiti za ovakve stvari osim žalbenog postupka? Jer ako isti sudac uvažava jedne te iste stvari već godinama, te naglo zbog jedne osobe odluči promijeniti obrazloženje samo da sruši presudu, kome se obratiti i prikazati sve do sada presude od istog suca i upravo srušenu za istu stvar s obrazloženjem koje je nekoliko pravnika pročitalo i reklo da nema veze s mozgom...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 10 sati , anton887 je napisao:

 međutim naglo je odjednom doonesena presuda kojom se ukida nalog jer da vjerodostojna isprava (izvod iz poslovnih...) nije javna isprava u smislu čl. 230 ZPP, pa da priloženi izvadak iz poslovnih knjiga ne predstavlja dokaz 

 

izvod iz poslovnih knjiga nije vjerodostojna isprava. ovrhovoditelj sastavlj sam izvod iz poslovnih knjiga.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Vjerodostojna isprava na temelju koje se može odrediti ovrha prema čl. 31. st.1. OZ-a jest između ostalog i izvod iz poslovnih knjiga i to nije sporno već sud  u svom obrazloženju i sam to priznaje priznaje kao nesporno....

Međutim, unatoč tome što priznaje da je rješenje o ovrsi doneseno sukladno ovršnom zakonu, stavlja naglasak kako vjerodostojna isprava nije javna isprava pa nema dokaznu snagu unatoč daljnoj činjenici što je u preciziranom tužbenom zahtjevu (tužbi) kasnije sve potkrijepljeno dokazima....

Samo je stvar što se do sada to uvijek priznavalo, odjednom se poziva na ovako nešto , što je mnogim pravnicima vrlo upitno obrazloženje, posebno na činjenicu istog suca 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 19 sati , bovu je napisao:

izvod iz poslovnih knjiga nije vjerodostojna isprava. ovrhovoditelj sastavlj sam izvod iz poslovnih knjiga.

Čl. 21. OZ kaže da se u ovršnom postupku primjenjuju odredbe ZPP samo ako OZ ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Znači da je dopuštena primjena drugih pravila, ako OZ nema pravilo za nešto ili ako pravila OZ ne predviđaju što drugačije.

Kako je u čl. 31. OZ  jasno određeno da je vjerodostojna isprava i izvadak iz poslovnih knjiga, sudac se u vašem slučaju ne može pozivati na primjenu ZPP.

Po ovom pitanju OZ ne samo da ima odredbu vezanu za ovu temu, već uz to njegova odredba je drugačija od ZPP, te se isključivo primjenjuje OZ.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

hvala borbena...slično je napisano i u žalbi da se radi o dva odvojena postupka, ovršni i parnični, te da se ne treba miješati kruške i jabuke, pa bumo vidjeli županijski....Samo , što bi značilo sucu termin ; vjerodostojna isprava nema dokaznu snagu javne isprave "!?  Postupak je započet kao ovršni i nastavio kasnije kao parnični...ne vidim razlog za ovakvu rečenicu suca...

 

 

Uređeno od anton887

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 3 minuta, anton887 je napisao:

hvala borbena...slično je napisano i u žalbi da se radi o dva odvojena postupka, ovršni i parnični, te da se ne treba miješati kruške i jabuke, pa bumo vidjeli županijski....

Javite ishod, baš me zanima. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat , Borbena7 je napisao:

Javite ishod, baš me zanima. 

naravno...puno hvala...Međutim, enigma je velika što je isti sudac u preko 20 presuda redovito priznavao tužbene zahtjeve s iste osnove...Naravno, pojavila se jedna poznata "tuženica" i odjednom je obrazloženje presude preko noći dobilo sasvim neuobičajeno stajalište...U žalbi smo (usporedbe radi) priložili svih 20 presuda istog suca te podredno s pitanjem županijskom sudu, neka se izjasni zašto je, a radi se o identičnoj stvari, odjednom isti sud zazuzeo ovakav nelogičan stav., a da je prije toga donosio drugačije presude i zašto radi suproto sam svojoj praksi i pravnoj sigurnosti u istim predmetima.....Naravno da postoji velika mogućnost da se suca zvalo da tako obrazloži. Da li se o ovome može razgovarati s predsjednikom suda ili je čisto stvar žalbenih koraka? Ako se i razgovara s predsjedkom suda , velika je vjerojatnost da je to čak bio i njegov nalog, stoga bi ta opcija otpala...

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 1 minutu, anton887 je napisao:

naravno...puno hvala...Međutim, enigma je velika što je isti sudac u preko 20 presuda redovito priznavao tužbene zahtjeve s iste osnove...Naravno, pojavila se jedna poznata "tuženica" i odjednom je obrazloženje presude preko noći dobilo sasvim neuobičajeno stajalište...U žalbi smo (usporedbe radi) priložili svih 20 presuda istog suca te podredno s pitanjem županijskom sudu, neka se izjasni zašto je, a radi se o identičnoj stvari, odjednom isti sud zazuzeo ovakav nelogičan stav., a da je prije toga donosio drugačije presude i zašto radi suproto sam svojoj praksi i pravnoj sigurnosti u istim predmetima.....Naravno da postoji velika mogućnost da se suca zvalo da tako obrazloži. Da li se o ovome može razgovarati s predsjednikom suda ili je čisto stvar žalbenih koraka? Ako se i razgovara s predsjedkom suda , velika je vjerojatnost da je to čak bio i njegov nalog, stoga bi ta opcija otpala...

 

Po meni ovdje uopće nema dvojbe. Postupak je pokrenut kao ovršni postupak i u toj fazi zaprimanja ovršnog prijedloga primjenjuje se Ovršni zakon, tako da ne vjerujem da će županijski sud potvrditi ovakvu odluku.

Također u prilog ovome, ide i činjenica da ovrhe na temelju vjerodostojih isprava u smislu izvadaka iz poslovnih knjiga, čine bar 50%, ako ne i više ukupnog prometa poslovanja javnih bilježnika. Pa ako bi bila potvrđena odluka da izvadak iz poslovnih knjiga nije vjerodostojna isprava, to bi napravilo samo takav nered u ovršnim postupcima. 

Osobno sam mišljenja da od predsjednika suda ili predsjednika odjela nemate nikakve koristi, odgovor će vam biti da je sudac samostalan u svom radu i da nemate o čemu pričati. 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat , Borbena7 je napisao:

 

hvala još jednom..dijelimo isto mišljenje. Ovršni postupak je ovršni postupak, a kasnije po prigovoru, zna se da je parniči postupak i što se dalje primjenjuje...Javim ishod svakako...Od srca hvala 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 5 minuta, anton887 je napisao:

hvala još jednom..dijelimo isto mišljenje. Ovršni postupak je ovršni postupak, a kasnije po prigovoru, zna se da je parniči postupak i što se dalje primjenjuje...Javim ishod svakako...Od srca hvala 

Nema na čemu :-)

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, bovu je napisao:

izvod iz poslovnih knjiga nije vjerodostojna isprava. ovrhovoditelj sastavlj sam izvod iz poslovnih knjiga.

Vjerojatno i više od 90% svih ovršnih postupaka je pokrenuto od strane komunalnih poduzeća i teleoperatera - i to upravo temeljem 'vjerodostojne isprave'.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 6 sati , felixx je napisao:

Vjerojatno i više od 90% svih ovršnih postupaka je pokrenuto od strane komunalnih poduzeća i teleoperatera - i to upravo temeljem 'vjerodostojne isprave'.

da, i ako postoje svi uvjeti donese se rješenje o ovrsi i onda po prigovoru tek dokazi na sudu , do prvog pripremnog ročišta ako je spor male vrijednosti..Još se uvijek čudim terminu iz presude " vjerodostojna isprava nema snagu javne isprave"  iako su svi dokazi koji upućuju da sud treba prihvatiti tužbeni zahtjev i da je npr, usluga učinjena poslani sudu na vrijeme i nisu sporni u niti jednom dijelu....sve ovo pozivajući se na čl. 230 ZPP-a???

Da je to prva presuda tog suca , još bi i razumjeli, no takvo obrazloženje je presuda dobila tek nakon 20 ak presuda u korist tužitelja s iste činjenične i pravne osnove...Čak nije bilo ni odvjetnika od tužene pa da je pokušao s određenim procesnim ili  materijalnim smetanjama usvajanja zahtjeva ??

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 17 sati , felixx je napisao:

Vjerojatno i više od 90% svih ovršnih postupaka je pokrenuto od strane komunalnih poduzeća i teleoperatera - i to upravo temeljem 'vjerodostojne isprave'.

vjerodostojna isprava se može osporavati. onaj ko se poziva na vjerodostojnu ispravu  mora dokazati njenu istinitost.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
prije 1 sat, drot13 je napisao:

Sve se može osporavati...

Slažem se. Stranka koja ima dokaz drugačiji od vjerodostojne isprave može u postupku osporiti njezinu istinitost.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, anton887 je napisao:

vjerodostojna isprava nije javna isprava (izvadak iz poslovnih knjiga) pa da nema dokaznu snagu javne isprave prema zakonu o parničnom postupku

Samo što ovdje nije bio sporan sadržaj izvatka iz poslovnih knjiga odnosno sadržaj vjerodostojne isprave, već je bilo sporno da li je izvadak iz poslovnih knjiga u ovršnom postupku vjerodostojna isprava.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

izvadak iz poslovnih knjiga je nedvojbeno sadržaj na temelju čega se određuje ovrha...Prije bih rekao da je sucu u glavi bilo upravo suprotno...iako je cijelo obrazloženje izvan pameti...bumo vidjeli pa javim ...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
, bovu je napisao:

vjerodostojna isprava se može osporavati. onaj ko se poziva na vjerodostojnu ispravu  mora dokazati njenu istinitost.

 

, Wanksta je napisao:

Slažem se. Stranka koja ima dokaz drugačiji od vjerodostojne isprave može u postupku osporiti njezinu istinitost.

Problem je slijedeći: Kad se ospori takva 'vjerodostojna isprava' na sudu, zapravo se konstatira da je ta isprava krivotvorena. Pa se zapravo konstatira da je pravna osoba i odgovorna osoba potencijalno počinila više kaznenih djela - krivotvorenje, davanje lažnog iskaza na sudu, prevara u gospodarskom poslovanju, stjecanje bez osnove... 

Je li do sada itko ikad za takve pokušaje odgovarao?

Zašto Ovršni zakon, kad je već uvrstio pojam vjerodostojna isprava, nije ujedno i jasno definirao tko odgovara za vjerodostojnost takve isprave?

Dakle, da se zakonom definira da u svakom postupku koji se pokreće temeljem vjerodostojne isprave mora izričito biti navedena osoba koja jamči za vjerodostojnost (šef računovodstva, direktor tvrtke) i koja će snositi odgovornost ako se potraživanje pokaže kao knjigovodstvena konstrukcija. 

Nadalje, da se jasno definira obaveza naknade štete i iznos naknade osobi protiv koje je pokrenuta neosnovana ovrha.

 

 

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Prije 9 minuta, felixx je napisao:

Je li do sada itko ikad za takve pokušaje odgovarao?

Poznato mi je da su u tom slučaju podnesene kaznene prijave protiv pravnih osoba  ali rezultat je još nepoznat.

 

Prije 11 minuta, felixx je napisao:

Nadalje, da se jasno definira obaveza naknade štete i iznos naknade osobi protiv koje je pokrenuta neosnovana ovrha.

 

Slažem se.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Registrirajte se kako bi mogli sudjelovati u raspravi

Da bi postavili pitanje ili objavili komentar trebate biti naš korisnik.

Izradite korisnički račun

Izradite korisnički račun na našoj stranici. Lako je!

Registrirajte se

Prijavite se

Već imate korisnički račun? Prijavite se ovdje.

Prijavite se sad




×